»HOP je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti i poljoprivrednih proizvoda«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao na svečanosti u Pagu
Autor: 
U Kneževu dvoru u gradu Pagu upriličena je svečanost dodjele oznake »Hrvatski otočni proizvod« za 2020. i 2021. godinu. Radi se o oznaci izvornosti, tradicije i izvrsnosti čije se oznake dodjeljuju još od 2007. godine
Vedran SITINCA
Premijer Plenković dodijelio je oznake HOP

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sa suradnicima je u okviru posjeta Zadarskoj županiji posjetio je Pašku siranu, a potom sudjelovao na svečanosti dodjele oznake »Hrvatski otočni proizvod« za 2020. i 2021. godinu u Kneževu dvoru u gradu Pagu.
- Ispod kamenog oklopa krije se stoljećima stvarano bogatstvo ruku vrijednih otočana koji su se uvijek morali truditi da bi nešto stvorili. Stoga nam je iznimna čast što se oznaka Hrvatski otočni proizvod, oznaka izvornosti, tradicije i izvrsnosti dodjeljuje baš u Pagu, u Zadarskoj županiji, započela je Vlatka Vučić - Marasović, iz Zadarske županije.
Ante Fabijanić, gradonačelnik Paga, istaknuo je da je Pag grad kulture i grad koji je izrodio mnoge učene ljude među kojima se ističe Bartol Kašić, ali i istaknuo prirodne (ne)pogodnosti koje su omogućile iznimnu otočnu proizvodnju.

Pag posebniji od drugih

- Pag je poznat i po buri koja ga je oblikovala, ali mu pružila i prave darove prirode. Stoga, mnogi će reći da je Pag otok posebniji od drugih i da naši ljudi moraju uložiti puno više rada i truda u odnosu na druge. Ne začuđuje, baš zato, što mnoštvo naših proizvoda nosi ovu oznaku. S ponosom možemo reći da je Pag predvodnik po proizvodima koje je prepoznala i vrednovala Europa, kazao je Fabijanić te naveo prepoznatljive simbole Paga.
Župan Božidar Longin pozdravio je uime Zadarske županije te na samom početku uputio čestitku svim proizvođačima čiji će proizvodi dobiti oznaku Hrvatski otočni proizvod dodijeljenu u 2020. i 2021. godini.
- Svoje otoke često nazivamo biserima jer oni to zaista jesu. Svojom ljepotom i posebnošću privlače svake godine sve veći broj gostiju te je turizam i na njima postao najjačom gospodarskom granom. Županija smo sa 116 otoka i otočića i hridi. Osobito smo ponosni na njihovu raznolikost. Imamo veliki Dugi otok s najvišim jadranskim svjetionikom, najljepšom pješčanom plažom, jezerom i špiljom…; imamo i Galešnjak koji ima oblik srca, imamo Ravu koja nalikuje smokvinu listu, imamo šumoviti Olib, ali i kameniti, solju posut Pag sa svim svojim posebnostima, govorio je Longin i nastavio:

Otočani se bore s problemima

- Onima koji otoke tek povremeno posjećuju ovdašnje življenje djeluje vrlo idilično. No, znamo da se naši otočani unatoč lijepom i čistom okruženju, svakodnevno bore s nizom problema, od nedovoljno čestih brodskih linija pa do vodoopskrbe i brojnih drugih izazova, kazao je Longin naglasivši da Županija svoje otoke ne zaboravlja.
Skrbe o njima kroz niz aktivnosti i na više područja - od izgradnje i rekonstrukcije luka u koje su samo kroz protekle četiri godine uložili više od 250 milijuna kuna, preko brige o zdravstvu, školstvu, socijalnoj skrbi, održavanju cesta, pružanju potpora ruralnom razvoju i dr.
- U tom kontekstu osobito nas veseli upravo gospodarska aktivnost otočana, a čiju kvalitetu potvrđuje i dodjela oznake Hrvatski otočni proizvod. Zadarska županija već četiri godine sufinancira aktivnost udruge poslovni klaster Hrvatski otočni proizvod, prepoznajući njegovu ulogu u promociji otočnih proizvoda. Stoga, vjerujemo da smo na taj način doprinijeli da sve više malih proizvođača ponese ovu važnu oznaku, kazuje Longin te Ministarstvu upućuje iskrenu zahvalu na provedbi projekta i općenito činjenici da prepoznaju potrebe otočana, a svim građanima poručuje da u trgovinama potraže upravo ove domaće hrvatske proizvode i daju im prednost pred uvezenim.
- Svim, pak, dobitnicima oznake još jednom čestitam, ali i želim zahvaliti što su ostali na ognjištima svojih predaka. Siguran sam da sebi i svojim obiteljima upravo ovdje mogu stvoriti kvalitetan život, u sredini koja ima određenih nedostataka, no svakako ima i nebrojene prednosti, zaključio je zadarski župan.

