Vrijednost medijskih objava veća od budžeta TZ županije

Zadarski poluotok na naslovnici »Kaleidoscopa« – časopisa poljske nacionalne aviokompanije LOT, slika Kornata i Telašćice u talijanskom časopisu Nautica naslova »Hrvatska, zaštićeni dalmatinski otoci, od parka do parka«, odnosno »Skriveni otoci kod Zadra« u magazinu »Bell’Europa« objavljene u svibanjskim izdanjima, povod su za osvrt na značenje i mehanizme nastajanja ovakvih reportaža, priča, članaka, TV i radijskih priloga u korist našeg turizma.

Kako su nastale ove priče
Svako je jasno da ovkove priče i objave, osim iznimno, »ne padaju s neba«. Što o nekoliko posljednjih spomenutih objava kažu u TZ Zadarske županije:
– To je dio udruženih marketinških aktivnosti i strateških projekata s avioprijevoznicima TZ Zadarske županije i TZ Grada Zadra. Budući da se putni časopis Kaleidoscop distribuira na svim linijama, ovo je sjajna prigoda kojom se dopire i do onih skupina koje još nisu upoznate s našom destinacijom, čemu će prekrasan članak svakako doprinijeti, a može se vidjeti i online.
Za reportažu u talijanskoj Nautici navode: Autorica reportaže, Patrizia Magi je u nekoliko navrata posjetila Zadarsku županiju, posljednji put u kolovozu 2019. godine kada joj je TZ županije omogućila i organizirala posjet Dugom otoku, Molatu, Silbi, Olibu, Premudi, Istu i Škardi, i marinama ZD županije. Već u rujnu 2019.objavljena je reportaža na osam stranica, a časopis distribuiran i najprestižnijem sajmu nautike u Genovi. Ova istinska zaljubljenica u našu obalu i posebno otoke, još je 2006. godine dobila grand prix Zlatne penkale.
Za Bell’Europa navode kako su novinari i fotografi ovog časopisa ovdje boravili u više navrata. Novinarka Vanina Patane’ i fotograf Franco Cogoli još su 2015. godine odradili Zadar, Biograd, Pakoštane, Vransko jezero, Maškovića Han Tkon i Pašman, iz čega su nastale reportaže na više od 30 stranica u izdanjima Bell’Europa i In viaggio. U 2017. godini na Dugom otoku i na Pagu su boravili Giorgio Filippini i Leonarda Perrone,…
Napominju kako navedeni novinari, uz ažuriranje, za što se direktno ii putem predstavništva HTZ-a obraćaju TZ Zadarske županije, i dobiju potrebne materijale, objavljuju priče i godinama nakon dolaska.

Metodologija suradnje s novinarima
TZ Zadarske županije od svojih početaka osobitu pozornost polaže suradnji s novinarima i organizaciji njihovih studijskih putovanja, te u Programu rada redovito planiraju sredstva za troškove ugošćavanja stranih novinara, blogera, influencera ali i agenata. Ta komunikacijska taktika u okviru odnosa s javnošću za cilj ima trajno informiranje predstavnika medija o turističkoj ponudi Zadarske županije i Hrvatske, i ima ključnu ulogu u stvaranju imidža destinacije, uvođenju nove destinacije, proizvoda, stvaranju općeg mišljena i razvijanju samog turizma. U konačnici značajno utječe na mišljenje i stavove turista, a time i dolaske.
Studijska putovanja novinara načelno se organiziraju putem sustava TZ-a u suradnji s predstavništvima HTZ-a u inozemstvu, Glavnim uredom, županijskim i lokalnim TZ-ima i turističkim gospodarskim subjektima. Namjera je HTZ-a identificirati utjecajne novinare/blogere za značajna tržišta i to po temama, provjeriti njihov utjecaj i online reputaciju, te za odabrane organizirati putovanja. Ovisno o procjeni korisnosti, TZ županije potvrđuje njihov prihvat.

