Pandemija koronavirusa ugrozila društvenu, ekonomsku i prihičku dobrobit pomoraca

 Tjedan psihologije održava se po cijeloj Hrvatskoj od 15. do 21. veljače, a događanja ovogodišnjeg Tjedna psihologije po mnogočemu će biti uvjetovana aktualnim okolnostima u kojima živimo. Prije svega je to situacija pandemije bolesti COVID 19. Obilježavanju Tjedna psihologije već se tradicionalno pridružuje i Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Ovaj, 14. po redu, obilježio se prezentacijom sedam znanstvenih istraživanja koja se tematski vezuju uz posljedice COVID-19 pandemije na psihološku dobrobit, a naslov prezentacije je »Psihologija u doba korone – Prezentacija istraživanja na Sveučilištu u Zadru«.

Informiranost povezana s depresijom i anksioznošću
Namjera organizatora bila je obogatiti program Tjedna psihologije svojim zapažanjima te predstavite radove studenata i studentica psihologije. Nositelji istraživanja su psiholozi zaposleni na Odjelu za psihologiju i na drugim sastavnicama Sveučilišta. Sukladno epidemiološkim mjerama, događanje se premjestilo u virtualno okruženje te je održano u jučer putem Zoom platforme. Predavanje je moderirala profesorica s Odjela, Izabela Sorić, a sudjelovali su studenti i profesori Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru koji su predstavili rezultate svojih istraživanja.
Sudionici su predstavili zanimljiva zapažanja o povezanosti mentalnog zdravlja i krize uvjetovane virusom COVID-19. Istraživanja su provodili tijekom aktualne koronakrize, a odnosila su se na ispitivanje kako se ljudi nose s »novim normalnim«. Ideja cijelog događanja bila je skrenuti pozornost na razne skupine našeg društva koje su direktno pogođene pandemijom. Između ostalog ispitivalo se koliko su ljudi informirani o koronavirusu te koliko je ta informiranost povezana s depresijom i anksioznošću. Ispitivalo se kako su se studenti nosili, odnosno kako se još uvijek nose, s koronakrizom, ali i iskustva učenja učenika i studenata u nastavi na daljinu. Osim iskustva učenika ispitivala se i kvaliteta poučavanja tijekom pandemije, odnosno koliko je bitna uloga samoefikasnosti i digitalne pismenosti nastavnika, te kolika je emocionalna iscrpljenost školskih ravnatelja.

Psihološka podrška
Istraživanje se provelo i na pomorcima te kako je ova koronakriza ugrozila njihovu društvenu, psihičku, tjelesnu i ekonomsku dobrobit te je izravno utjecala na ukupnu dobrobit zdravlja i pomoraca i njihovih obitelji. I na kraju proučavali su se izazovi zdravstvenih djelatnika u Republici Hrvatskoj koji su tijekom ove zdravstvene krize bili na prvoj crti borbe protiv novog virusa. Neki od zaključaka koji su doneseni tijekom predavanja odnose se na poruke koje se plasiraju u javnost, a povezane su s koronom. Zaključak je kako bi one svakako trebale biti prilagođene specifičnoj publici. Cilj pojedinih istraživanja bila je i psihološka podrška, odnosno stvaranje mreže sudionika koji čine malu skupinu osoba u međusobnom kontaktu i koji imaju mogućnost pružanja međusobne psihološke pomoći.

ŠKOLOVANJE NA DALJINU
Osim iskustva učenika ispitivala se i kvaliteta poučavanja tijekom pandemije, odnosno koliko je bitna uloga samoefikasnosti i digitalne pismenosti nastavnika, te kolika je emocionalna iscrpljenost školskih ravnatelja