Zaboravljeni začin za sladokusce

Pred 2 tisuće godina su Stari Rimljani pisali »L’insalata non e buona ne bella se non vi entra la pimpinella«- Salata vam neće biti niti dobra, niti lipa ako u nju ne uđe dinjica.
Dinjica, krvara- znanstveni naziv Sanguisorba, od sangue-krv sorbire-upijati. Samo ime već nam priča priču ove biljčice. Prvenstveno je protiv krvarenja, kako unutrašnjih, tako i vanjskih.
No krenimo od njezinog divnog okusa. Mirisom podsjeća na mješavinu dinje, lubenice i krastavca. Kome god da sam dala da pomiriši, imao je svoje mišljenje o tome koja od ove tri. Zanimljivo da svakome »baca« na neku drugu. No oko okusa nema rasprave lješnjak se izrazito osjeti. Okus u ustima ostaje još dugo, blago je stežući i svima izuzetno ugodan. Koristi se prvenstveno svježa sitno nasjeckana u salatama (pomidori, krastavci, zelena salata…) pomiješana s nekim sirom za mazanje, maslacem, na sladoled, keksi i torte, u osvježavajući ljetni sok, umake (jako se dobro slaže s ribom), juhe, vino, s mahunarkama, gljivama, aromatiziranje octa… Ostavljam vama na maštu, ali je svakako probajte, i uključite u vašu prehranu. Okus je zaista ludnica!!!
Dok nam se okus dinjice širi po ustima i izaziva oduševljenje, mi sa time unosimo u organizam lijepu hrpu ljekovitih sastojaka. Kada se kaže, ugodno sa korisnim. Poboljšava apetit, regulira probavu i ima diuretičko djelovanje. Sadrži saponine, flavone, jako puno vitamina C, tanine, kalij, i još niz spojeva koji se tek istražuju, pogotovo zato što ova biljka ima zaista krasna djelovanja i vrlo je zanimljiva, osim ukusna… jesam li već spomenula da je ukusna? Da!? Već 20 puta!? Eto, očito je koliko mi se sviđa!!!
Spada u obitelj ruža, raste po svim poljima i planini do 1500 metara nadmorske visine. Koriste se kao začin listovi i sjemenke, a korijen koji se bere u jesen služi za čajeve. U samom korijenu ima više tanina nego u ostatku biljke, što znači da su stežuća svojstva izraženija. Korijen se bere u jesen, i po potrebi razreže u tanje štapiće, pa na taj način suši.
Listove možemo brati cijelu godinu, i to usred zime, jer raste i ispod snijega. Što je savršeno za ispašu stoke. Pogotovo kada se uzme u obzir da stručnjaci u poljoprivredi savjetuju sijanje ove biljke po poljima za ispašu, jer povećava proizvodnju mlijeka kada je dio prehrane blaga. Više mlijeka, znači više maslaca, u koje se može sitno nasjeckati dinjica, jer je to strašno ukusno (opet ja!!!). Taj divan zatvoreni krug života.
Osim za stočare, ovo je i za pčelare zanimljiva biljka, jer je medonosna. Dakle stvarno, doslovno i med i mlijeko! I Da na taj maslac, možete staviti med, jer ovaj prirodni divlji začin je vrlo tolerantan. Slaže se i sa slatkim i sa slanim okusima.
Na ljudski organizam se primjenjuje osnovno za zaustavljanje krvarenja. Unutrašnjih: popucale kapilare, menstruacije, ranice u ustima, desnima (paradentoza, a poboljšava i dah) i ždrijelu, crijevima…
Izvana se može ispirati hemeroide, ranice, ogrebotine, ubode…
Pomaže kod običnog i krvavog proljeva, katra crijeva, proširenog i spuštenog želudca. Čisti crijeva i želudac. Koristi se i kod nadimanja.
Koristi se za dezinficiranje organizma iz unutra i izvana, a ujedno je i protuupalna. Kod upalnih stanja dišnih puteva: bolesti pluća (kašalj, hripavac, astma, bronhitis, faringitis, traheitis, angina, upale i promuklost… Kod bolesti bubrega i mjehura (infekcije, kamenac, pijesak). Bolesti kože (rane i kožne nečistoće, alergije i osipi). Reumatizma zglobova, gihta, zaraznih bolesti (šarlah, ospice, ruboela), vodene bolesti, za smirenje živčanog sustava…
»Korovi su biljke čije vrline još nisu otkrivene« (Emerson, 1979). Sviđa mi se jako ovaj citat. Dinjica se smatra korovom, no ova naša zelena prijateljica je indikator tla osim što nas liječi, hrana je pčelicama i kravama, ona sama raste tamo gdje u tlu ima puno kalcija. Biljke, baš kao i mi su ono što »jedu« U ovom slučaju očito je da ova biljka sadrži puno kalcija, što objašnjava kako to da povećava proizvodnju mlijeka.
Tako da na kraju ispada da reći nekome – korovu, spada pod komplimente. Bar bih ja osobno takav pridjev poželjela. Skromno i bez zahtijeva, njege i uzgoja, rastu korovi sami. A pružaju toliko toga.
I za kraj, da završim u ljepoti, kozmetika. Uvarak od korijena, osim što čisti kožu i liječi oštećenja, izbljeđuje mrlje na koži pogotovo one nastale prilikom sunčanja. A isti taj uvarak je ujedno i protiv ispadanja kose.
Dovoljno razloga, rekla bih da se uputimo u prvo polje, i sigurno ćemo naći ovaj korov, koji bi umjesto iščupanog bilja u kompostu, trebao završiti ravno na tanjuru. Bar onih koji su sladokusci kao ja!