Otvaranje mogućnosti otočanima

Šime Erlić, državni tajnik u ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova, istaknuo je da je otok Pag otok izvrsnosti s obzirom da se rijetko koji otok može pohvaliti s tolikim brojem svjetski kvalitetnih proizvoda, kao što su sir, sol, čipka. Stoga, kako je rekao, vjeruje kako nema boljeg mjesta za dodjelu ovih oznaka kvalitete.
- Naša zadaća je da kroz ovakve inicijative kao što je HOP, ali i druge inicijative, našim otocima otvorimo nove mogućnosti i nove perspektive. Kao Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU kontinuirano radimo na razvoju i unaprjeđenju uvjeta života na otocima kroz razne programe Program razvoja otoka - sustavno ulaganje u male kapitalne projekte izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture, Potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta, Subvencioniranje otočnog javnog cestovnog prijevoza - besplatni prijevoz otočana, kazao je Erlić i naglasio da je od 2016. godine do sad na području otoka uloženo preko 7,5 milijardi kuna u razne projekte financirane nacionalnim i EU sredstvima.
Tim sredstvima, nastavio je Erlić, grade se bolji uvjeti za razvoj otoka i otočnog gospodarstva, a cilj im je osigurati i kroz novu omotnicu EU sredstava, u novoj perspektivi i nove još veće mogućnosti za otoke, kroz poseban ulagački prioritet za otoke u okviru Kohezijske politike i novog OP-a čime će se omogućiti subjektima na otocima da još lakše i ciljanije dolaze do EU sredstava.
Erlić je naglasio da već petnaestu godinu zaredom dodjeljuju oznaku kvalitete »Hrvatski otočni proizvod«. Riječ je, kazao je, o brendu hrvatskog proizvoda, simbolu autohtonosti i izvrsne kvalitete otočnog proizvoda.
- Svi ovi proizvodi kojima ćemo danas dodijeliti oznake kvalitete vrhunski su i originalni proizvodi koji se temelje na otočnoj sirovini. Oznaka je ujedno potvrda truda, zalaganja i ustrajnosti otočnih proizvođača; koji u specifičnim uvjetima otočkog eko sustava proizvode vrhunske proizvode. Oznaku kvalitete HOP s ovom današnjom dodjelom koja objedinjava 2020. i 2021. godinu dobiti će 320 otočnih proizvođača za 1.094 proizvoda. To je uistinu impresivan broj što govori o velikom interesu za ovom oznakom, ali i o kontinuiranom rastu kvalitete otočnih proizvoda, rekao je Erlić i naglasio da su neki od proizvoda s oznakom HOP-a postali europski i svjetski brend što je potvrda iznimne kvalitete.

Unaprjeđenje života otočana

Predsjednik Vlade RH započeo je kazavši da je ova inicijativa, koja traje od 2007. godine, zaista sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, svega onog što je, naglasio je Plenković, identitet hrvatskih otoka. Nabrojao je potom otoke koji imaju oznaku kvalitete.
- Zasigurno, hrvatski otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, bogatstvo koje mnogi naši prijatelji vole i cijene. Kad je riječ o turizmu, otoci su među najatraktivnijim lokacijama. Ono što oni žele upravo je domaći proizvod. To je i smisao ove inicijative gdje smo nastojali emancipirati tradiciju na vidljiv i prepoznatljiv način. Zato čestitam, prije svega, svima vama koji danas dobivate oznaku »Hrvatski otočni proizvod«, rekao je Plenković.
Poručio je potom da je njegova Vlada dijelom nastavila, a dijelom unaprijedila strateški, zakonski, programski, projektni i financijski okvir unaprjeđenja života na otocima i pružanja potpore.
Otoci su, dodao je, i dio Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., u kojoj se naglašava smjer razvoja pametnih i održivih otoka, u potpunosti inkorporiranih u globalne i europske trendove. Vlada želi i održivo upravljanje otočnim resursima, uvažavanje specifičnosti i veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.
- Otoci će u budućnosti biti u fokusu jedne od najvažnijih globalnih tema – pitanja klimatskih promjena. S druge strane, uz zelenu tranziciju, važna je i digitalna tranzicija. Upravo je ona ogromna šansa za ljude na otocima, rekao je Plenković podsjetivši da je Hrvatska prva krenula u otvaranje tržišta rada za digitalne nomade, s obzirom da se s internetskih platformi danas može raditi iz bilo kojeg kraja svijeta.

