IGRA NEGATIVNIH POSTOTAKA Od procjene pada od tri, došli smo do najmanje 25 posto?!

Preblaga i (pre)rana ocijene Svjetske turističke organizacije pri UN-u (UNWTO) o padu turizma (industrije putovanja) od 3%, koja se slagala s našim procjenama, ako corona virus ne zahara Europom, i sve ne ugrozi Uskrs, odavno je pregažena. WTTC odnosno Svjetsko vijeće za putovanja i turizam u novijem priopćenju barata sa 25% pada i mogućnosti gubitka 50 milijuna radnih mjesta u turizmu u svijetu. Na nama je briga – gdje smo tu mi?!

Pa – gdje smo tu mi?!
Hrvatska je o turizmu najovisnija zemlja EU, odnosno turizam u ukupnom Bruto društvenom proizvodu ovdje sudjeluje najviše, i 20% BDP-a, s ogromnim utjecajem na sve ostale segmente jer je turistička djelatnost – multiplikator koji potiče sve druge djelatnosti. To je loša stvar u sadašnjem trenutku.
Uvjetno dobro je što Hrvatska 60% turističkog prometa odradi u srpnju i kolovozu, odnosno mana naše izrazite sezonalnosti sada se može pokazati adutom ako corona uskoro prođe.
Naš turizam ovog trenutka ne radi jer hoteli su manje više zatvoreni, službe koje rade primaju gotovo isključivo odjave. Travnju i svibnju kao turističkim mjesecima se nitko ne nada, a lagano još postoje nade u lipanj, dok se srpnja i daljnjih mjeseci u mislima još nismo odrekli. Povoljno je i to što su srpanj i kolovoz kao najskuplji mjeseci tu prihodu i 75% novca od turizma.
Trenutno kao ilustraciju stanje reći je da TZ Grada Zadra u prvih 15 dana ožujka bilježi 4.877 turista ili – 34% i sa 11.324 noćenja pad od 14%. A ovo je vrijeme u kojem Zadar odradi 80% turizma cijele županije.
Dakle, sve još nije izgubljeno ali kako preživjeti do srpnja kroz trenutnu katastrofu?
To je naravno pitanje i za Vladu, Sabor i EU, ali i lokalne samouprave.

Kako preživjeti
-Treba nam velika pomoć lokalne samouprave sa komunalnim davanjima gdje tražimo plaćanje 50% i oslobađanje od najma za javne površine i druga davanja, a ima osnova tražiti i puni moratorij. Većina će zadržati radnike i plaćati doprinose ali bez posla i prihoda, te će nam pomoć biti neophodna, uz one mjere koje očekujemo od Vlade, a u prijedlozima ćemo se koordinirati s Gospodarskom komorom, ističe predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije Stipe Knežević.
Udruge i strukovne asocijacije u turizmu već su isticale niz mjera a Tomislav Fain, predsjednik udruge hrvatskih putničkih agencija ističe: oslobađanje plaćanja doprinosa, poreza i prireza na plaće, neplaćanje akontacija na dobit u 2020., osiguranje kredita za likvidnost posredstvom HBOR-a u minimalnu kamatnu stopu i poček, osiguranje moratorija na otplate rata postojećih kredita prema poslovnim bankama i leasing kućama, te direktna financijska pomoć.
Na spominjanje gubljenja 50 milijuna radnih mjesta u turizmu u svijetu od strane WTTC-a hrvasko udruženje ugostitelja samo je istako mogući gubitak 40.000 radnih mjesta?

Vladine opće mjere pomoći – za zadržavanje radnih mjesta i likvidnost
za zadržavanje radnih mjesta i protiv nelikvidnosti
Premjer Andrej Plenković je izjavio da Vlada ekonomske mjere koje donosi radi pomoći gospodarstvu pogođenom epidemijom koronavirusa imaju dva cilja – zadržavanje radnih mjesta i rješavanje problema nelikvidnosti, potjetivši da je gospodarska situacija u Hrvatskoj bitno bolja nego prije nekoliko godina (kod zadnje krize 2008. op.a.).
Cilj mjera je da se pokušaju odgoditi javna davanja poreznim obveznicima koji su u poteškoćama – i to poreza na dohodak i dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje »s odgodom za tri mjeseca, a ukoliko bude postojala potreba, i s mogućnošću produljenja za još tri mjeseca«. Osnovna ideja je da se poreznim obveznicima odobri odgoda plaćanje poreznih obveza odnosno poreznog duga.

Mjere za pomoć turizmu – odgode plaćanja i potpore za likvidnost
Odgoda plaćanja turističke članarine, turističke pristojbe i naknada za koncesije za zemljište u kampovima, ograničavanje radnog vremena ugostiteljskih objekata, potpore za financiranje obrtnih sredstava i poboljšanje likvidnosti – mjere su pomoći turizmu iz paketa mjera koje je u četvrtak prihvatila vlada
Mjere za turizam sastavni su dio prihvaćenih mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, a prema prijedlogu Ministarstva turizma odgoda plaćanja turističke članarine vrijedi za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače, dok se odgoda plaćanja turističke pristojbe odnosi na paušal te pristojbe koju plaćaju privatni iznajmljivači.
Za te mjere, kao i ograničavanje radnog vremena ugostiteljskih objekata te za potpore za financiranje obrtnih sredstava i poboljšanje likvidnosti važno je, kako je kazao ministar turizma Gari Cappelli, dopuniti zakone i uredbe.
Također se predlaže odgoda plaćanja koncesijske naknade do 30. studenoga. Iznoseći da koncesijske naknade za zemljište godišnje donesu oko 25 milijuna kuna, a turističke članarine i turističke pristojbe gotovo milijardu kuna, Cappelli je dodao da je »dobro da se zna koji je to red veličine, jer će i to na neki način isto biti jedan vid likvidnosti koji će se pustiti hotelskim kućama, privatnom smještaju i drugima u turizmu«.
 

