U Gradskoj loži »Uskrsla lica Vukovara«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Predstavljena knjiga Julienne Eden Bušić
Mi imamo dužnost i odgovornost raditi ovo što radimo, kako se stradanja nikad ne bi zaboravila. Stoga je ovo vrijeme, kada se prisjećamo 29. obljetnice VRO Maslenica, primjereno da se još jednom prisjetimo, ne samo stradanja i borbe na širem zadarskom području, već kolektivne patnje i boli stradalnika Domovinskog rata, zaključila je Bušić
Marin GOSPIĆ
Zlatko Begonja, Julienne Eden Bušić, Ante Nazor i Julia Barunčić Pletikosić

Obilježavanje 29. obljetnice vojno-redarstvene akcije Maslenica nastavljeno je predstavljanjem knjige »Uskrsla lica Vukovara 1991. - 2021.«, urednice Julienne Eden Bušić, o kojoj su, osim nje, govorili i Julia Barunčić Pletikosić, voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata pri Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Zlatko Begonja, pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Predstavljanje su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Simbol nevjerojatne hrabrosti

Ove se dane, uz obilježavanje obljetnice Maslenice, sjećamo i drugih važnih obljetnica i događanja iz suvremene hrvatske povijesti. Kao što joj i naslov sugerira, ova je knjiga posvećena stradanju i patnji Vukovara, no ona sadržajno obuhvaća veći broj tekstova različitih autora i perspektiva, kojima je zajednički motiv stradanje Vukovara i njegovih stanovnika.
- U knjizi se isprepliću tekstovi pisani iz perspektive osobnog stradanja, ali i iskustava sudionika borbe hrvatske i srpske nacionalnosti. U knjizi su i znanstveni tekstovi, ali i patnje vukovarskih logorašica. Upravo su ta sjećanja i patnja urednicu knjige inspirirali da sve važne priče okupi na jednom mjestu. Posebnu vrijednost knjizi daje i izvješće Komisije za žrtve rata i nestale osobe Vlade RH o iskopavanjima masovnih grobnica na vukovarskom području, koja su počela 1998. godine nakon završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. U to vrijeme Bušić je bila viša savjetnica u Uredu predsjednika RH, te je inicirala da se dnevna izvješća nakon iskopavanja šalju međunarodnim medijima, političarima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava, istaknula je Barunčić Pletikosić te se prisjetila pisma bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, koja je kazala kako je Vukovar primjer i simbol strašne okrutnosti agresora, ali i nevjerojatne hrabrosti njegovih malobrojnih branitelja, te simbol slabosti svijeta i međunarodne zajednice, koja je dopustila da do takve tragedije dođe.
- Knjiga »Uskrsla lica Vukovara 1991. - 2021.« sastoji se od mnoštva zapisa, fotografija i sjećanja, koja se prvenstveno tiču stradanja Vukovara u Domovinskom ratu. U tom pogledu izdvojena su zbivanja koja su ostala u trajnom kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda, ali i ona koja obilježavaju pojedinačna stradanja Vukovaraca. Prošlost je nešto što odražava stanje sadašnjosti, zbog čega su i do danas nerazjašnjena pitanja koja nas more već godinama. Upravo zbog toga, silna je patnja opet skupiti silne uspomene na prošlost, ali s pozicije razložnog prosuditelja, oslobođenog bilo kakvog oblika svjetonazorskih ili ideoloških predrasuda, istaknuo je Zlatko Begonja i kazao kako autor u tom kontekstu vrlo objektivno pristupa pregledu događaja i opisuje trenutke opsade grada.

Interpretacija povijesti Vukovara

Da bismo shvatili razmjere štete počinjene u Vukovaru, ali i cijeloj Hrvatskoj, povijesne činjenice i istine valja neprekidno ponavljati, vjerodostojno upotrebljavati, hermeneutički iščitavati i umjetnički interpretirati.
- Mnogo je toga napisano i izgovoreno o stradavanju Vukovara. Grad je izdržao govorio tri mjeseca neprekidne opsade i stanje koje bismo mnogi opisali kao neizdrživo. Hrvatska se izborila za slobodu i međunarodno priznanje i vraćanje okupiranih područja, što se nikada ne bi dogodilo bez pomoći i hrabrosti onih koji su se tijekom Domovinskog rata borili za slobodu. Mirne reintegracije Podunavlja nikad ne bi bilo da nisu uspjele vojno-oslobodilačke operacije hrvatskih oslobodilačkih snaga, kao i akcija Bljesak i Oluja, kazao je kratko Ante Nazor te za kraj istaknuo koliko je branitelja branilo grad, u kakvim su uvjetima preživljavali i koju su opremu koristili.
- Sjećanje je blagoslov i prokletstvo u isti mah, jer nas podsjeća tko smo i kako smo postali to što smo jesmo. Zemlje koje su pretrpjele velike tragedije, dobro razumiju našu potrebu da se stradanja u Domovinskom ratu pamte i bilježe za povijest, ne samo zbog mentalnog zdravlja, već i za boljitak budućih generacija. Od mnogih smo uglednika čuli kako moramo gledati u budućnost, oprostiti i zaboraviti. No, često zaboravljaju kako je zaborav nešto sasvim drugo i nemoguće. Hrvatska je mala zemlja i nema veliki utjecaj u svijetu, kazala je Bušić i podsjetila kako nema i nikada neće biti hijerarhije u patnji.
- Naša je patnja jednako duboka i bolna kao i ona drugih, većih i moćnijih zemalja. Zato imamo jednako pravo i legitimitet graditi spomenike, pisati knjige i snimati filmove o tragediji kroz koju smo prošli. Još se uvijek mučimo pronaći sve nestale, a veliki broj počinitelja zločina još uvijek slobodno šeće ulicama. Mi imamo dužnost i odgovornost raditi ovo što radimo, kako se stradanja nikad ne bi zaboravila. Stoga je ovo vrijeme, kada se prisjećamo 29. obljetnice VRO Maslenica, primjereno da se još jednom prisjetimo, ne samo stradanja i borbe na širem zadarskom području, već kolektivne patnje i boli stradalnika Domovinskog rata, zaključila je Bušić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)