Virtualne predstave, izložbe, pričaonice, radionice, nagradne igre,…

Mjere za suzbijanje zaraze koronavirusom zaustavile su kulturni život širom svijeta pa tako i u našem gradu, no podjednako su se umjetnici i kulturni djelatnici brzo snašli i počeli osmišljavati načine da i u ovim nemogućim uvjetima pruže koliko je moguće svojoj publici i ostanu u kontaktu s njom. Glavno, a često i jedino oruđe kojim se to može postići je Internet, a tim su putem krenule i mnoge od zadarskih kulturnih institucija.
Tako se već neko vrjeme na Youtube kanalu HNK Zadar mogu pratiti neke od njihovih najuspješnijih predstava. Sezonu je otvorila »Stoše od Foše«, a u petak navečer je bio na redu streaming predstave Dom Bernarde Albe premijerno izvedene 7. prosinca 2015. godine povodom 70. obljetnice HNK Zadar, koja je ujedno i svojevrstan podsjetnik na istoimenu predstavu iz 1974. u režiji Petra Šarčevića. Novo uprizorenje Dom Bernarde Albe režirao je i adaptirao Dražen Ferenčina te je predstava postigla izuzetno dobar prijem kod publike i kritike.

Predstave na Youtubeu
U predstavi Igraju: Jasna Ančić, Tihana Lazović, Žana Bumber, Helena Kalinić, Mia Zara Burčul, Anđela Ćurković Petković, Lucija Matković i Sanja Petrovski.
Dom Bernarde Albe, napisan 1936. godine, klasično je djelo o represiji i napetosti u obitelji bez muškaraca u sredini u kojoj su životi žena određeni strogim kulturnim i društvenim tabuima. U ovoj poznatoj drami središnje mjesto zauzima tema seksualne, emocionalne i egzistencijalne frustriranosti žena u seoskoj i patrijarhalnoj sredini koje,skrivene iza visokih kućnih zidova, beznadno dugo sputavaju svoje emocionalne prohtjeve.
Radnja predstave se događa u Andaluziji polovinom 19. stoljeća u vrijeme žalovanja. Žalovanje za preminulim suprugom u kući udovice Bernarde prema tradiciji traje osam godina, a za to vrijeme ona potpuno kontrolira svojih pet neudanih kćeri u dobi između 20 i 39 godina, zabranjujući im bilo kakve veze i odnose izvan kuće. U kući vlada ljubomora i nadmetanje između sestara, najvećim dijelom zbog najstarije sestre Angustias zaručene za Pepea el Romana, jedinog muškog lika oko kojeg se stvara cijeli dramski zaplet a koji se niti u jednome trenutku na pojavljuje na pozornici.
Predstavu se može I dalje pogledati n adresi https://www.youtube.com/watch?v=AxuhGdXgurw&t=207s.
Kazalište lutaka Zadar na svom Youtube kanalu nudi program za najmlađe u kojemu glumice I glumci čitaju i prikazuju popularne dječje priče I bajke. Može se tako uživati u pričama o Pauku Otu, Najljepšoj stonogi, Maci papučarici, Dori i naočalama, saznati kako živi Antuntun te doživjeti i neke od klasičnih bisera dječje književnosti kao što su Snjeguljica i sedam patuljaka, Matovilka ili Ježeva kućica. Tu su osim toga i mnoge ranije snimke čitavh predstava, a za danas u 11 sati na programu je premijera Maleni, Andree Petrlik Huseinović.

Plovidba kondurom
Arheološki muzej Zadar virtualne sadržaje dijeli preko svoje Facebook stranice na kojoj je upravo od jučer novi sadržaj o kojem se navodi:
»Sa željom za otkrivanjem novih prostranstava putovanje nastavljamo na hrvatskom srednjovjekovnom brodu – slavnoj ninskoj konduri koja je u 11. stoljeću plovila po našem moru. Njezinu origami varijantu prvi smo put otisnuli na more prije dvije godine, dok njezina tangram inačica, koja je osmišljena za VRuM₂, tek kreće na put. Obje varijante ostvarene su u suradnji sa Sanjom Srbljinović Čuček (Hrvatsko origami društvo) koja nam se pridružuje i u ovoj radionici.«
Osim toga na stranici se mogu naći i drugi sadržaji, primjerice osvrt na vrlo vrijedan nalaz karolinškog novca Lotara I. s ranosrednovjekovnog hrvatskog groblja Ždrijac u Ninu, prikaz apulske keramike koja se čuva u Muzeju, članak o rimskim imenima I drugo.
Na Facebook stranici Muzeja antičkog stakla virtualne posjetitelje također očekuju različiti zanimljivi sadržaji kao što su nagradne igre i kvizovi za velike i male ili live stream umjetnice Antonije Gospić koja iz svoje kućne radionice demonstrira izradu nakitnih i minijaturnih predmeta na plameniku. Moguće je i virtualno se prošetati muzejskom zbirkom, pročitati članke o eksponatima I preuzimati publikacije MAS-a.
Narodni muzej Zadar na svojim web stranicama (http://nmz.hr/hr/) također nudi različite sadržaje kao što je bila radionica o bojenju jaja prirodnim bojama, ili podsjetnik na uskrsne običaje u sjevernoj Dalmaciji. Prirodoslovni odjel je prije nekoliko dana otvorio »prigodnu« izložbu naziva »Šišmiši I COVID-19«.

Prigodno o šišmišima
»Šišmiš su sisavci koji u ljudima često izazivaju gadljivost i jezu, a njihovoj negativnoj reputaciji zacijelo su pripomogle knjige i filmovi o vampirima. Nakon što se novi korona virus proširio u ljudskoj populaciji prst svijeta uperio se u ovu skupinu životinja dodajući im još jednu stigmu – prijenosnici zarazne bolesti. No pri tome treba biti oprezan jer evidentno je da se sada virus ne prenosi sa šišmiša na ljude (kao što se kuga prenosila buhama sa štakora na ljude) već se širi unutar ljudske populacije uglavnom kapljičnim putem. Bez obzira na početak bolesti (da li je zaista krenula od šišmiša) koji još nije poznat, u daljnjem napredovanju i širenju šišmiši, a posebno europski, sasvim su nevini. Štoviše – ovi mali leteći sisavci mogu nam u narednim danima donjeti samo dobro jer hraneći se komarcima i mušicama smanjuju njihov broj,« navodi se u najavi izložbe koja je otvorena do prvog svibnja.
Zadarska kultura se tako preselila u virtualni svijet, a gorenavedeno tek je samo dio onoga što uporni surferi mogu pronaći na međumrežju. Tako da iako se mora ostati doma – ne mora se biti besposlenim.