Najveći bageri na svijetu rade u Zadru i u Dubaiju!

Bager, koji radi s pontona teškog 1.600 tona, dimenzija 60 puta 16 metara te sa stabilizatorima prilagođenima za stajanje u vodama dubokim do 20 metara kopa morsko dno s minus od 9 na minus 13 metara. Kontrola izvedene dubine iskopa prati se pomoću računala smještenog u upravljačkoj kabini
Plovni bager MP 26, koji radi na kopanju morskog dna ispred Gaženice, drugi je najveći na svijetu!
Postoji samo jedan veći, a taj je, doznajemo, trenutačno angažiran, ni manje ni više nego, u Dubaiju.
Upravo je ekipa Zadarskog lista imala čast posjetiti tog diva među bagerima koji ispred Zadra marljivo radi već četiri, i radit će još tri tjedna.
Voditelj plovnog bagera, bavarski inženjer Gabriel Kupka i poslovođa Franko Tiele, iz njemačke tvrtke Möbius u čijem je vlasništvu bager, u društvu voditelja projekta Nova luka Zadar inženjera Mladena Špravaca i glavnog poslovođe inženjera Andrije Pavkovića odveli su nas do najvećeg plovnog bagera koji je ikada ušao u jadranske vode.
Radno vrijeme non-stop
Bager, koji radi s pontona teškog 1.600 tona, dimenzija 60 puta 16 metara te sa stabilizatorima prilagođenima za stajanje u vodama dubokim do 20 metara kopa morsko dno s minus od 9 na minus 13 metara. Sve to kako bi pristup budućoj Novoj luci Zadar imali veliki brodovi. Kontrola izvedene dubine iskopa prati se pomoću računala smještenog u upravljačkoj kabini koji konstantno prikazuje simulaciju morskoga dana za vrijeme iskopa.
Bagerist Gonner Köller jedan je od 12 članova posade koji u tri smjene na plovnom bageru rade 24 sata dnevno. Na pontonu smo zatekli i njegove kolege Volkera Landaua, poslovođu pontona, Horsta Willerta, varioca i montera te pomoćnog radnika Marka Anušića.
Dok nam Šparavec, Kupka i Landau pokazuju ponton, bagerist Köller upravlja bagerom koji s morskog dna skuplja prethodno minirani kameni materijal. Materijal se grabi golemom korpom zapremnine 11 kubika. Jedna još veća, i ujedno najveća u ovom dijelu Europe, zapremnine 14,5 kubika za to je vrijeme stajala na pontonu. Materijal se potom ukrcava na dvije barže od po 940 kubika koje ga odvoze prema Gaženici. Tamo se materijal razvrstava – za otpad, ili se, ako je o kvalitetnom kamenu riječ, ostavlja za potrebe daljnjih radova u Novoj luci Zadar.
Kupka i Landau informiraju nas da veliki bager u Zadru pri optimalnim radnim uvjetima dnevno iskopa između 4 i 5 tisuća kubika materijala.
Remont u Hrvatskoj
No, morsko je dno tu poprilično tvrdo, tvrđe nego na većini terena na kojima su dosad radili. U Ukrajini su primjerice znali dnevno iskopati i do 8.400 kubika. Prije Zadra i Hrvatske plovni je bager radio diljem svijeta – u Švedskoj, Maroku, Njemačkoj, Litvi, Rusiji… Iz destinacije u destinaciju ovaj se teški stroj transportira pomoću dok-broda, a manipulacija na kraćim udaljenostima izvodi se remorkerima.
No i nakon završetka angažmana u Zadru, MP 26 u Hrvatskoj će ostati još neko vrijeme.
– Ovdje nam se tako sviđa da želimo ostati što dulje. Tako ćemo nakon završetka posla ovdje plovni bager odvesti na remont u neko od hrvatskih brodogradilišta i hrvatskoj privredi ostaviti 2 milijuna eura, zadovoljno nas izvještava poslovođa Landau.
Remont 30 godina starog pontona i 12 godina starog bagera, drugog najvećeg plovnog i trećeg najvećeg u svijetu, izazov je i priznanje našim brodogradilištima. Jer poslovično oprezni i sistematični Nijemci ništa ne prepuštaju slučaju, pa za remont tako značajne mehanizacije sigurno ne bi izabrali bilo koga. Za sada se ne zna koje će to brodogradilište biti. Sigurno je samo da će biti hrvatsko.