Zadarski muzeji izravno pogođeni globalnim padom u turizmu

Pandemija koronavirusa prošle je godine zatvorila vrata muzeja i galerija diljem Hrvatske i svijeta. Već u prvome valu pandemije muzeji su zabilježili pad posjeta za više od 50 posto. Procjene o oporavku turizma, koje su donijeli vodeći ekonomski stručnjaci, predvidjele su da će kulturni turizam, koji je osjetio pad prihoda od oko 40 posto, a u sklopu kojeg se ostvaruje veliki broj posjeta muzejima u Hrvatskoj, još dugo nakon pandemije biti u procesu oporavka i prilagodbe »novom normalnom«. Zadnji put kada su hrvatski muzeji zabilježili tako nisku posjećenost, bilo je 2001. godine, kada je prvi put premašena brojka od milijun posjetitelja u hrvatskim muzejima. Zbog gubitka posjeta i prihoda dio muzeja morao je smanjiti broj zaposlenika ili vratiti već osigurana novčana sredstva za provedbu projekata, koji su zbog pandemije morali biti otkazani.
O problematici poslovanja u vremenu pandemije i načinima na koje muzeji svoje poslovanje mogu prilagoditi trenutnoj situaciji, pitali smo predstavnike triju zadarskih muzeja – Arheološkog, Narodnog i Muzeja antičkog stakla.

Osjetan pad prihoda
Zbog strogih protuepidemijskih pravila kulturne su ustanove dio prošle godine ostale zatvorene. Muzeji i galerije u kratkom su roku ostali bez velikog dijela prihoda koje ostvaruju od prodaje ulaznica i suvenira i komercijalnog iznajmljivanja prostora za privatna okupljanja. Iz svih su nam muzeja potvrdili kako je pandemija koronavirusa izrazito negativno utjecala na njihovo poslovanje. U prosjeku su ostvarili pad prihoda i posjeta od oko 80 posto, u odnosu na 2019. godinu. Nakon prestanka karantene i otvaranja kulturnih ustanova nisu zabilježeni znatni porasti broja posjetitelja. Dio poslovanja pokušao se spasiti organizacijom virtualnih izložbi.
– Zbog pandemije koronavirusa ostvarili smo značajan pad prihoda i prodaje ulaznica. U 2019. godini, prije pojave pandemije koronavirusa Muzeja antičkog stakla je, u sklopu raznih izložbi i projekata posjetilo oko 40.000 posjetitelja, dok u 2020. godini bilježimo tek 8000 posjeta. Unatoč okolnostima koje su nas zahvatile, ostvarili smo znatnu financijsku podršku od Ministarstva kulture, što će uvelike utjecati na opremanje muzeja, planiranje i realizaciju novih sadržaja, rekao je Hrvoje Manenica, ravnatelj zadarskog Muzeja antičkog stakla.

Online sadržaj
Zbog nemogućnosti ostvarivanja fizičkih posjeta, neki su se svjetski i hrvatski muzeji, s ciljem ostvarivanja što bolje financijske slike, okrenuli online izložbama i prezentaciji svojih zbirki putem internetskih platformi. Iako je karantena, na koju smo bili prisiljeni zbog pandemije koronavirusa, završila krajem travnja prošle godine, muzeji u Hrvatskoj nisu uspjeli ostvariti ništa bolje rezultate od velikih svjetskih muzeja, koji su bili potpuno zatvoreni na druže vremensko razdoblje.
– U vremenu karantene s korisnicima smo komunicirali preko digitalnih platformi. Organizirali smo brojne digitalne izložbe, edukativne radionice, kvizove i razne interaktivne sadržaje. U vrijeme kada je online sadržaj u kratkom roku postao (jedina) muzejska stvarnost nastala je i ideja o Muzeofoniji, prvom hrvatskom muzejskom vidcastu. Marketinška služba Narodnog muzeja Zadar kreirala je novi internetski medijski format u formi intervjua/razgovora u kojima gosti komentiraju različite teme iz područja kulture koji je postao ujedno i videoblog događanja u muzeju i široj kulturnoj okolini. Namjera je bila na edukativan i zabavan način približiti djelovanje muzeja i povećati prisutnost muzeja na digitalnim platformama, rekla je Lorena Peroš, voditeljica Službe održavanja i marketinga Kneževe palače.
I Arheološki muzej kao i Muzej antičkog stakla fokusirao se na online izložbe i komunikaciju preko društvenih mreža.
– Arheološki muzej Zadar je tijekom cijele proljetne karantene, svakodnevno, objavljivao program na muzejskoj Facebook stranici. Program se sastojao od različitih priča iz Muzeja te s arheoloških terena koje su bile praćene fotografijama i kratkim video zapisima. Program se nije prekidao ni za vikend. Subote su bile rezervirane za VRuM, Virtualne Radionice za djecu, a nedjelje za program Nedjeljom iz Nina. Stalni postavi muzeja su se mogli razgledati i kroz virtualnu šetnju koja je bila dostupna na web stranici kao i na muzejskom Facebooku. Svi postovi su bili iznimno dobro praćeni kako na Facebooku tako i od strane medija. Realizirani su online prijenosi programa, videoprilozi, digitalne fotografije, videoigre na društvenim mrežama Facebooku i Instagramu te na You tube kanalu, objasnila je Marina Brkić iz Odjela za marketing i odnose s javnošću Arheološkog muzeja Zadar.
Prema podacima Muzejskog dokumentacijskog centra muzeje je na društvenim mrežama u 2020. godini pratilo 916.914 članova, muzejske postove je pregledalo 17.777.637 online posjetitelja, a lajkalo 1.340.847, komentiralo ih je njih 309.547, a podijelilo dalje 258.388 korisnika društvenih mreža.

Organizacija izložbi po epidemiološkim standardima
Smjernice o zaštiti od koronavirusa i potreba za socijalnom distancom različito utječu na ustanove u kulturi, ovismo o tome kojim prosotorima raspolažu. Zadarski se muzeji uspješno prilagođavaju mjerama, i u izložbenim prostorima i u uredima.
– Zaposlenici Muzeja antičkog stakla rade odvojeno u svojim prostorijama i komunikacija ide uglavnom e-mailovima ili telefonski. Nemamo nikakva okupljanja, tako da i sjednice Stručnog i Upravnog vijeća održavamo elektronskim putem. Što se tiče posjetitelja, oni su se dužni pridržavati propisanih epidemioloških mjera, a s obzirom na površinu Muzejskog postava, u Muzeju ne smije boraviti više od 40 osoba istovremeno, rekao je Manenica.
U Kneževoj palači su u prednosti zbog veličine objekta i rasporeda izložbenih eksponata. Posjetitelji muzeja rijetko se susreću tijekom obilaska, a i svi zaposlenici de pridržavaju propisanih smjernica.
– Mi imamo sreću što su naši izložbeni prostori koji su otvoreni za posjetitelje velikih kvadratura tako da nemamo poteškoća u provođenju epidemioloških mjera. Izložbene dvorane u Kneževoj palači raspoređene su za kružno razgledanje, ulaz i izlaz u dvorane je u potpunosti odvojen, pa se susreti među posjetiteljima mogu u potpunosti izbjeći. Posjetitelji se kod nas zaista mogu osjećati ugodno i sigurno. S obzirom na organizacijski kapacitet i bogat fundus Narodnog muzeja Zadar, koji u svojem sastavu ima četiri odjela i dvije stručne službe, ne možemo reći da smo se susreli s većim ili specifičnim poteškoćama kod organizacije projekata u vrijeme pandemije, osim smanjenog broja posjetitelja na programima koji se odvijaju uživo. Pandemija je utjecala na smanjeni broj vanjskih programa te posljedično na oslanjanje isključivo na »vlastite snage« te povećanu kreativnost, objasnila je Peroš.
I u ostala dva muzeja ističu kako je najteže pomiriti epidemiološke mjere i broj uzvanika za događanja.
– Veoma je teško organizirati projekte Muzeja kada su u pitanju događanja povezana s posjetiteljima. Svakako takve stvari planiramo, uglavnom iz programskih sredstava, no realizacija na klasičan način uvijek je upitna. U vrijeme pandemije okrenuli smo se projektima unutar muzeja koji se tiču infrastrukture i organizacije posla te brige o muzejskoj građi, istaknuo je Manenica.

Svi se nadaju uspješnijoj godini
Iz sva tri muzeja potvrdili su kako se nadaju da će oni, kao i sve ostale institucije u kulturi, ove godine ostvariti bolje rezultate. Sve institucije su imale dovoljno vremena da organiziraju poslovanje u skladu s epidemiološkim mjerama i da poslovanje i projekte prilagode novonastaloj situaciji.
– Muzeji su kao i cijeli kulturni sektor uvelike ovisni o prisustvu publike te su izravno pogođeni globalnim padom u turizmu koji će se vjerojatno nastaviti i u 2021. godini. Predviđanja govore da će najveća potražnja biti za kulturnim aktivnostima koje sudionicima omogućavaju veću slobodu kretanja i međusobnu udaljenost te za programima koji se odvijaju na otvorenom prostoru. Kako Narodni muzej Zadar ispunjava takve infrastrukturne uvjete, imamo razloga biti optimistični. Također, uključili smo se u projekt Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice »Safe Stay in Croatia« i dobili oznaku sigurnosti, zaključuje Peroš.

Strmoglavi pad posjeta učenika i mladih
Prema podacima Muzejskog dokumentacijskog centra u 2020. godini hrvatski su muzeji ostali bez gotovo četiri milijuna posjetitelja, zabilježivši pad posjeta od 72 posto, tj. s 5,2 milijuna iz 2019. godine, pali na 1.462.667 tijekom prošle godine. Milijun posjetitelja nestalo je i u kategoriji stranih turista, koji posljednjih godina čine gotovo četvrtinu svih posjetitelja hrvatskih muzeja.
Još jedan zabrinjavajući podatak, koje je otkrilo istraživanje Muzejskog dokumentacijskog centra je i strmoglavi pad od 83 posto u kategoriji posjeta učenika i mladih koji je, zbog činjenice da u muzeje dolaze gotovo isključivo u organizaciji školskih ustanova, u prošloj godini pao sa 750.344 posjeta u 2019. godini. na 122.675 ostvarenih posjeta u 2020. godini.

Nije bilo pregovora oko povrata muzejske građe
Poznato je kako se veliki broj primjeraka antičkog stakla, njih 420, koji su nađeni na širem području Zadarske županije i dalje nalaze u Muzeju antičkog stakla u Muranu, otoku u venecijanskoj laguni. Znanstvena istraživanja dokazala su da su artefakti iznošeni iz Zadra i prebačeni u Italiju nakon 1943. godine.
– Pitanje vezano uz muzejsku građu u drugim državama je opsežno pitanje koje je tema mnogih diskusija i napisanih stručnih studija. Tema stakla sa zadarskog područja u talijanskim muzejima je slijed povijesnih okolnosti i događaja, a ujedno i pitanje koje u velikom dijelu prelazi ingerenciju muzejskih ustanova. Kontakata s muzejom u Muranu je bilo, ali za sada nije bilo pregovora oko povrata muzejske građe, kazao je Hrvoje Manenica, ravnatelj Muzeja antičkog stakla.