ZADUŽENJE Visinu kamate krojit će i stabilnost vlasti

Od trenutka kad predsjednik Republike Zoran Milanović raspiše parlamentarne izbore, Vlada Andreja Plenkovića obavljat će samo tehničke poslove. To znači da, primjerice, ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, ali i da ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednost, osim ako bi nezaključivanje ugovora prouzročilo značajniju materijalnu štetu ili ako se ti ugovori zaključuju radi ispunjenja međunarodnih obveza. Iako ove odredbe iz Zakona o postupku primopredaje vlasti, Vladi priječe da imenuje nekog na dužnosničku poziciju, po zaduženje će na međunarodno tržište ipak moći.
Iako ništa nije sporno u tome da se država do 14. srpnja zaduži kako bi isplatila obveznicu od 1,25 milijardi dolara koja dospijeva tog dana na naplatu, trenutak u kojem bi država trebala na međunarodno tržište nije nimalo lagan i vjerojatno po tom pitanju za Hrvatsku nije bilo težeg trenutka od kada je dobila pristup inozemnim tržištima.

Domaće tržište
Osim recesije koja je posljedica zaključavanja gotovo cijelog svjetskoga gospodarstva, Ministarstvo financija će izaći na međunarodno tržište, ovisno o tome kad će predsjednik raspisati izbore, u trenutku kad je Hrvatska u predizbornoj kampanji ili će se već znati rezultati izbora i je li moguće složiti stabilnu vladu. I jedno i drugo utječe na uspjeh izdavanja obveznice, jer osim makroekonomskih i fiskalnih rezultata određene zemlje, investitori procjenjuju koliki im rizik nosi politička situacija te države, odnosno na troškove zaduženja utječe i ima li dužnik stabilnu političku vlast.
Prije četiri godine uvjerio se u to ministar financija Zdravko Marić, kad je početkom lipnja 2016. godine pred investitore otišao s dobrim makroekonomskim rezultatima, događala se i konsolidacija javnih financija, odnosno smanjenje javnog duga i deficita. A ipak se vratio neobavljenog posla. Razlog je bila previsoka kamata koju su investitori nudili i to zato što se u tom trenutku u Hrvatskoj upravo raspadala Vlada Tihomira Oreškovića. Tadašnji premijer Orešković i ministar Marić odlučili su da tu visoku kamatu neće platiti i da će se Hrvatska zadužiti na domaćem tržištu. Tako je i bilo, Hrvatska se po povoljnim uvjetima zadužila na domaćem tržištu, a na međunarodno je tržište izašla tek u ožujku 2017. godine i dogovorila kamatu od tri posto, što je znatno povoljnije od pet posto koliko joj se nudilo godinu dana ranije.
No, Vlada sada nema taj luksuz da izbjegne izlazak na inozemno tržište, jer je već dobar dio potreba za zaduživanje u razdoblju od travnja do lipnja obavila ili planira obaviti na domaćem tržištu. Državi ukupno za financiranje hladnog pogona treba najmanje 75 milijardi kuna, što uključuje i refinanciranje dugova i pokrivanje troškova pomoći gospodarstvu.
Zasad je država više od trećine tog potrebnog novca pronašla na domaćem tržištu, gdje će se još zaduživati, ali mora izaći i na međunarodno tržište, bilo da se radi o međunarodnim financijskim institucijama poput MMF-a ili tržištu obveznica. Zato je posebice važno da se barem međunarodna dolarska obveznica refinancira izlaskom na međunarodno tržište. Ta je obveznica izdana prije deset godina uz kamatu od 6,625 posto i da se nije dogodila pandemija koronavirusa, Hrvatska bi tu obveznicu zamijenila novom, po puno povoljnijim kamatama.

Više pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Zadarskog lista (18.5.2020.) …