Kakvu snagu ima riječ u kriznim vremenima?

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Održan okrugli stol o ljekovitosti književnosti i društvenoj ulozi
Jer riječ nije samo fraza pomirenja, već i izraz dijaloga među narodima. Sami već osjećamo da naša civilizacija polako postaje dekadentna što se najviše vidi u činjenici da se negira humanizam i humanističke znanosti, kazala je Knežević
Vedran SITNICA
Sudjelovali su izv. prof. dr. sc. Miranda Levanat Peričić, izv. prof. dr. sc. Ante Periša, doc. dr. sc. Tin Lemac, dr. sc. Svjetlana Sumpor, dr. sc. Luka Maršić, a moderirala izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević

U okviru Dana kroatistike jučer je održan okrugli stol »Riječ kao lijek: Distopija - umjetnost i/ili zbilja? Što čitamo u pandemiji? Kako nas riječ liječi? Umjetnička riječ i društvena kriza? Književnost i društvene mreže?«, na kojem su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Miranda Levanat Peričić, izv. prof. dr. sc. Ante Periša, doc. dr. sc. Tin Lemac, dr. sc. Svjetlana Sumpor, dr. sc. Luka Maršić, a moderirala je izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević.

Temelj humanističkih ideja

- Naši su se Dani kroatistike ove godine prekrasno uklopili u veliku 20. obljetnicu djelovanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru. Kako znamo, tradicija Sveučilišta seže još u 1396. godinu kada je na zadarskom tlu osnovano prvo hrvatsko sveučilište. Ponosni smo na tu tradiciju jer je to tradicija riječi, znanja, ljepote i kulture. Nije slučajno ni da smo kao krovnu temu ovogodišnjih Dana kroatistike odabrali »Riječ je lijek«. Tema nam se najprije nametnula kao izazov u pandemijskom vremenu, u vremenu kada je zdravlje s jedne strane postalo ono najbitnije, a s druge najkrhkije te nas upozorava na prolaznost ljudskog života, istaknula je Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku na Sveučilištu u Zadru i dodala kako je humanistima ipak dominantno bilo promišljanje »Gdje je riječ?« te kakvu snagu ima u kriznim vremenima.
- Kada je krajem veljače počeo rat u Ukrajini, mislim da je naša tema postala još aktualnija. Sada se pitamo koliko je riječ važna, kada se u obzir uzme geopolitički i sigurnosni kontekst u kojem živimo. Jer riječ nije samo fraza pomirenja, već i izraz dijaloga među narodima. Sami već osjećamo da naša civilizacija polako postaje dekadentna što se najviše vidi u činjenici da se negira humanizam i humanističke znanosti koje se dovode pod znak pitanja, kazala je Knežević zaključivši kako se na ovom okruglom stolu govori o umjetničkoj riječi i riječi kao poticaju za suvremeni život i kao temelju humanističkih ideja.

Utjecaj društvenih mreža

Profesorica Miranda Levanat Peričić s Odjela za kroatistiku u svom je izlaganju govorila o sprezi distopije, književnosti i posthumanizma. Povjesničarska umjetnosti Svjetlana Sumpor govorila je o problemima distopije i to ne samo na području književnosti, već i povijesti umjetnosti. U svojem se radu bavi i distopijskim idejama u naivnoj hrvatskoj umjetnosti te spaja dvije naizgled nespojive cjeline. Istovremeno je govorila i o svojoj posljednjoj knjizi »Ironijske strategije distopije«.
Tin Lemac s Odjela za kroatistiku bavi se stilistikom osobitosti i pjesničkog teksta. Hrvatskoj je javnosti poznat i kao književni kritičar i pjesnik koji je vrlo aktivan na društvenim mrežama te je na okruglom stolu govorio o sprezi književnosti i društvenih mreža, kao i o izazovu umjetničke riječi i društvenih mreža. Tema njegovog izlaganja bilo je pitanje jesu li društvene mreže potrošile književne riječi ili ih pak učinile dostupnijim široj publici.
Kako se o temi riječi kao lijeka ne bi govorilo samo iz pozicije književnosti, raspravi se pridružio i dr. Luka Maršić koji radi na Klinici za psihijatriju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu te govorio o psihoterapiji i liječenju riječima, tj. o tome kako logoterapija kao znanost utječe na suvremeni život.
Posljednji govornik, prof. Ante Periša s Odjela za kroatistiku bavi se filozofijom i književnošću, kao i filozofijom kroz interpretaciju metafore te je govorio o egzistencijalizmu u distopijskom dobu u kojem živimo.

Studentska tribina

Sljedećeg tjedna na rasporedu su predavanja prof. dr. sc. Divne Mrdeže Antonine »Što smo mi Maruliću danas?« u ponedjeljak u 12 h u Znanstvenoj knjižnici, zatim u utorak u 12 h, također u Znanstvenoj, »Književnost koja liječi - biblioterapeutska funkcija čitanja« izv. prof. dr. sc. Kornelije Kuvač-Levačić i »Novotvorenice u hrvatskom jeziku« doc. dr. sc. Marijane Bašić. Manifestaciju zatvara studentska tribina i predstavljanje studentskih videozapisa o čitanju i ulozi književnosti u vremenu pandemije, koje će se održati u utorak u 18 h u studentskom klubu Božo Lerotić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno