Povratak u Izgubljenu luku

Osim sjajnog koncepta izložbe, djelatnici su se muzeja, ne bi li bolje dočarali duh rimskih vremena i tako upotpunili ugođaj izložbe, obukli u tunike i toge i okrunili lovorovim vijencima

Duhom antičkog ili, preciznije, rimskog vremena zračio je u utorak navečer cijeli prostor uokolo i unutar Arheološkog muzeja Zadar. Tada je, naime, svečano otvorena nova izložba Muzeja “Izgubljena luka” kojom su predstavljena cjelokupna, višedesetljetna istraživanja antičke luke u današnjem Zatonu.
No, osim sjajnog koncepta izložbe, djelatnici su se muzeja, ne bi li bolje dočarali duh rimskih vremena i tako upotpunili ugođaj izložbe, obukli u tunike i toge i okrunili lovorovim vijencima. Osim toga, priređen je domjenak, ispred muzeja su radoznale turiste dočekivali i na izložbu upućivali “rimski legionari”, odnosno studenti arheologije obučeni u vjerne replike legionarskih oklopa i odijela. Na katu su, gdje je izložba i postavljena, posjetitelje dočekale sviračice harfe, a svim je posjetiteljima nuđen lovorov vijenac.
Postav izložbe sastojao se od vitrina s arheološkim pronalascima u antičkoj luci u Zatonu, od kojih su neki primjerci uistinu neprocijenjivi; od kratkih i jasnih legendi o istraživanjima, Liburnima, antičkim brodovima, Rimljanima na našim prostorima; vitrinom s maketama liburnskih i rimskih lađa; velikim platnom na kojem je naslikana rekonstrukcija ove antičke luke; fotografijama istraživanja; rekonstrukcijom tesarske radionice u prirodnom mjerilu s prikazom izrade dijela broda, te isto takvom rekonstrukcijom dijela antičke tržnice…
Izložbu su otvorili dr. sc. Smiljan Gluščević, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar i Zvonimir Vrančić, zadarski gradonačelnik. No, prije njihovih uvodnih riječi publiku je u svijet antike, čitajući tekst o bogu Kairosu i kiparu Lizipu, uveo Zlatko Košta, glumac Kazališta lutaka Zadar.
– Sve ovo večeras napravljeno je ne bismo li našim posjetiteljima uspjeli oživjeti vrijeme u kojem se ono o čemu govori naša izložba događalo. Na izložbi su predstavljena višedesetljetna istraživanja antičke luke u Zatonu, luke rimske Aenone, današnjeg Nina. Zbog loših maritimnih osobina ninske luke tamošnji su brodovi građeni s ravnim dnom. Zatonska je luka ujedno i najistraživanija luka Mediterana, u periodu od prve polovice prvog stoljeća do sredine četvrtog stoljeća bila je kozmopolitska luka u koju su pristajali brodovi iz grčkog i latinskog govornog područja. Preko zatonske luke izgrađena je rimska Aenona. Naravno, iza ove izložbe stoji golemi trud svih naših djelatnika, a iskoristio bih priliku i zahvalio se još jednom Turisthotelu, TZ Zaton i Gradu Ninu koji su uvijek pomagali naša istraživanja ove luke, kazao je Gluščević.
Istaknuvši dugogodišnji uporni i predani rad Odjela za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar, izložbu je otvorio gradonačelnik Vrančić. Izložba će biti i dio uglednog međunarodnog arheološkog simpozija IKUWA4 koji će se u rujnu i listopadu održati u Zadru.