Troškovi i modeli
Načini financiranja studijskih utvrđuju se ovisno o modelu. U praksi najčešće HTZ snosi troškove dolaska i smještaja, dok TZ županije u suradnji s lokalnim TZ-ima i gospodarskim subjektima preuzima troškove obroka, stručnih vođenja, izleta, ulaznica, prijevoza i sl., a sinergijsko djelovanje više subjekata čini te iznose podnošljivijima.
Troškovi TZ županije za ove namjene (do korone) iznose oko 80.000 kuna godišnje, a TZ županije u prosjeku u godini organizira pedesetak studijskih putovanja za oko 130 novinara iz dvadesetak zemalja. Najčešće dolaze sa ključnih tržišta na kojima postoji predstavništvo HTZ-a – Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Češke, Poljske, Mađarske, Belgije, Austrije, Slovačke, Švedske, Italije, Španjolske, no i iz udaljenijih zemalja kao što su SAD, Kanada, Kina, Japana i Koreja, i ostalih. Najčešće obilaze i upoznaju grad Zadar, ali i NP Paklenicu, Nin, Biograd, Pag, Ugljan, Pašman, Dugi otok i PP Telašćicu, kanjon Zrmanje, Vransko jezero, zadarsko zaleđe, ali i sve ostale destinacije. Osobito se vodi računa o promoviranju primarnih proizvoda kao što su kulturni i doživljajni, ruralni, nautički i aktivni (outdoor ili adventure) turizam s ključnim podproizvodima – ciklo i trail (pješački). Posebno se značajnim medijima i tržištima pokazuju prednosti Zadarskoj županiji u pred i podsezoni i manje poznatim destinacijama.
TZ i samostalno organizira studijska putovanja kad je to od posebnog interesa, primjerice uz otvaranja novih zračnih linija i sl. Također povremeno pruža podršku i novinarima koji se u vlastitom aranžmanu zateknu u županiji, najčešće u vidu organizacije stručnih vođenja (tražeći preporuku predstavništva HTZ-a iz zemlje iz koje su, ako to zahtijeva veće troškove). Važnu ulogu imaju lokalne TZ i turistički gospodarski subjekti regije od kojih se traži podrška.

Vrijednosti objava
Predstavništva dostavljaju na uvid Glavnom uredu i TZ-u objavljene medijske sadržaje. Glavni ured HTZ-a vodi evidenciju o broju novinara, zemljama i medijima i izračunava vrijednost medijskih objava. Vrijednosti medijskih objava nastalih zbog boravka novinara u našoj županiji procjenjuju se na višestruko veće iznose od cijelog proračuna TZ županije, jer oglašavanje na samo jednoj stranici u nekom renomiranom turističkom časopisu stoji i do 5 tisuća eura.
Stoga je organizacija studijskih putovanja novinara jedan od značajnijih alata TZ županije kojim uz minimalne troškove stvara pozitivan imidž i prepoznatljivost turističke destinacije – Zadarske županije.

Primjer Winnetoua
Studijsko putovanje iz 2016. godine obuhvtilo je 13 novinara iz Njemačke, Austrije i Švicarske koji su tri dana lipnja pratili proslavu 50. obljetnice snimanja filma o Winnetou i obišla brojne lokacije snimanja od Velebita, Paklenice i kanjona Zrmanje, ali i Starigrada, Zadra, Pakoštana, Kornata i Krke.Objavljeni su članci uglavnom u tiskanim, ali i elektronskim medijima, u tim zemljama. Vrijednost objavljenog materijala samo u Njemačkoj iznosila je više od 716.000 eura.

«Zlatna penkala« – godišnja nagrada inozemnim novinarima
Hrvatska turistička zajednica odavno je shvatila vrijednosti novinarskih napisa i priloga o ovdašnjem turizmu te 2005. godine ustanovljuje nagradu «Zlatna penkala». Proizašla je iz spoznaje koliko je rad inozemnih turističkih novinara važan doprinos turističkom uspjehu Hrvatske, i način je zahvale i priznanja takvim novinarima.
Svake se godine organizira studijsko putovanje uz svečanu dodjelu nagrada za predstavnike medija koji su objavili najbolje radove u godini ranije. To je ujedno prilika da se pokaže nova destinacija u Hrvatskoj te zahvali novinarima, urednicima, ali i blogerima i influenserima za predstavljanje hrvatskih ljepota i turističkih posebnosti. Dodjeljuju za najbolje tekstove, radio i TV priloge, za najbolju blog objavu te najbolju objavu na društvenim mrežama.
Nagrada ima i dodatnu vrijednost, jer prvu mehaničku olovku na svijetu ing. Slavoljub Penkala iz Zagreba patentirao je 24. siječnja 1906. godine, a prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom 31. svibnja 1907. godine.