Zavičajni muzej Benkovac – čuvar baštine cijelog kraja

U tijeku je izrada Glavnog i Izvedbenog projekta rekonstrukcije Muzeja. Time će se urediti stalni postav i oformiti neke nove zbirke kojima bi trebala biti prezentirana cjelokupna povijest Ravnih kotara i Bukovice, od prapovijesti do modernog doba. Bit će prezentirana i povijest kamenoklesartva i obrade kamena koja na benkovačkim prostorima ima tisućljetnu tradiciju, po kojoj je benkovački kraj i danas prepoznat u Hrvatskoj, ali i šire

Prošlog smo tjedna posjetili i upoznali se s radom i planovima Zavičajnog muzeja Benkovac, institucije koja, smještena u atraktivnom i obnovljenom Kaštelu Benković, od 2008. godine djeluje samostalno u središtu Ravnih Kotara. Iako osnovan daleke 1983. godine u sastavu Narodnog sveučilišta Benkovac, Muzej je za vrijeme Domovinskog rata kada je otuđena većina njegove građe i cjelokupna dokumentacija pretrpio goleme štete.
Od oslobođenja 1995. godine do 2007. godine bio je depadans Arheološkog muzeja Zadar pri istraživanjima obližnje Asserie. Zapravo, kao muzej u punini značenja tog pojma zaživio bi tek za nekih kulturnih i turističkih manifestacija, obično ljeti. Zalaganjem Mile Marića, tada pročelnika Odjela za društvene djelatnosti Grada Benkovca, i Branka Kutije, benkovačkog gradonačelnika, i današnjeg pročelnika Odjela za gospodarstvo i društvene djelatnosti Željka Katuše Zavičajni je muzej Benkovac danas samostalna ustanova čiji je osnivač i financijer Grad Benkovac.
Marićeva ne tako davna zamisao o tome kako će Kaštel i Muzej postati ishodište kulturnih zbivanja Ravnih Kotara, vraćanjem arheološke građe iz Arheološkog muzeja Zadar i etnografske građe iz Zavičajnog muzeja Biograd na Moru u prosincu prošle godine nadomak je ostvarenju.
Povijesni prostor
– Od kada smo se nakon 1995. godine vratili u Benkovac nastojali smo ostvariti uvjete kojima bismo osnovali Zavičajni muzej kao samostalnu instituciju. Bili smo suglasni kako će to biti najbolji način čuvanja i prezentacije bogate arheološke, povijesne i kulturne baštine ovog kraja. Ujedno, cijelo smo vrijeme uređivali i čuvali Kaštel Benković iz 15. stoljeća koji je jedna od najbolje uščuvanih utvrda u ovom dijelu Hrvatske. Do sada je u Kaštel i Muzej od Grada Benkovca i Ministarstva kulture uloženo oko 2,5 milijuna kuna. Uredili smo utvrdu, kulu, dvorište, crkvu sv. Ante koja se naslanja na Kaštel, a valja nam još urediti i zaštiti arhitekturu uokolo Muzeja i staviti ju u funkciju, uklopiti u ovu povijesnu jezgru, objašnjava nam Marić, danas u funkciji višeg savjetnika Odjela za društvene djelatnosti Grada Benkovca.
