Zaštićena paška zelena oaza

Treba reći da je ovaj zaštićeni kutak prirode Dubrava – Hanzina predivan park prirode važan i u znanstvenom smislu, jer su istraživanja pokazala da je tijekom stoljeća hrast medunac razvio vrijedan genetski materijal kakav nikad prije nije zabilježen u šumarstvu
Posebni rezervat šumske vegetacije Dubrava – Hanzine u Pagu ove godine obilježava 20 godina od kada je proglašen važnim krajobrazom.
Prema procjeni Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, od četiri postojeća rezervata na otoku Pagu (ornitološki rezervati Velo blato, Malo blato i Blato Rogoza), rezervat šumske prirode Dubrava – Hanzine je svakako najljepši i najzanimljiviji.
Ovaj rezervat prostire se na površini od 3,5 km na jugozapadnom dijelu Paške uvale. Udaljen je svega dva kilometra od grada Paga. S jedne je strane omeđen morem i nizom predivnih velikih pješčanih plaža koje su bogate prirodnim izvorima vode, a s druge strane golim kamenjarom najvišeg otočnog vrha Sv. Vid.
Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima Zadarske županije više puta je rečeno da je to jedini pošumljeni dio na području grada Paga s razmjerno očuvanim ostacima izvorne šume hrasta crnike.
Treba reći kako je ovaj zaštićeni kutak prirode Dubrava – Hanzina predivan park prirode važan i u znanstvenom smislu, jer su istraživanja pokazala da je tijekom stoljeća hrast medunac razvio vrijedan genetski materijal kakav nikad prije nije zabilježen u šumarstvu. Tako je vegetacija na tom području stvorila imunitet na otočnu klimu, inače nemilosrdnu zbog jake bure i posolice.
Na vrijednosti je dobio i pronalaskom dvadeset milijuna godina starih miocenskih naslaga na obližnjoj plaži Crnika koja je bogato paleontološko nalazište te je predložena za zaštitu i postupak je u tijeku.
Radi zaštite ovog paškog najzelenijeg prostora od devastacije, postupljeno je po Uredbi Vlade RH o zaštiti priobalja i u postupku usklađivanja plana iz tog zaštićenog područja su izbačene i one minimalne zone koje su bile predviđene planom iz 2003. godine.
Ovaj biser prirode, velikim nastojanjima Grada Paga nije puno devastiran, osim što je na rubnom dijelu krenula, a onda zakonom prekinuta gradnja objekata, odnosno kuća. To je Prostornim planom Grada Paga zapečaćeno pa više ne bi trebalo biti bojazni od narušavanja, od moguće gradnje u zelenoj oazi na Pagu.