Pandemija onemogućila obilježavanje godišnjice pokušaja atentata na dr. Tuđmana

Na današnji dan prije 31 godinu, 18. ožujka 1990., u Benkovcu je došlo do pokušaja atentata tijekom govora dr. Franje Tuđmana na osnivačkom skupu lokalnog ogranka HDZ-a.
– U osvitu obilježavanja događaja u Benkovcu valja se prisjetiti turobnih povijesnih okolnosti, kao i hrabrosti nacionalno osviještenih pripadnika hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske koji su u velikoj nadi krenuli prema ostvarenju stoljetnog sna – stvaranja slobodne, suverene i međunarodno priznate, naše voljene Hrvatske, kazao je Stanko Batur, predsjednik Županijskog odbora Zajednice utemeljitelja HZD-a »Dr. Franjo Tuđman ».

Dvije godine bez svečanosti
Skup je održan ispred hotela Asseria, podsjetio je Batur, uz nazočnost nekoliko tisuća žitelja Bukovice, Ravnih kotara, Zadra, a bilo je tu transparenata iz Pirovca, Vodica, Bibinja i drugih okolnih mjesta.
– Naša je velika želja bila vođena mišlju, kao sjećanje na taj događaj, kao i prošlogodišnja 30. godišnjica, da se ovo obilježavanje održi pod najvećim pokroviteljstvom središnjice HDZ-a, kao stožerne stranke hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske koji žive i rade na opću dobrobiti njezinih žitelja, kao i širih državnih interesa. Zbog prijetnje pandemije izazvane koronavirusom covid-19, bili smo prisiljeni uvažiti realnost, te prolongirati našu ideju o održavanju šireg skupa posvećenog obljetnici događaja iz Benkovca 18. ožujka 1990. godine kada je pokušan atentat na dr. Tuđmana, tada vodećeg oporbenog hrvatskog političara koji je imao jasnu viziju stvaranja samostalne i međunarodno priznate Republike Hrvatske, istaknuo je Batur.
Dr. Tuđman je na temelju svog političkog i životnog iskustva, kaže on, bio svjestan opasnosti od srpskog šovinizma i fašizma koji su počeo buditi početkom osamdesetih godina.

Povijesni kontekst događaja
– I sam dr. Tuđman je bio, kao mnogobrojni hrvatski političari i javne osobe, javno osuđen i utamničen zbog svojih prohrvatskih stavova, odnosno nacionalnih pogleda, a što se posebice održava u njegovoj viziji vraćanja Hrvatske u okrilje srednjeeuropskih i mediteranskih zemlja koje dijele istu povijest, kulturu, rimokatoličku tradiciju, kao i ostale interese, ističe Batur
Govoreći o samom činu pokušaja atentata na dr. Tuđmana, kako kaže, valja se prisjetiti i povijesnog konteksta unutar koga se on dogodio.
– Sam skup je održan tridesetak dana prije prvih slobodnih, tajnih i višestranačkih izbora u Republici Hrvatskoj. Govor predsjednika HDZ-a dr. Franje Tuđmana u Benkovcu bio je praćen stalnim zvižducima i provokacijama nekih pripadnika lokalne srpske nacionalne zajednice. Agresivno su negodovali izvikivanjem raznih pogrdnih poruka i prijetnji simpatizerima HDZ-a, kao i samom dr. Tuđmanu, rekao je Batur.
Ove prijeteće poruke su se pokazale osnovanim, kaže on, kada se u tijeku održavanja samoga skupa s vatrenim oružjem u ruci na pozornicu pokušao probiti pripadnik srpske zajednice, a što je zahvaljujući prisebnosti, ali djelovanja redarske službe bilo onemogućeno, te je napadaču oduzeto spomenuto vatreno oružje (pištolj). Skup su formalno osiguravali pripadnici tadašnje milicije koji suštinski nisu poduzimali ništa da osiguraju nesmetano održavanje skupa, navodi Batur..

RH nastala voljom hrvatskih građana
Prema kasnijim vojno-političkim povijesnim izvorima u vojarni u Benkovcu je bila, kaže on, spremna i tadašnja jugovojska koja je u slučaju eskalacije sukoba trebala intervenirati u zaštiti »ugroženog« stanovništva.
– Na sreću, zahvaljujući samo prisebnosti sudionika skupa i hrvatskog življa skup je održan do kraja, a nakon toga došlo je do prekretnice na političkoj sceni uoči nadolazećih izbora na kojima je hrvatski narod dao najveće povjerenje HDZ-i na čelu s dr. Franjom Tuđmanom u vođenju i stvaranju neovisne, slobodne i samostalne hrvatske države. Sada se mora javno priznati da su od svih političkih stranaka i njihovih čelnika samo dr. Tuđman i HDZ imali viziju, znanje, hrabrost i odlučnost kako doći do kraja i postići krajnji cilj. Zato je taj datum u Benkovcu važan i značajan za sve nas i trebamo ga s ponosom svake godine obilježavati, tvrdi Batur.
Republike Hrvatska nastala je na demokratski način voljom hrvatskih građana.
– Voljom hrvatskih građana izglasana je odluka o samostalnosti na demokratskom referendumu, a država je oslobođena u Domovinskom ratu pobjedom u borbi s velikosrpskim agresorom predvođenim Srbijom, a uz sudjelovanje Crne Gore, JNA i lokalnih srpskih terorista, te uz podršku SPC-a. Žrtvom i samoprijegorom hrvatskog naroda na čelu s predsjednikom dr. Tuđmanom, bez podrške međunarodne zajednice koja je mirno gledala patnju i žrtvu hrvatskog naroda, izvojevana je pobjeda u pravednom ratu. Pobjeda nad velikosrpskim agresorom rezultat je jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, naglasio je Batur.

Hrvati iz BiH
– Veliku žrtvu i doprinos u stvaranju demokratske Hrvatske dali su i Hrvati iz Bosne i Hercegovine, koji su se u velikom broju odazvali pozivu za obranu hrvatske države. Napad na demokratsku Republiku Hrvatsku rezultat je stoljetnih srbijanskih težnji za teritorijem Hrvatske. Srbijanska agresija na hrvatsku državu predstavlja nastavak srbijanske težnje za stvaranje Velike Srbije, koji su temeljito uobličeni u plan dr. Stevana Moljevića »Homogena Srbija«. Taj genocidni plan predviđa uništenje i biološki nestanak Hrvata i muslimana, a provodi se na identičan način kao i 1941. i 1991. godine. Vrhunac pobjedonosnog rata predstavlja VRO »Oluja« u kojem su postrojbe HV i HVO-a porazili srpsko-četničke snage. Ta povijesna vojna pobjeda nije označila kraj ideje o Velikoj Srbiji, koja je prolongirana za druga vremena i drugim sredstvima. O tom svjedoči i memorandum SANU broj I., i ta se ideja srpskog kulturnog prostora i danas provodi. Hrvatska država na čelu s dr. Tuđmanom iznijela je Domovinski rat, brigu o 500.000 prognanika i izbjeglica, te obnovu ratom devastiranom području s 10 milijardi dolara, od čega je polovica tog iznosa naslijeđena je iz vremena SFRJ. Borba hrvatskog naroda za hrvatsku državu nedjeljiva je od brige i srbi za opstojnost Hrvata iz Bose i Hercegovine, zaključio je Stanko Batur.