Prostor Ravnih Kotara i Bukovice čije je Benkovac administrativno središte od goleme je važnosti za širu regiju. Tako je bilo i u prošlosti o čemu svjedoče brojni tragovi. Čovjekova prisutnost može se na tom području pratiti do u prapovijest. Ukratko valja kazati: tu su otkrivene brojne liburnske gradine; tu je bila smještena rimska Asseria; Ravni Kotari su bili središte hrvatske srednjovjekovne države i prostor kontakta sa snažnom zadarskom komunom; tu su bili posjedi hrvatskih velikaša i granični prostor s Mletačkom Dalmacijom; Ravni Kotari i Bukovica su više od stotinu godina bili dio Osmanskog carstva; oni su ključ za tumačenje geneze srpske pobune u minulom stoljeću…
– U suštini, Muzej je osnovan s ciljem da bude čuvatelj i predstavljač vrlo bogate kulturne baštine čitavog benkovačkog kraja. Naravno, osim te naše primarne funkcije i zadaće uključujemo se u brojna događanja koja pokreće i realizira Turistička zajednica Grada Benkovca predvođena ravnateljem Vanjom Čvrljakom, kazuje nam Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac te nastavlja:
– U tijeku je izrada Glavnog i Izvedbenog projekta rekonstrukcije Muzeja. Time će se urediti stalni postav i oformiti neke nove zbirke kojima bi trebala biti prezentirana cjelokupna povijest Ravnih kotara i Bukovice, od prapovijesti do modernog doba. Bit će prezentirana i povijest kamenoklesartva i obrade kamena koja na benkovačkim prostorima ima tisućljetnu tradiciju, po kojoj je benkovački kraj i danas prepoznat u Hrvatskoj, ali i šire. Uključili bismo, naravno, i priču o lokalitetima u na prostoru Grada Benkovca. Tako bi bogata prošlost ovog kraja bila prezentirana na suvremen način i prema standardima moderne muzejske prakse. Valja spomenuti kako imamo namjeru uključiti u to i zbirku koja bi posjetiteljima govorila o Domovinskom ratu.
No, usprkos trudu vodećih ljudi benkovačkih institucija ključan će biti uspjeh oko uključivanja lokalnog stanovništva u ove projekte. A da su na pravom putu svjedoči suradnja koju Muzej ostvaruje s KUD-om Branimir iz Benkovca. Naime, u tijeku je obuka članova KUD-a Branimir za rad na starim tkalačkim stanovima. Dva je takva KUD Branimir u suradnji s Gradom Benkovcem otkupio iz privatnih zbirki, popravio i sada će služiti kako bi se na njima izrađivali izvorni suveniri „četverokuke”. Od velike je pomoći suradnja koju na tom poslu ostvaruju s Dragicom Rogić iz Otočca, kao i iskustvo rada na tkalačkom stanu Ksenije Čirjak, voditeljice etno odjela KUD-a Branimir. U konačnici, namjera je da djevojke u tradicijskim nošnjama za vrijeme turističkih posjeta prezentiraju rad na tkalačkom stanu – baš kako su to svakodnevno činile naše bake.
Turističko oživljavanje benkovačkog kraja
Neke od kulturnih i turističkih manifestacija u kojima sudjeluje Zavičajni muzej Benkovac i koje se održavaju u prostoru Muzeja u dvorištvu Kaštela, i u središtu grada Benkovca, već su se pokazale vrlo uspješnima. To su manifestacije „Bukara” i „Vinfest” usmjerene na prezentaciju i popularizaciju etno sadržaja i gastro te vinske ponude benkovačkog kraja. Prvi puta su održane minulog ljeta kada je na „Vinfestu” sudjelovalo 60-ak proizvođača vina, a na „Bukari” 40-ak izlagača i 20-ak KUD-ova iz cijele zadarske županije.
Osim „Vinfesta” i „Bukare” u prostorima Muzeja održavaju se brojne druge manifestacije u povodu dana Grada Benkovca i njegovog nebeskog zaštitnika Sv. Ante 13. lipnja te benkovačkog kulturnog ljeta. Navest ćemo samo neke od njih: svečana sjednica gradskog vijeća Grada Benkovca, smotra klapa u organizaciji klape Asseria, etnofestival u organizaciji KUD-a Branimir, „Uredimo svoj okoliš” – dodjela nagrada za najljepšu okućnicu u organizaciji TZ grada Benkovca, kazališne predstave, predstavljanja knjiga, izložbe te drugi brojni kulturni sadržaji.
