Škabrnju i Vukovar pamtimo s tugom, zahvalnosti i ponosom

Nakon izuzetno nepovoljnih vremenskih uvjeta, orkanskih udara juga, obilne kiše i plima jučer je osvanuo lijep i sunčan dan. Usprkos radnom danu na Danu sjećanja na žrtvu Škabrnje 1991., u koloni sjećanja »Korak po korak« kojom se obilježava 28. obljetnica stradanja ovog općinskog ravnokotarskog središta, prošlo je oko 15 tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske, susjedne Bosne i Hercegovine te inozemstva.
Stravičan je to podsjetnik na zločine za koje do danas gotovo nitko nije osuđen. Toga kobnog jutra 18. studenoga 1991. pripadnici JNA, među kojima je bilo i pješaštvo tzv. Kninskoga korpusa na čelu s Ratkom Mladićem, te srpskih paravojnih formacija, slomili su otpor hrvatskih branitelja u Škabrnji te su ubili i masakrirali 31 nedužnog civila i 13 pripadnika HV-a.

Škabrnjske žrtve
Ukupno je Škabrnja imala 86 žrtava, 55 civilnih te 25 vojnih, šest Škabrnjana poginulo je nakon Domovinskog rata od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, a tome treba dodati i 12 poginulih u Škabrnji iz drugih mjesta.
Na središnjoj komemoraciji na Ambaru, mjestu najvećih škabrnjskih žrtava, nazočnima se obratio tek Nediljko Bubnjar, načelnik Škabrnje, koji je pozdravio roditelje i obitelji poginulih branitelja, nazočne branitelje i domovinske udruge, visoke državne, vojne i policijske predstavnike, među kojima i potpredsjednika Vlade RH i ministra branitelja, izaslanika predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića, Damira Krstičevića, izaslanika predsjednika RH general-bojnika Miljenka Filipovića, ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ministra uprave Ivana Malenicu, izaslanika ministra hrvatskih branitelja Ivana Vukića, izaslanika ministra unutarnjih poslova dr.sc. Damira Truta, načelnika OSRH-a generala zbora Mirka Šundova i druge.
Bubnjar je nabrojio sve hrvatske postrojbe koje su sudjelovale u borbama u Škabrnji te je najavio imenovanje dvije nove škabrnjske ulice, ulicu 9. bojne HOS-a i 7. domobranske pukovnije.
Program je s puno emocija vodila učiteljica Stipana Banić koja je čitala vlastite domoljubne tekstove. Hrvatsku himnu Lijepa naša domovina i nekoliko domoljubnih pjesama izvela je policijska klapa Sv. Mihovil, a pjesmu »Moja domovina« Dječji zbor Osnovne škole Knez Trpimir, zajedničke škole Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca.

Pročitana imena poginulih
Velebna kolona sjećanja išla je od Ambara do centralnog trga i župne crkve. Zajednički vijenac kod spomen obilježja masovne grobnice položilo je izaslanstvo Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata.
Svetu misa za sve stradalnike u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja BDM – Velike Gospe u zajedništvu s župnikom Ivanom Rončevićem i subraćom svećenicima predvodio je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.
Kolona sjećanja »Korak po korak« do spomen obilježja na groblju sv. Luka započela točno u podne. Kod glavnog križa i spomen-obilježja za sve poginule u Domovinskome ratu na mjesnome groblju sv. Luke, gdje su brojna izaslanstva uz visoke državne počasti položila vijence i zapalila svijeće, pročitana su imena svih poginulih branitelja i civila.
Potom je za sve sudionike komemoracije na Trgu dr. Franje Tuđmana organiziran ručak, vojnički grah.

Pauci do Škabrnje propješačili 75 kilometara
Počast žrtvama Škabrnje odali su i pripadnici 3. mehanizirane bojne Pauci. Njih 57 je u subotu krenulo iz Knina na simboličnu hodnju do Škabrnje dugu 75 kilometara, gdje su stigli u ponedjeljak ujutro, 18. studenoga, na Dan sjećanja.

DVJEMA ULICAMA IMENA RATNIH POSTROJBI
Načelnik Općine Škabrnja Nediljko Bubnjar je na središnjoj komemoraciji najavio imenovanje dvije nove škabrnjske ulice, ulicu 9. bojne HOS-a i 7. domobranske pukovnije

Nadbiskup Puljić: Prinesimo patnje i stradanja kao dar naše zahvalnosti
Mi, evo, svake godine 18. studenoga obilježavamo događaj kada je vojska JNA okupirala jedan grad i jedno selo, Vukovar i Škabrnju. Uništavajući kulturu i tisuće života lijepoga baroknoga grada na plavom Dunavu, te paleći kuće i ubijajući 86 nevinih života ponosnoga hrvatskoga mjesta Škabrnje, okupator je mislio zauvijek ugasiti neutaživu čežnju ljudi za slobodom koju, eto, ništa nije moglo obustaviti. Čak ni strašna stradanja grada Vukovara i sela Škabrnje koji su se dogodili u studenom 1991. godine. Skloništa su u to vrijeme postala mjesta molitve gdje se vapilo Gospi i pjevalo pobožne i rodoljubne pjesme.
Ovaj dan simbolično označava namjeru zločinačke vojske koja je »taktikom spaljene zemlje« krenula u osvajanje Vukovara i Škabrnje koji nisu odoljeli silini napada i nisu izdržali. Ali, izdržala je Hrvatska zahvaljujući nadljudskim naporima njezinih branitelja i molitvenoj potpori njezinih građana. U ovoj prigodi spominjemo i tadašnje čelništvo RH s predsjednikom Tuđmanom koji je u tim teškim danima znao pregovarati, zapovijedati i vojsku stvarati. Škabrnja mu je iz poštovanja i zahvalnosti s pravom postavila spomenik jer je kao vrhovni komandant vojnim akcijama »Bljesak i Oluja« u kolovozu 1995., kojom su rukovodili naši generali, oslobodio najveći dio okupirane domovine. A onda pregovorima reintegrirao istočnu Slavoniju s gradom Vukovarom.
Paljenjem svijeća, krunicom i euharistijskom molitvom želimo reći Bogu hvala na njihovu daru. Vukovar i Škabrnja simbol su narodnog stradanja i bolni podsjetnik žrtava koje su pale za slobodu i samostalnost Hrvatske. Uz obvezu sjećati se tih događaja i u molitve preporučivati sve pokojne i stradale, osjećam kako oni nama nešto poručuju. Tu je poruku u više odmjerenih i kratkih obraćanja izgovorio general Ante Gotovina u jednoj rečenici: Nakon izvojevane pobjede i ostvarene slobode, okrenimo se budućnosti. A svojom molitvom u zadarskoj katedrali i poklonom pred relikvijama svete Stošije, usmjerio je naše oči i srca, te pokazao odakle nam je tražiti pomoć i blagoslov za našu budućnost, poručio je mons. Želimir Puljić.

Dan sjećanja ubuduće neradni dan
Dan sjećanja na Škabrnju iduće godine bit će neradni dan, iako će biti u srijedu. Naime, Hrvatski sabor je prošli tjedan utvrdio novi kalendar blagdana izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika. Osim što se Dan državnosti vraća na 30. svibnja, novi blagdan je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba blagdana bit će neradni dani.