Pretpostavlja se da je tamo solana postojala i u antici, a sigurne potvrde o tomu imamo za razdoblje srednjeg vijeka, u vrijeme razvoja ninske komune, anžuvinske i mletačke vlasti. Prikazavši gospodarsku aktivnost solane na ovoj izložbi, htjeli smo ukazati kako je toj gospodarskoj djelatnosti važno da se oslanja na prirodna staništa
Prošlog je tjedna Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja Zadar priredio zanimljivu izložbu naslovljenu “Solana Nin – život sa zrnom soli”. Izložba je postavljena u izložbenom prostoru Kneževe palače, popularno zvanim “krletkama”, a njezina je autorica dr. sc. Snježana Vujčić-Karlo, voditeljica Prirodoslovnog odjela. Uz zanimljiv pregled biološke raznolikosti sačuvane na prostoru ninske solane, prezentirane izvrsnim fotografijama, panoima s tekstulnim objašnjenjima te prepariranim primjercima zanimljivih životinjskih vrsta, dio izložbe pruža uvid u njezinu gospodarsku aktivnost. To je ostvareno izborom fotografija dvojice vrsnih zadarskih fotografa – Ante Brkana za starije razdoblje rada solane, od 1954. do 1982. godine, te Stipe Suraća za novije razdoblje. Ovim povodom razgovaramo sa autoricom izložbe dr. sc. Snježanom Vujčić-Karlo.
Godina dana istraživanja
Kažite nam, na početku, nešto o nastanku ove izložbe! Tko je došao na ideju o njezinom postavljanju, koliko se na njoj radilo, te kako je koncipirana?
– Kada smo prije dvije godine pisali i pripremali planove svojih aktivnosti za buduće razdoblje, sjetila sam se prostora Solane Nin, područja koje je biološki vrlo zanimljivo i vrijedno, a istovremeno ne i toliko poznato široj javnosti. Riječ je o prostoru na kojem se biološka raznolikost usprkos intenzivnim gospodarskim aktivnostima, kojima je ugrožena, ipak sačuvala. Godinu dana smo istraživali to područje, a istraživanje je financirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije. Posebice se istraživalo porodicu kornjaša zvanu trčci koji žive u tlu i indikatori su stanja staništa. Istovremeno se pratilo i koje se druge biljne i životinjske vrste mogu vidjeti na tom području, te kakav je utjecaj gospodarske aktivnosti solane na njihov život. Što se tiče koncipiranja izložbe, valja kazati kako se uvriježilo govoriti o netaknutoj prirodi koja je zapravo odavno kao takva prestala postojati. Od paleolitika čovjek mijenja prirodu, a to je slučaj i s područjem koje prikazuje ova izložba. Upravo radi toga sam izložbi pristupila i s povijesnog očišta. Pretpostavlja se da je tamo solana postojala i u antici, a sigurne potvrde o tomu imamo za razdoblje srednjeg vijeka, u vrijeme razvoja ninske komune, anžuvinske i mletačke vlasti. Prikazavši gospodarsku aktivnost solane na ovoj izložbi, htjeli smo ukazati kako je toj gospodarskoj djelatnosti važno da se oslanja na prirodna staništa. Zašto smo u naslov izložbe stavili sintagmu “sa zrnom soli”, odnosno izvorno “cum grano salis”? Osim što upućuje na mudrost, u ovom slučaju ta sintagma aludira i na drugo, prizemno značenje. Prikazano područje karakterizira puno saliniteta, a takvom su se životu prilagodile i tamošnje biljke. Prirodoslovni dio izložbe podijelili smo prikazujući različita prirodna staništa tog prostora: bazene, vlažne livade i sitove, tršćake, suhe livade, grmlje i šumarke, te zaštitu prirode.
Jedan prostor za sve
Velik dio teksta u katalogu posvetili ste rekonstrukciji nekadašnjeg života biljaka i životinja na području ninske solane. Na osnovu čega ste se upustili u takvu rekonstrukciju i kada je nastupila korjenita preobrazba ovog područja?
– Znamo kako na Mediteranu izgleda riječni estuarij kakav je nakada činila Miljašića jaruga. Također, znamo kakav je geografski položaj ovog područja, a postoje i brojni povijesni podaci koji, primjerice, govore o čestim slučajevima malarije na ovom području i koji ukazuju na to da je tamo bilo dosta močvara. Slučajevi malarije upućuju na kukce, a onda i na vodozemce i gmazove itd. Kako je područje izgledalo možemo pretpostaviti uspoređujući ga sa sličnim obližnjim mjestima, kao što je na primjer uvala plemići. U delti su se miješale slatka sa slanom vodom čineći idealna staništa za slatkovodne i morske organizme. Izgradnjom kanala 1909. godine je tok Miljašića jaruge skrenut i time je izvornost ovog područja nestala, a potpuna promjena vidljiva i danas nastala je izgradnjom moderne solane 1955. godine.