– Namjera nam je da se, osim naše uobičajene muzejske djelatnosti, u suradnji s Turističkom zajednicom uključimo u turističko oživljavanje benkovačkog kraja. Trenutno sudjelujemo u realizaciji brojnih projekata koji će obogatiti turističku ponudu. Primjerice, uređuju se biciklističe staze (Pakoštane – Aserija; Tragovima stare srednjevjekovne ceste Viae Magnae), tematski putovi s odmorišnim točkama koji će imati kompletnu turističku infrastrukturu. Jedan takav tematski put prati staru rimskodobnu cestu „Bruška – Medviđa”, pa smo uz nju izradili replike rimskih miljokaza. Nadalje, u tijeku je realizacija turističkog parka „Asseria Nova” kojim će ovo, po svemu izuzetno, nalazište biti približeno posjetiteljima. Kao turističku atrakciju uredili smo i utvrdu Kličevica iz 15. stoljeća. Na ušću Karišnice u Novigradsko more u Karinu nalazi se franjevački samostan iz 15. stoljeća koji s rječicom Karišnicom i mlinicama na njoj čini izvrsnu izletničku lokaciju. Iznad Vranskog jezera uređeno je i izletište vidikovac Kamenjak, u sastavu parka prirode „Vransko jezero”. U planu nam je urediti izvore pitke vode Aserija u Kožlovcu i izvor u Šopotu. Nedaleko Šopota nalaze se ostaci crkvice gdje je pronađen čuveni ulomak s imenom kneza Branimira. Uređenje tog lokaliteta je također predviđeno i vjerojatno bismo ga već bili dovršili da nisu iskrsli problemi s nesuglasnošću jednog vlasnika tog zemljišta. Namjeravamo izraditi i elektronsku interaktivnu kartu Benkovca i njegova kraja koja će biti dostupna na internetu i na kojoj bi posjetitelji klikom miša dobili osnovne informacije o bilo kojem selu ili lokalitetu koji ih zanima. Te bi informacije uključivale naziv lokacije, broj stanovnika, te godinu za koju je utvrđeno da se lokacija prvi put spominje. Bio bi to svojevrsni elektronski kulturno povijesni vodič kroz Ravne kotare koji bi rezultirao tiskanim izdanjem kulturno-povijesnog vodiča. Najzad, u tijeku su radovi na uređenju i označavanju utvrda i crkava u Perušiću, Vukšiću, Korlatu, Nadinu, Lepurima, Brgudu i Popovićima. Sve je to dio vrlo opsežnog projekta kojim bi se afirmirala prebogata baština Zadarske županije, zaključuju Ćurković i Marić.

 VAŽNI LOKALITETI

Kaštel Benković svojim položajem dominira čitavom benkovačkom ravnicom. Kaštel čini kvadratno dvorište i visoka četvrtasta kula. Kotovi zida su ojačani dvijema okruglim kulama nadograđenim za vrijeme osmanske vlasti u 16. stoljeću. Kaštel je, prema pisanim izvorima, postojao u 15. stoljeću. Osnovao ga je najvjerojatnije član obitelji Benković, koja se prvi put spominje 1468. godine.
Šopot je selo u neposrednoj blizini Benkovca. Na lokalitetu zvanom Crkvina, nedaleko željezničke pruge i šopotskog izvora pitke vode, otkriveni su ostaci srednjovjekovne crkve, od koje su danas vidljivi samo temelji. Arhitektura je karakteristična za hrvatsku predroamničku umjetnost. Golemu važnost nađenim ulomcima daje ulomak s imenom kneza Branimira iz 9. stoljeća.
Utvrda Kličevica se nalazi u blizini benkovačkog izlaza s autoceste Zagreb – Split. Nalazi se na uzvišenju u čijem je podnožju izvor pitke vode. Utvrdi se prilazi šumskom stazom. Utvrdu s moćnom kulom su u 15. stoljeću sagradili Kurjakovići. Osim što je utvrda povijesna atrakcija, posjetitelji mogu uživati u predivnoj prirodi.
Franjevački samostan Blažene Djevice Marije u Karinu na slikovitom je mjestu podignut u 15. stoljeću. Utemeljio ga je, drži se, Nikola Lapsanović, gospodar Karina i potomak hrvatskog roda Lapčana. U vrijeme mletačko – turskih ratova samostan je stradao, a obnovljen je u 17. stoljeću.
Crkva sv. Martina u Pridrazi sagrađena je u 5. ili 6. stoljeću i do danas je sačuvana u izvornom obliku. Jedan je od najznačajnijih primjera ranokršćanske arhitekture na istočnoj jadranskoj obali. U antici je u blizini bila rimska vila, a uz nju je u predromanici sagrađena starohrvatska crkvica sv. Mihovila.