KORONAKRIZA Treba zahvaliti trgovini, poljoprivredi i građevini što se nije sve urušilo

Sredinom ožujka epidemija koronavirusa doslovno je paralizirala Hrvatsku i svijet. Počelo je sa zatvaranjem škola, ugostiteljskih objekata, a potom i ostalih uslužnih aktivnosti te poslova. Brojnim zaposlenima, ali i poslodavcima, nije preostalo ništa nego prekrižiti ruke, zaključati se u kuće i nervozno čekati što će se dogoditi.
Ipak zadnja dva tjedna epidemiološka slika u Hrvatskoj se stabilizirala što je označilo početak rada ugostiteljskih objekata. Također, djeca su se mogla vratiti u škole i vrtiće, a njihovi roditelji na radna mjesta, sve s namjerom da se gospodarstvo pokrene.
O tome jesu li se mjere koje je Vlada pripremila za pomoć poduzetnicima pokazale kao dobar način spašavanja gospodarstva, te kako vide jesen razgovarali smo s prvim čovjekom zadarskog Udruženja obrtnika Mladenom Maltom te direktorom HGK- Županijske komore Zadar, Denisom Ikićem.

Kaskadno propadanje brojnih poslova
Obojica se slažu kako je pred nama vrlo izazovno razdoblje te kako ni sami ne mogu predvidjeti kakva nas jesen čeka. Hoćemo li upasti u krizu goru od one iz 2008. godine ili ćemo se ipak uspjeti izvući zahvaljujući paketima pomoći EU-a i turističkoj sezoni, za koju se mnogi nadaju da nije u potpunosti propala.
– U ovoj fazi svi oni koji su fokusirani na turizam te oni koji o njemu ovise, dakle, ugostitelji, trgovci, uslužne djelatnosti, sada trenutno uopće nemaju posla. Javljaju nam se članovi koji govore kako znaju imati dana kad imaju 0 kuna prometa, što je strašno. Trenutno nema letova, nema kruzera, a svi ti turisti trošili su, kupovali su i mali obrtnici su od njih živjeli. Primjerice, da ima letova iz Zemunika koliko bi samo taksista sada već imalo posla, koliko kafića, restorana…čitava jedna lepeza djelatnosti ovisi o tim letovima, a sad je sve stalo, rekao je Mladen Malta, davši primjer kako se sve urušilo kao kula od karata. Istaknuo je kako je ista stvar i s odgađanjem krštenja, pričesti, a posebno vjenčanja.
– Primjer još jedne povezanosti brojnih obrta su i vjenčanja. Naime, sezona počinje u proljeće, nakon Uskrsa, a toga ove godine nije bilo. Otkazivanjem ili odgađanjem vjenčanja gube zlatari, cvjećari, fotografi, snimatelji, vlasnice obrta za organizaciju vjenčanja, prodaju vjenčanica, a o vlasnicima sala da i ne govorimo. Oni su u velikim problemima jer su uzeli velike kredite kako bi uredili sale za vjenčanja koje sada zjape prazne, istaknuo je Malta još jedan primjer kaskadnog urušavanja brojnih poslova. On u predviđanjima nije optimističan te se boji jeseni i kaže kako smatra da će kriza na jesen biti daleko gora nego ona koja je bila 2008. godine.

Dobro dok su na snazi mjere
Dotaknuli smo se i gubitaka radnih mjesta gdje je rekao kako je dobro dok su na snazi mjere za pomoć poduzetnicima koje je osigurala država.
– Trenutno imamo mjere kojima nam država pomaže, kao i Grad Zadar, ali pitanje je do kad će te mjere trajati i što će biti nakon njih. To nitko ne zna. Ipak, nadam se da ćemo se nekako uspjeti izvući te da nećemo potonuti u preduboke minuse. Oni koji imaju manje firme mogli bi se lakše prilagoditi jer imaju manje zaposlenika, pa mogu sami raditi i slično, ali problem je za one koji imaju veći broj radnika, a nemaju posla, rekao je Malta naglasivši kako se nada da bi izlaz mogao biti u dogovoru države i bankarskih kuća koje bi trebale, prema njegovom mišljenju, naći neki način da se poduzetnicima pomogne kod plaćanja rata kredita.
​Denis Ikić, direktor Županijske komore Zadar na početku je rekao kako je još uvijek nezahvalno davati prognoze jer sve ovisi o budućoj epidemiološkoj slici.
– Iza nas je jedno užasno razdoblje u kojem je vladalo i jako loše raspoloženje te zabrinutost poslodavaca, ali i svih građana. Međutim, brze mjere koje je Vlada donijela malo su smirile građane te su pridonijele boljoj psihološkoj situaciji u Hrvatskoj jer se ljudi nisu morali bojati za egzistenciju, rekao je Denis Ikić dodajući kako je velik problem što turizam u Hrvatskoj čini velik postotak u BDP-u, te mnoge djelatnosti ovise upravo o njemu čime je jedan dio gospodarstva onemogućen.

Ljudi će radije sačuvati novac za »crne dane«
– Ipak, pojedini sektori gospodarstva kroz cijelu ovu krizu radili su pristojno, a to su bili trgovina, prehrana, primarna poljoprivredna proizvodnja te građevina. Ovo je bilo od esencijalnog značenja jer bi se inače urušio cijeli ekonomski sustav. Sad, međutim, imamo velika očekivanja od nadolazeće turističke sezone. Mi smo najsezonalnije turističko odredište u Europi i većinu primanja ostvarujemo u srpnju i kolovozu, kada nam dolazi glavnina turista, koji su uglavnom stranci. Sad, koliko će biti moguće raditi pojedinim turističkim segmentima, mi još ne znamo. Naime, u cijeloj Europi je situacija teška, građani pojedinih zemalja morali bi u karantenu po povratku doma te je upitno koliko će njihovi ljudi dolaziti kod nas. Osim toga, u Slovačkoj, koja je jaka industrijska zemlja tijekom ovog je razdoblja stala proizvodnja te su ljudi već iskoristili godišnje odmore i pitanje je tko može doći. Osim toga, mnogi najavljuju tešku jesen te će možda ti turisti radije ostaviti novac za neko razdoblje u budućnosti nego potrošiti na ljetovanje, ukazao je Ikić na složenu situaciju u kojoj se zaista pokazuje kako je svijet postao globalno selo te koliko smo svi povezani.
​Istaknuo je kako vjeruje kako bi ovo ljeto ipak mogli neki segmenti u turizmu mogli raditi, a to su manji hoteli, kuće za odmor, kampovi, čarteri, dok bi hoteli mogli imati znatno manji broj gostiju.
– Ovo je situacija bez presedana koja je zaustavila doslovno cijeli svijet. Ipak, Europska unija priprema fond solidarnosti kojim bi se trebalo pomoći zemlje članice te bi i Hrvatska trebala iz njega dobili nekoliko milijardi eura pomoći i to bi nam trebalo pomoći u oporavku i izlasku iz krize, rekao je Denis Ikić zaključivši ipak kako ne bi trebalo očajavati već biti optimističan, a kakva će uistinu biti epidemiološka slika na jesen nitko ne može predvidjeti.