Miocenske naslage stare 18 milijuna godina, pronađen i zub krokodila

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Na paškoj plaži Crnika
Nalazište ne završava Crnikom, nego se pruža u smjeru grada Paga. Na lokalitetu su pronađeni ostaci više od trideset biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su posebno zanimljivi zub krokodila i fosil puža roda valvata
RADIO PAG
Crnika na Pagu jedno je od najznačajnijih paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj

Navodeći za izvor Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb, Radio Pag objavljuje kako je plaža Crnika na Pagu, koja se nalazi na prstenu Paške uvale, jedno je od najznačajnijih paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj jer je to jedini lokalitet u hrvatskom priobalju gdje su pronađene naslage miocenske starosti s ostacima izumrlih životinjskih zajednica. Zbog toga plaža Crnika predstavlja potencijalni locus typicus za slatkovodni miocen Jadrana. Istraživanjima je utvrđeno kako je otok Pag nekada bio močvarno područje uz jezero na kojem su živjeli krokodili, mali sisavci, školjkaši, ribe, a sve je bilo prekriveno gustim močvarnim biljem. Na ovom su predjelu pronađene dvadeset milijuna godina stare miocenske naslage. Plaža Crnika je također bogato paleontološko nalazište.

Crnika je istraživana u nekoliko navrata. Prvi je put istraživana u 19. stoljeću, kad se tražilo nalazišta za eksploataciju ugljena. Austrijski inženjeri naišli su na fosilne ostatke u ugljenu i u slojevima iznad i ispod njega. Crnika je ponovno istraživana od 1988. do 1990. godine u okviru naftnogeoloških istraživanja. Hrvatski geolozi su za pronađene fosile ustvrdili kako se nalaze u miocenskim naslagama. Istraživanja u svrhu zaštite započeta su 2001. godine i pronađeni su brojni fosili iz razdoblja miocena, stari oko 18 milijuna godina. Crnika je prijelaz između pradavnih jezera s kontinenta i prostora prema Apeninskom poluotoku. Pretpostavlja se da je prostor do Dugog otoka u miocenu bio morski prostor, veliko jezero koje je najvjerojatnije s morem bilo povezano rukavcima. Zbog toga se u njemu miješala morska i slatka voda.

Nalazište ne završava Crnikom, nego se pruža u smjeru grada Paga. Na lokalitetu su pronađeni ostaci više od trideset biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su posebno zanimljivi zub krokodila i fosil puža roda valvata.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)