Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Dvije godine diskriminacije neplodnih parova

19.07.2011. 22:00
Dvije godine diskriminacije neplodnih parova


Mislim da će se zakon promijeniti tek kad Darko Milinović ode s ministarskog mjesta. On nam je toliko puno toga oduzeo, a ništa nam nije dao, kaže pacijentica A.S.
Parole “Sram vas bilo!”, prosvjedi, baloni od sapunice, tisuće razglednica, pisma i mailova – sve to nije bilo dovoljno da se “smekša srce” ministra Darka Milinovića i HDZ-ove saborske većine koja je prije točno dvije godine – 17. srpnja 2009. – donijela Zakon o medicinskoj oplodnji (MO) koji je hrvatskim neplodnim parovima bitno umanjio šanse da postanu roditelji. Među pacijentima ozloglašen Milinovićev zakon zabranio je najefikasnije metode liječenja koje primjenjuju sve europske države i koje su desetljećima koristili naši liječnici. Riječ je o takozvanom “zlatnom standardu” prema kojem se oplođuju sve jajne stanice dobivene u jednom postupku hormonske stimulacije, a zameci koji se odmah ne prenose, zamrzavaju se. Dugogodišnja svjetska praksa pokazala je da se najveći uspjeh, najviše trudnoća, postiže upravo ovim postupcima.
Nepoznati stručnjaci
No, Milinović i još uvijek nepoznata skupina “stručnjaka”, autora zakona, odlučili su da Hrvatska postane “slučaj” i eksperimentalna zona, pa su zabranili zamrzavanje zametaka, a uveli zamrzavanje jajnih stanica, postupak koji je nov i neučinkovit te se nigdje ne koristi kao glavna metoda. Uz to, broj jajnih stanica koje se smiju oploditi u jednom ciklusu, zakon je ograničio na tri. Prohibicija “zlatnog standarda” za parove s najtežim dijagnozama znači zapravo da oni u Hrvatskoj više ne mogu postati roditelji. U to se uvjerila naša čitateljica, tridesetrogodišnja A.S. Tijekom protekle dvije godina išla je na tri postupka, ali ni jedan joj nije donio željenu trudnoću.
– Primila sam 60 ampula hormona, tri puta bila na bolnim punkcijama, a sve uzalud! Svaki su put oplođivane samo tri stanice, od toga je oplodnja uspjela kod jedne ili dvije. Da je oplođeno više stanica, bilo bi sigurno više zametaka. I da se oni mogu zamrzavati, možda bih već bila trudna, kaže A.S. Ona i suprug rado bi otišli u Maribor ili koju drugu stranu kliniku, no za to treba puno novca, a A.S. je nedavno ostala bez posla. Izmjene nepravednog zakona ne očekuje u bližoj budućnosti.
– Mislim da će se zakon promijeniti tek kad Milinović ode s ministarskog mjesta. On nam je toliko puno toga oduzeo, a ništa nam nije dao. “Njegovih” šest plaćenih postupaka meni ne znači ništa osim muke i bola koji ne daju rezultata, konstatira A.S.
Izgubili nadu
U udruzi pacijenata “Roda”, koja je mjesecima prije prihvaćanja Zakona organizirala akcije kako bi javnost i saborske zastupnike upozorila da je on štetan i diskriminirajući, također su izgubili svaku nadu da bi se restriktivne odredbe mogle ukinuti tijekom mandata aktualne Vlade.
– Čekamo boljeg zakonodavca koji će spriječiti diskriminaciju pacijenata i uvažiti mišljenje struke, kaže Karmen Rivoseki Simić. Ne želi komentirati Milinovićeve statistike prema kojima se povećao broj broj trudnoća i djece začete MO-om. U 2010. rođeno je 1.019 beba iz MO-a, što je 24 posto više nego 2009., tvrdio je proljetos ministar.
– Ne zna se koje se statističke metode koriste ni s čime se podaci uspoređuju. Ako se zna da je Ministarstvo zdravstva proteklih godinu i pol dana, prvi put nakon dva desetljeća, u medicinsku oplodnju uložilo velika sredstva, oko 50 milijuna kuna, pravo je pitanje ne bi li rezultati bili puno bolji da imamo bolji zakon, napominje Rivoseki Simić.


 NEPLODAN SVAKI PETI PAR


U Hrvatskoj je neplodno oko 18 posto parova u reproduktivnoj dobi, oko 50 tisuća ili gotovo svaki pet par. Godišnje bi trebalo obaviti sedam tisuća postupaka MO-a. Oko 400 parova treba donirane stanice. Zakon o MO-u dopušta doniranje i muških i ženskih spolnih stanica, no ta se zakonska mogućnost ne koristi. I liječnici upozoravaju kako je to velika šteta jer parovi koji trebaju darovane stanice i dalje moraju ići u strane klinike, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje to im mora platiti. S novcem koji HZZO potroši za jedan takav tretman, kod nas bi se moglo obaviti pet postupaka, ističu stručnjaci.