M. Kadija: Zdravlje je sad najvažnije

Nadamo se normalizaciji epidemiološke situacije u sljedećim mjesecima, no koliki će trag ostaviti globalno u ekonomskom smislu je upitno i neizvjesno. Iako se od lipnja do rujna ostvari gotovo 90% turističkog prometa, a u srpnju i kolovozu oko 65% do kada se očekuje jenjavanje i kraj epidemije, pitanje je kako i u kojoj mjeri će to utjecati na turizam. Sigurno je da će cijela situacija imati značajan utjecaj i posljedice na ekonomski status ljudi globalno, a znamo da putovanja spadaju u stavke kojih se u kriznim trenutcima ljudi odriču. S druge strane postoji scenarij po kojem kao bliža auto-destinacija ipak ostanemo opcija za odmor.
Dobro je da se na najvišim razinama razgovara o mjerama za ublažavanje situacije, te očekujemo objave u skorom roku. Vlada i sve relevantne institucije, reagiraju izuzetno dobro i na vrijeme. I svjetske organizacije poput UNWTO (Svjetska turistička organizacija) i WTTC (Svjetsko vijeće za putovanje i turizam) preporučuju uske suradnje nacionalnih vlada i svih sektora s djelovanjem u turizmu zbog široko obuhvata djelatnosti u ekonomiji, a kako bi se omogućio brz oporavak.
U stalnom smo kontaktu s Ministarstvom i HTZ-om koji nas izvještavaju i upućuju na daljnja postupanja. Sukladno tome TZŽ je obustavila pokretanje svih vlastitih oglašivačkih kampanja i aktivnosti na stranim tržištima, kao i aktivnosti koja iziskuju putovanja u ili iz inozemstva. S jedne strane nije vrijeme za vršiti promidžbene aktivnosti koje pozivaju na putovanja, a s druge i prioritetno u ovom trenutku je očuvati zdravlje. Ipak, do početka ožujka uspješno smo odradili sve planirane sajamske nastupe, a komunikacija na društvenim mrežama ne staje jer se radi o tipu kanala koji to iziskuje, no treba biti umjeren i primjeren. Kada dođe vrijeme za to, pokrenut ćemo prilagođene kampanje ovisno o spremnosti tržišta i našim mogućnostima u tom trenutku.
Zato smo pozvali i lokalne TZ-e da radimo dalje, rješavamo administrativne zadaće i slične poslove, pripremamo aktivnosti kako bismo bili spremni reagirati kada situacija krene ka normalizaciji.
Slažem se s Ministrom Capellijem da je važno održati kvalitetu kako bi se spremno dočekalo, pa čak i moguće pomicanje prometa na jesen, rujan i listopad.
Moramo staviti na čekanje sva ugovaranja, nažalost i kada se radi o potporama, iz razloga što je uvjetovano Covid-19 situacijom upitno i naše ostvarenje planiranih prihoda.
Tržište avio-prijevoza svakako trpi gubitke jer cijeli niz zemalja pokreće mjere, te je otvorenost granica danas pod velikim upitnikom. Situacija je svakako neizvjesna, no vjerujemo kako će to doprinijeti ograničenju širenja i skorom okretu na bolje. Ponavljam zdravlja svakog pojedinca je sada bitno jer ono utječe i na kolektiv i ishod krize. Pazimo na sebe i bližnje.
 
 

HNB brani kunu i državu

Hrvatska narodna banka (HNB) u ponedjeljak je kroz strukturnu i redovnu operaciju na otvorenom tržištu bankama plasirala ukupno 4,55 milijardi kuna, od čega 3,8 milijardi kuna kroz strukturnu operaciju na rok od pet godina, a 750 milijuna kuna kroz redovnu operaciju na rok od tjedan dana.
»Povećanje likvidnosti bankovnog sustava dio je mjera koje Hrvatska narodna banka poduzima s ciljem održavanja stabilnosti tečaja i financijske stabilnosti u tijeku krize izazvane epidemijom koronavirusa u Republici Hrvatskoj«, navodi se u kratkom priopćenju središnje banke.
U strukturnoj je operaciji HNB prihvatio sve ponude banaka i tako im plasirao 3,8 milijardi kuna. Ta su sredstva bankama plasirana uz fiksnu kamatnu stopu od 0,25 posto i na rok od pet godina (datum dospijeća je 18. ožujka 2025. godine).
Središnja je banka kroz redovnu obratnu repo aukciju kreditnim institucijama plasirala i 750 milijuna kuna. Ta su sredstva plasirana uz kamatnu stopu od 0,30 posto, i njihov je datum namire 18. ožujka, a dospijevaju za tjedan dana (25. ožujka).
U skladu s najavama s prošlotjedne sjednice Savjeta HNB-a, središnja je banka u petak u operaciji fine prilagodbe otkupila vrijednosne papire Republike Hrvatske u nominalnom iznosu od 212,88 milijuna kuna.
Središnja je banka prošli tjedna intervenirala i na deviznom tržištu, nastojeći time ublažiti deprecijacijske pritiske na kunu. HNB je tako prošli tjedan kroz tri devizne operacije bankama prodao više od 1,2 milijarde eura i time iz financijskog sustava ukupno povukla oko 9,1 milijardu kuna.