Pomoć Vlade građanima

Hrvatska ima i Nacionalni plan razvoja otoka, podsjetio je premijer Plenković, kojim se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te jačati sve potencijale koji će imati upliv na demografska kretanja, gospodarsku revitalizaciju, poticanje poduzetničke infrastrukture za razvoj otočnoga gospodarstva, konkurentnosti, inovacija te povećanje prepoznatljivosti otočnih proizvoda i usluga, zaštite prirode i okoliša te korištenje obnovljivih izvora energije.
Jedna od ključnih tema, istaknuo je, jest i mobilnost otočana te prometna povezanost, ne samo s otoka na kopno nego i među otocima. Naveo je da je u područje prometa i prometne povezanosti uloženo 1,8 milijardi kuna, u područje gospodarstva i zapošljavanja 300 milijuna kuna, u područje poljoprivrede 262 milijuna kuna, u energetiku 166 milijuna kuna, u vodno gospodarstvo 162 milijuna kuna, dok je iz proračuna uloženo još 560 milijuna kuna, a sufinancirano je 206 projekata u vrijednosti 118 milijuna kuna kroz Program razvoja otoka.
- Nastavit ćemo činiti sve da naši ljudi na otocima ostanu živjeti, da život bude kvalitetniji, kazao je Plenković i dodao da je otok Pag jedan od sjajnih primjera prepoznatljivosti.
Na koncu, kazao je da se Hrvatska naglo digla nakon krize u 2020. godine te da se očekuje rast BDP-a veći od 10 posto. Prosječna plaća iznosi 7333 kune, a zaposlenih je 1,571 milijun, što su brojevi bolji u odnosu na lani i predlani.
- Pokazali smo sposobnost, otpornost, žilavost i agilnost, da vrlo brzo, u ekonomskom smislu, stanemo na noge, istaknuo je.
Pred Hrvatskom su novi izazovi, dodao je premijer, prvenstveno rast cijene energenata te najavio da će Vlada uskoro izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem ublažavanja udar tog globalnog rasta cijena na standard građana.
- Vlada predano radi. Cilj je, kao i do sada, spriječiti udar na ekonomski standard hrvatskih građana, a to naravno uključuje i ljude na otocima. Kao što smo održali radna mjesta u koroni, tako ćemo i sada u ovom novom izazovu biti na pomoći našim građanima, poručio je premijer čestitavši svim dobitnicima oznake Hrvatski otočni proizvod.
Posjet otoku Pagu završio je u Novalji, gdje se sastao s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.

Dobitnici

2020. godina
Konoparski obrt Vilson (Siniša Mikelić i Marina Ivanić)
LIPA obrt (Liposava Kuštović i Mladen Kuštović)
OPG Barić Denis (Denis Barić)
OPG Gršković Jasminka (Jasminka Gršković)
OPG Ksenija Baljkas (Ksenija Baljkas, Miran Baljkas i Dragan Baljkas)
OPG Lončar (Ante Lončar)
OPG Piškera (Ana Šikić)
Poljoprivredna zadruga Gospoja (Anton Brusić)
Roota Wool & design (Vesna Jakić)
Srednja škola Bartula Kašića Pag (Ljiljana Martinović)
Tatiana obrt (Tatiana Loborec i Željko Dumičić)
Turistička zajednica općine Postira (Ivana Jelinčić)
Udruga Betinska gajeta (Marinka Fržop i Antonia Pavić)
Udruga Kornatski pčelari (Ana Šikić)

2021. godina
,,Bajc’’ Josip Jerolimov (Josip Jerolimov)
Domaća radinost Željko Jerolimov (Željko Jerolimov i Jure Jerolimov)
Moja Nadalina j.d.o.o. (Kristina Sardelić i Vedran Sardelić)
Obrt za proizvodnju piva vl. David Pirić (David Pirić i Maja Pirić)
OPG Ksenija Baljkas (Ksenija Baljkas, Miran Baljkas, Dragan Baljkas)
Srednja škola Bartula Kašića Pag (Ljiljana Martinović)
ZUO Santa Marija (Albina Andreškić i Oliver Andreškić)
Ženska klapa,,Teha’’ (Karmen Surdić Benvin, Ljiljana Filipas, Vesna Vlakančić Surdić, Irena Šintić, Walter Salković i Petar Keršić)

Uzvanici

Uz premijera Plenkovića i generala Gotovinu ostali uzvanici su bili Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Šime Erlić, državni tajnik u ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova, Spomenka Đurić, državna tajnica u ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova, Josip Bilaver, državni tajnik, Šime Mršić, državni tajnik, Tajana Huzak, pomoćnica ministrice zadužena za otoke u ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova, Božidar Longin, župan Zadarske županije, Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije, Jasna Orešković Brkljačić, zamjenica župana Ličko-senjske županije, Ante Fabijanić, gradonačelnik Paga, Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje, Šime Gligora, načelnik općine Kolan, Predrag Rukavina, načelnik Povljane, Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA te Andrija Brkljačić, ravnatelj Razvojne agencije Ličko-senjske županije LIRA.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)