Postoji li opasnost da bioraznolikost ovog područja nestane?
– Naravno. Područje je vrlo zanimljivo zato jer na tom prostoru ima nekoliko staništa. Na pragovima oko bazena solane imamo livade caklenjače, kao i drugih biljaka prilagođenih životu u fiziološki teškim uvjetima zaslanjenosti podloge i vode. Svi ti pragovi mogli bi se jednostavno prekriti daskama i biljke koje tamo žive bi nestale. Peloidna blata koja tu nastaju omogućuju da sol dobiva dodatne minerale, a time i na kvaliteti. To je povezan ciklus. Na ta se staništa nadovezuju sitovi koji prelaze u vlažne livade, na Mediteranu vrlo rijetke. Slijede grmovi i šumarci s bogatom faunom, kunom, lisicom, čagljem. Riječ je, dakle, o kompletnom biološkom lancu od biljaka do predatora koji postoji na jednom malom prostoru u kojem postoji i civilizacija i intenzivno gospodarenje. Ideja da se prikaže jedan prostor na kojem sve to može ići zajedno jest i bila polazište ove izložbe. Ljudi iz lokalne zajednice su, što je vrlo bitno, toga svjesni.
Na otvaranju izložbe ste spomenuli i turistički potencijal biološki raznolikog područja ninske solane.
– Očuvanje prirode i takvih divljih staništa, naravno, može biti ogroman potencijal. Neki prostori, poput Velebita ili Telašćice, sami po sebi su atraktivni. S ovim područjem nije tako. Potrebno je da netko dodatno ukaže na bogatstvo bioraznolikosti koje se tu krije.
Zadranima muzej zanimljiv
U sklopu ove izložbe postavljena je i zbirka crno bijelih fotografija ninske solane Ante Brkana.
– Da kolegica iz Galerije umjetnina Nevena Štokić i ja odlučile smo, budući da u Galeriji umjetnina ima golema zbirka negativa našeg velikog fotografa Ante Brkana, postaviti u sklopu ove zbirke mali izbor njegovih fotografija ninske solane. Mislim da se taj dio izložbe odlično uklopio u cjelinu te kako se na Brkanovim fotografijama koje obuhvaćaju period od 1955. do 1982. godine izvrsno vidi kako se i onda u Solani Nin radilo na jednaki način kao i danas.
Do kada će izložba biti postavljena? Paralelno s ovom u vašem je izložbenom prostoru i dalje postavljena izložba o flori i fauni Jadrana. Kakvi su dojmovi nakon skoro dvije godine koliko je ta izložba postavljena? Kakvi su planovi Odjela za skoriju budućnost?
– Izložba “Solana Nin – život sa zrnom soli” bit će postavljenja do sredine listopada, a nadamo se da će od rujna uslijediti posjete učenika osnovnih i srednjih škola. Izložba u tijeku o flori i fauni Jadrana vrlo je dobro posjećena. Najviše nam dolaze organizirane grupe, ali može se primjetiti kako raste broj pojedinačnih posjeta. Izgleda da polako Zadrani shvaćaju kako im muzej može biti zanimljiv. Ta će izložba biti postavljena do konca 2013. godine. Za iduću godinu planiramo jednu manju izložbu o leptirima zadarske okolice, a izložbu o flori i fauni Jadrana trebala bi naslijediti izložba o biološkoj raznolikosti.
PARK PRIRODE SOLANA NIN
U katalogu ove izložbe autorica Vujčić-Karlo je, između ostalog, napisala: “Ninska solana je zanimljivo područje, kako gospodarski tako i sa stanovišta zaštite prirode, čemu u prilog govori i to što je tamo, u prostoru gospodarske jedinice, osnovan Park prirode Solana Nin. Smjšetena je na mjestu gdje se susreću flora i fauna kopna, niskih položenih morskih obala te slatkih tekućica obližnje Miljušića jaruge. Solana je azil mnogih vrsta koje su kod nas ali i u Europi sve više ugrožene nekontroliranim iskorištavanjem obala. Pogled u taj začuđujući svijet u kojem dominira vlastelica, ptica koja se u Hrvatskoj gnijezdi jedino ovdje, govori nam o tome kako je moguće imati tvrtku koja proizvodi , a ne uništava, već dobar dio svog imidža izgrađuje na očuvanju prirode.”
VIŠE FOTOGRAFA
Uz fotografije slavnog Ante Brkana izložbu “Solana Nin -život sa zrnom soli” čine fotografije Snježane Vujčić-Karlo (najviše njih), Davorke Kitonić, Gordana Lukača, Helmuta Magdefrau, Jasenke Topić, Marije Kragić, Stipe Suraća, Willija Stanija i Zlatka Marasovića.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program