Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

U POVODU JUBILEJA Osamsto godina spomena imena Novigrad

17.07.2020. 10:43


Nakon velikog interdisciplinarnog znanstvenog skupa 2015. godine koji je rezultirao reprezentativnom monografijom »Novigrad nekad i sad«, bogata povijest Novigrada dodatno će se valorizirati krajem ovog mjeseca na međunarodnom znanstvenom skupu u povodu velike obljetnice: »Osamsto godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima«.
Tvrđava Fortica koja je »pustila korijenje« još u liburnsko doba te ponosno bdije iznad Novigrada, u središtu je ovog znanstvenog skupa te su brojni znanstvenici dostavili svoje radove o različitim sekvencama vezanim za tvrđavu. Skup i izlaganja se planiraju 31. srpnja, uoči Dana Općine Novigrad, a bit će popraćeni i društvenim događanjima, izložbom te predstavljanjem prigodne poštanske markice, izdane upravo u ovom povodu.
O skupu koji organiziraju Sveučilište u Zadru i Općina Novigrad, u ime organizacijskog odbora više nam je ispričao istaknuti Novigrađanin, akademik prof.dr.sc. Slobodan Kaštela.


U Šenoinoj Kletvi…
– Na skupu će sudjelovati petnaestak istaknutih arheologa, povjesničara i drugih znanstvenika sa zadarskog i zagrebačkog sveučilišta koji će proširiti dosadašnja saznanja o mjestu i ulozi novigradske tvrđave u proteklih osamsto godina. Novigrad nije ni dosad bio nepoznat u znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali nedovoljno s obzirom na značaj te smo ovim skupom željeli široj javnosti približiti ulogu Novigrada kao važne povijesne poveznice primorskog i kontinentalnog dijela Hrvatske, rekao je Kaštela.
Tako će znanstvenici i stručnjaci na skupu otkriti različite detalje novigradske tvrđave. Govorit će se o bacačkim i topovskim kuglama pronađenim u Novigradu, povijesnom oružju obitelji Vlatković, ali i glaziranoj keramici utvrde, zatim o izvorima i histeriografiji zatočenja kraljice Elizabete u Novigradu, ali i o spominjanju tog događaja u Šenoinoj Kletvi… Govorit će se o toponimu Novigrad, kao i o njegovoj poziciji na starim planovima i vedutama te o posjedima utvrde u srednjem vijeku…
– Povijest Novigrada, a i samo njegovo ime, najneposrednije su povezani s poviješću tvrđave koja je ušla, ne samo u hrvatsku, nego i u europsku povijest. Gradina iznad današnjeg Novigrada se nalazila tamo već u liburnsko doba te je u njenom podnožju za vrijeme rimske uprave podignut manji castrum. Ta je utvrda restaurirana 1220. godine, latinskim je imenom nazvana Castrum novum, a Hrvati su je nazvali Novigrad, govori Kaštela, pojašnjavajući važnost obljetnice koja se obilježava skupom.


Tvrđava je pružala zaštitu i sigurnost
– Zahvaljujući svom geografskom smještaju, a posebno tvrđavi podno koje je nastao, Novigrad je imao važnu ulogu u prošlosti ovog dijela Hrvatske. Za vrijeme dugih stoljeća, tvrđava je Novigradu i njenim stanovnicima pružala zaštitu i sigurnost, kontrolirajući morske i kopnene puteve na razmeđi sjeverne Dalmacije i ličkog dijela kontinentalne Hrvatske, ističe Kaštela.
Uz njega su u organizacijskom odboru akademik Vjekoslav Jerolimov, prof.dr.sc. Josip Faričić, prof.dr.sc. Ante Uglešić, prof.dr.sc. Zlatko Begonja, akademik Andrej Dujella te u ime Općine Novigrad Joso Klapan i Jadran Anzulović.
Uoči skupa tiska se knjižica sažetaka radova koji će biti predstavljeni, a cilj je do kraja godine izdati i zbornik radova. Ovaj zbornik, kao i monografija izdana prije tri godine, imaju nemjerljivu znanstvenu vrijednost, a publikacije su to kakve nemaju ni brojni veći gradovi u Hrvatskoj.
 




Zatočenje kraljice Elizabete


Možda i najpoznatija povijesna činjenica o novigradskoj tvrđavi je zatočenje ugarsko-hrvatske kraljice Elizabete Kotromanić i njezine kćeri Marije.
– Ondje je početkom 1387. godine kraljica Elizabeta umorena, dok su hrvatski pobunjenici, na čelu s banom Ivanom od Paližne, kraljici Mariji poštedjeli život. Tad je Žigmund Luksemburški, koji je prije uhićenja postao muž kraljice Marije, žurno otišao u Ugarsku, gdje su ga izabrali za hrvatsko-ugarskog kralja. Novi kralj Žigmund poduzeo je sve da što prije oslobodi Mariju iz tvrđave, što mu je pošlo za rukom sredinom te godine, uz pomoć Mlečana i krčkog kneza Ivana Frankopana. U sakristiji novigradske župne crkve i danas se pomno čuva misni ornat koji je, prema predaji načinjen od plašta kraljice Elizabete, koja je sama izradila vezne ukrase, govori Kaštela.
Kad su 1409. godine preuzeli vlast nad Dalmacijom (osim Dubrovačkom republikom), Mlečani su vrlo brzo uočili veliko strateško značenje Novigrada te su je dodatno utvrdili, dajući joj pritom oblik mletačke galije.
– Zahvaljujući moći svoje tvrđave, Novigrad je za vrijeme dugogodišnje osmanlijske opsade praktički ostao jedino neosvojeno mjesto u sjevernoj Dalmaciji. Na taj je način postao poznato uporište u zaleđu Zadra, bez obzira što je i sam, doduše kratkotrajno, svega 9 mjeseci, bilo pod osmanlijskom vlasti. Osim toga, Novigrad i njegova tvrđava su bili sigurno utočište stanovnicima sa šireg područja koji su bježali pred Osmanlijama, osobito za vrijeme Ciparskog i Kandijskog rata, kazuje Kaštela, pojašnjavajući kako je tvrđava s pravom postala trajni simbol ovog malog dalmatinskog mjesta.