Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

NAKON SEDAM GODINA NEČINJENJA IZABRANIH DUŽNOSNIKA Proizvođači traže nastavak priznavanja Prošeka i u Briselu!

17.12.2020. 11:26


Ovo je tek prvi korak. Prestoji nam još puno posla na ravitalizaciji autohtonog Prošeka. Treba  povećati i unaprijediti proizvodnju i ovaj naš biser tradicije zaštiti na razini Europske unije, kaže Stjepan Vučemilović, poznati zadarski arhitekt, projektant i pasionirani vinar. On je jedan od glavnih “krivaca” što je uopće došlo do on line sastanka predstavnika proizvođača i dužnosnika iz Ministarstva poljoprivrede nakon čega je Prošek praktički “amnestiran” i od sada se može, na razini države, stavljati  u promet i tržiti pod imenom Prošek.
Što je sve predhodilo ovoj odluci?
-Svi problemi su počeli 2013. kada u pristupnim pregovorima za ulazak u EU, od devet predloženih proizvoda nije prihvaćen samo Prošek iz razloga što su se suprostavili talijanski proizvođači Prosseca, vina osrednje kvalitete i široke palete proizvoda.
Iz tog razdoblja pamti se priopćenje tadašnjeg ministra Jakovine u kojemu je poručio da treba povući sve zalihe Prošeka sa tržišta!?
-Rezultat te objave je bio da su proizvođači u strahu od visokih kazni prestali proizvoditi Prošek.
Kolika je tada bila proizvodnja?
-Prema službenim podacima HAPIH CVVU 2013. stavljeno je na tržište, prije te sporne objave 972,16 Hekolitara (97216 litara), a kao posljedica te odluke  2018. i 2019. na tržištu nismo imali ni kapi.
Vi ste nastavili proizvoditi Prošek?
-Jesam. Dijelom iz inata prema nerazumnom nasilju, a dijelom iz ljubavi prema tom prekrasnom vinu.


Šampion od prosušenih bobica
Nastavio sam proizvodnju, ali isključivo za sebe i svoje prijatelje, a posebno za ljude u nekakvim nevoljama i problemima sa zdravljem. Evo i neki dan mi se javio jedan prijatelj nakon teške operacije kad je poželio prastari napitak za rekuperaciju. Napitak od Prošeka i zbačenog jaja. Ili, kako neki kažu, zavajona odnosno chatoa. Isto tako često  ljudi iz zahvale za neko dobro učinjeno djelo žele pokloniti bočicu Prošeka.
Znači, Prošek je i ljekovit?
-Je ako je prizveden od prirodno prošušenih bobica prezrelog grožđa na prirodan način. To znači dugo prosušivanje na suncu i propuhu te duga i polagana fermentacija da bi dobili skladan odnos prirodnih šećera i alkohola. Trenutno imam u podrumu u fermentaciji Prošek, koji prema analizi ima 380 g šećera i samo 6 posto alkohola. Planiran nastavak fermentacije do 12 – 14 posto alkohola i 200 g šećera što očekujem da će se dogoditi negdje u siječnju iduće 2021. godine.
Od koje sorte  je taj Prošek?
-Ove godine sam donekle promijenio recepturu jer sam imao prvi i vrlo lijepi urod Pošipa i Grka u novom vinogradu na Cerodolu, koji će, nadam se uz Maraštinu i Malvasiju dubrovačku dati još bolji Prošek nego do sada.
Znači šampionski!?
-Pa i do sada su moji Prošeci bili šampioni i nositelji Velikih zlata, a sad želim i više.
Isplati li se proizvoditi Prošek?
-Ukoliko postupamo na prethodno opisani način i dobijemo vrhunski proizvod može se postići cijena da to bude i isplativo.


