Skup kao posveta iznimnom geniju i vizionaru

U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru jučer je svečano otvoren znanstveno – stručni kolegij u povodu 100. obljetnice smrti Petra Lorinija (1921. – 2021.). Program, koji suorganizira Sveučilište u Zadru, Općina Sali i Društvo prijatelja Dugog otoka i Zverinca, otvorili su Ante Mihić, Nenad Marčina, predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i Zverinca, te prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru. Prije početka znanstveno – stručnog programa, okupljene je recitacijom pjesme »Prova« počastio Zvonimir Sutlović.
– Kada su naši Saljani sa svojim leutima i gajetama na vesla dolazili iz Sali prema gradu, najfrekventnije mjesto na kojem su se okupljali bila je Gradska loža, jer je to bio znak grada, a gdje je grad, tu je demokracija, počeo je Mihić i dodao kako ime Petar znači stijena.
– Danas ćemo pokušati iz nekoliko pokušaja reći na koji način i od kojeg kamena je bio sazdan Petar Lorini. Ovim se putem zahvaljujem Sveučilištu, što je nama malim otočanima otvorilo svoja velika vrata, zaključio je Mihić.

Posveta istinskom geniju
Petar Lorini je bio hrvatski ribarstveni stručnjak i prosvjetitelj, rođen u Salima na Dugom otoku 30. travnja 1850. godine. Umro je u Beogradu 17. srpnja 1921. godine. Bio je učitelj u Korčuli, Kotoru i u Salima, gdje je uveo nastavu na hrvatskom jeziku i školovanje ženske djece, te nastavnik u vježbaonici Učiteljske škole u Arbanasima. U Pomorskoj upravi u Trstu nosio je titulu prvog ribarstvenog nadzornika. Tijekom I. svjetskoga rata vodio je ribarsku prehrambenu akciju Zadružnoga saveza Dalmacije, a od 1921. godine njegov Ribarski odsjek. Posebno će ostati upamćen kao vrstan poznavatelj ribarstvenih problema istočne obale Jadrana i organizator sustavnog prosvjećivanja ribara i težaka te kao inicijator moderniziranja ribarstva.
– O Petru Loriniju već je mnogo toga rečeno, a mi ćemo danas pokušati nadopuniti bogatu riznicu o njegovim znanjima i talentima. Bio je istinski vizionar, profesor, strateg, pa čak i pisac. Prvi se u svojoj školi i rodnom mjestu zalagao za uvođenje hrvatskog jezika u pučke škole. Osnovao je i vodio mnoge tribine i tečajeve, ne samo za ribare, već i za poljoprivrednike i stočare. Zalagao se za obrazovanje žena, koje u njegovo vrijeme nisu mogle pohađati škole, kazao je Marčina te se zahvalio Sveučilištu na prihvaćanju izazova organizacije kolokvija u čast Petra Lorinija.

Vizionar i modernist
Nakon Nenada Marčine, okupljene je pozdravila rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, koja se posebno osvrnula na Lorinijeve inicijative za poboljšanjem obrazovnog sustava i prava učitelja.
– Sveučilištu u Zadru najveća je čast kada su oni koji su u njegovu okruženju pokucaju na naša vrata i ponude nam suradnju i zajednički rad. Onaj koji me intrigirao temom o Petru Loriniju je moj kolega prof. dr. sc. Josip Faričić. Ostala sam iznenađena činjenicom da se u dva dana ne može sažeti i prezentirati sav rad i doprinosi Petra Lorinija, koji su u obilju sačuvani u mnogim kulturno – povijesnim institucijama. Sa strane Sveučilišta, zahvaljujem se općini Sali i Društvu prijatelja Dugog otoka i Zverinca i svima koji sudjeluju na skupu povodom obilježavanja 100 godina od smrti Petra Lorinija, istaknula je Vican i naglasila kako je 1840. godine osnovana prva škola u Salima, koja je bila i prva škola na zadarskim otocima, istina samo za dječake i samo na talijanskom jeziku.
– No, Petar Lorini, kao otočka duša, svojim radom i posvećenošću, nesebično se zalagao za razvoj svoga kraja. Zalagao se za obrazovanje ribara i modernizaciju ribarstva. Posebna je njegova borba za priznavanjem hrvatskog jezika, kao službenog jezika u pučkim školama i zalaganje za obrazovanje žena, unaprjeđenje prava učitelja i standarda obrazovanja. Svojim inovativnim umom, naprednim idejama i čvrstim karakterom, pridonio je rastu poljoprivrednih i gospodarskih grana otočkih zajednice, koje je zadužio nesebičnim poučavanjem, potporom i prosvjećivanjem, zaključila je Vican.