Isplativost proizvodnje i bitka za zaštitu
Od 100 kg grožđa može se dobiti 10 do 12 litara vrhunskog Prošeka. Od iste količine može se dobiti 50 do 60 litara vina iz čega proizlazi da je realna cijena Prošeka pet do šest puta veća od vina. A, u vrhunskim restoranima taj je odnos i značajniji u korist Prošeka.
Paralelno s proizvodnjom bavite se i problemom zabrane imena Prošek!?
-Od prvog dana sam samostalno pokušavao promijeniti status Prošeka i dobio niz obećanja od kojih ništa nije realizirano. Na sreću osnovali smo Udrugu vinara Zadarske županije i odmah u startu smo službeno zatražili od Ministarstva poljoprivrede reviziju postupka priznavanja imena Prošek pri EU. Od prijatelja iz Ministarstva i tada sam dobio čvrsta obećanja da će se hitno poraditi na tome, ali niti odgovor na dopis nismo dobili.
Što se dalje poduzimalo?
-Po prirodi nikada ne odustajem, a posebno kad vidim nepravdu.




Ruža je nazvala i rekla: Ajmo!
Odlučio sam sazvati javnu tribinu u svom podrumu u Diklu na kojoj su bili prisutni predstavnici Udruge vinara Zadarske županije, Zadružnog saveza Dalmacije, znanstvenici koji se bave Prošekom, ugledni građani koji štuju Prošek i predstavnici medija. U  vrlo kvalitetnoj raspravi smo saznali puno toga o Prošeku od povijesti duge pet stoljeća, od tradicionalne pa do tehnološki napredne proizvodnje Prošeka od prirodno prosušenih bobica. Svi smo se suglasili da je neophodno pokrenuti inicijativu postupka priznavanja pri EU.
Osobno sam odmah izvjestio našu europarlamentarku Ružu Tomašić zaduženu za ovaj segment u Briselu. Oduševljeno je prihvatila prijedlog i zamolila da sačekamo da prođe postupak oko ribarskih kvota. Isti dan kad je ribarska priča povoljno rješena Ruža je nazvala i rekla: Ajmo!
Odmah je pokrenula inicijativu ali je zamoljena da stane dok se ne rješi tužba oko Terana. Kad je i Teran rješen Ruža je ponovo pokrenula inicijativu, ali to nije baš dobro odjeknulo u ministarstvu.
Zašto?
-Ne znam. To je politika.
?!
-Kada sam procjenio da će sve ići dosta teško, izvijestio sam i Zadružni savez Dalmacije pa su i oni zatražili sastanak u ministarstvu.


Upozorenje iz Ministarstva poljoprivrede
Obzirom na trenutne okolnosti sazvana je on-line konferencija koja se održala 2. prosinca.
I, kako je bilo na konferenciji?
-Osobno mislim da je rasprava bila jako konstruktivna. Svi smo se dobro razumjeli, ali mi se nekako, između redaka provlači mišljenje da se tu  traži alibi za nečinjenje u proteklih sedam godina. Jer, kako obrazložiti činjenicu da se svi dobro razumijemo, a proizvodnja Prošeka je na nuli. Ako je stvar “do daske” zabrljala prethodna politička opcija zašto nismo stvar ispravili i pojasnili da nam se ne dogodi ono što se dogodilo.
Rezultat sastanka?
-Objava Ministarstva da se Prošek može proizvoditi u Hrvatskoj budi nadu u ponovni uzlet ovog dragulja dalmatinskog vinarstva.
Dozvoljeno je označavanje i prodaja u Hrvatskoj, a u Europi?!
-Na konferenciji smo upozoreni od predstavnika Ministarstva da trebamo biti oprezni u nekakvom novom postupku, jer ukoliko bi nam i taj postupak propao moglo bi nam se, rekoše, dogoditi zabrana imena Prošek i u Hrvatskoj.
Je li to upozorenje  realno?
-Ako ne pokušamo nikad nećemo saznati. Osobno mislim da uz dobru pripremu imamo šanse zaštititi i zemljopisno porijeklo kao i ime Prošek na razini EU. A, ako se i dogodi da ne prihvate naš prijedlog možemo promijeniti ime u Dalmatinski Prošek. Jer, ionako se prema zakonu o vinu proizvodi isključivo u Dalmaciji.