Dr. Dželalija: Siguran sam da ćemo prije zime postići imunitet zajednice veći od 70 %

Ugledni zadarski infektolog, prof. dr. sc. Boris Dželalija, dr. med. podijelio je s nama optimistične stavove o pandemiji. Najprije, komentirao je realnost službenih brojki zaraženih što se nametnulo kao važno pitanje nakon medijskog istupa pulmologa Sriće, potom nadolazeći četvrti val, (ne)pridržavanje epidemioloških mjera, mogućnost obveze cijepljenja, procijepljivanje djece, kao i najavljivane prosvjede zbog epidemioloških mjera diljem Lijepe Naše.

Nema bonace
Naime, pulmolog Srića kazao je kako su službene brojke zaraženih povoljne, ali da smatra da nisu realne. Tumači to dr. Srića činjenicom da se zaraza potvrđena brzim antigenskim testom ne priznaje pa ni ne ulazi u službenu statistiku.
– I danas je još uvijek broj zaraženih u Republici Hrvatskoj, a i u Zadarskoj županiji, relativno povoljan. Taj broj možda i nije u potpunosti realan. Objašnjenje je to što se za sve osobe s pozitivnim antigenskim testom i s uočenim simptomima bolesti rezultat tog testa provjerava PCR testom kao potvrdnim testom. Međutim, za dio testiranih koji nemaju izražene simptome bolesti, a imaju pozitivan antigenski test nema indikacije za potvrdu PCR testom. Naravno, svi su oni pod stručnim epidemiološkim nadzorom i u izolaciji, a kod onih kod kojih se tijekom izolacije pojave simptomi bolesti radi se i PCR potvrdni test, objašnjava dr. Dželalija.
U skladu s tim, postavlja se pitanje postoji li vjerojatnost da će se u narednom vremenskom periodu povećati broj hospitaliziranih. Također, najavljuje se četvrti val koji nas, kako kažu stručnjaci, neće zaobići. Dr. Dželalija ispričao je što možemo očekivati.
– Četvrti val je počeo, a nikad i nije bila prava utiha, bonaca. Broj COVID 19 zaraženih posljednjih se dana još uvijek ‘pristojno i povoljno’ uvećava što nas znakovito sve upućuje i upozorava na nove i veće opasnosti, ali i na veću odgovornost. Koliko će biti zaraženih i koja i kakva će biti dinamika i domet četvrtog vala, ostaje nam za vidjeti. To ovisi o brojnim čimbenicima, zapravo ovisi o svima nama, dakle ne samo o zdravstvenoj službi, nego i o stavu i ponašanju čitavog pučanstva i svih institucija. Svi moramo preuzeti svoj dio odgovornosti. Aktualno, danas je većina COVID 19 bolesnika mlađe dobi, njihovo zdravlje je uglavnom očuvano i stabilno te je tek manji broj s teškim simptomima i zatjevom za bolničkim liječenjem, odnosno hospitalizacijom, govori dr. Dželalija i dodaje da, međutim, i među njima ima onih s kroničnim bolestima, bilo da im je to od prije poznato ili se dijagnoza tih bolesti tek postavila te su u velikoj opasnosti i to treba znati i naglasiti.

Stečena zaštita
Kako nastavlja dr. Dželalija, dolaskom jeseni i hladnijih dana, a dodatno i početkom nove školske godine, epidemiološko stanje će se zasigurno izmijeniti što će povećati pojavnost i ubrzati širenje bolesti.
– No, unatoč tome, moramo biti i optimisti te nije za očekivati epidemiju takvih razmjera kao što je to bilo tijekom ovih proteklih godinu i pol dana. Ovakav optimizam gradim na činjenicama da je dobar dio pučanstva stekao zaštitu tako što je prebolio bolest s ili bez simptoma ili je cijepljen, naglašava dr. Dželalija.
Kada je riječ o pridržavanju epidemioloških mjera i preporuka, čini se kako smo se opustili. Ali, dr. Dželalija smatra to normalnim i očekivanim.
– To je bilo za očekivati, to je posve ljudski. Život s ograničenjima i bez slobode svima je teško podnošljiv ili potpuno nepodnošljiv, ma što god tome bio uzrok. Ljudi mogu živjeti u takvom stanju kraće vrijeme, a kako to traje sve dulje i dulje, tako popušta i njihova usredotočenost i stega. Stoga, epidemiološke mjere svojim sadržajem i primjenom moraju biti učinkovite i pravovremene, kao i ujednačeno provedene. Javnost je jako osjetljiva ako nije tako te popušta i njihov interes, kao i stega u tome. Dodatno, ljudi motre što se događa i u drugim područjima u svijetu te ih zbunjuju izražene tako velike razlike u pristupu pri postavljanju i pri provedbi epidemioloških mjera. Ne bih ulazio u sve potankosti i račlanjivao sve to, ali svima nam je jasno kako to ljude ne samo zbunjuje, nego ih i obeshrabruje te oni opravdano gube povjerenje. Dakle, ne samo to prirodno opuštanje, nego i neujednačenost u pristupu u prevenciji prijenosa i širenja bolesti igraju značajnu ulogu kako kod nas, tako i u svijetu, upozorava dr. Dželalija.

(Ne)obvezno cijepljenje
Punktovi za cijepljenje malo po malo se zatvaraju što je neupitan znak da zainteresiranih nema. Stoga smo pitali dr. Dželaliju smatra li da bi cijepljenje trebalo potaknuti određenim mjerama ili pak sankcijama ili to treba biti osobna odluka.
– Moj stav i moj glas su za dragovoljni izbor u cijepljenju. Tako sam postupio osobno i šest mjeseci nakon preboljenja bolesti pristupio potpunom cijepljenju i primio dvije doze cjepiva. Ljudi moraju znati o bolesti i biti svijesni opasnosti koje im ta bolest donosi, od teških posljedica sve do smrtnog ishoda. Također, svi moramo biti i savjesni i štititi druge, i bolesne i zdrave ljude. Ne, nije to lako postići. Sadašnje stanje s COVIDOM-19 brojnima se ne čini tako opasnim, a ima i onih koji, unatoč svemu, u potpunosti niječu opasnost ove bolesti. Što učiniti u takvim okolnostima i stanjima, nije uvijek lako odlučiti. To nije samo stručno pitanje, to je i teško i odgovorno političko pitanje. I dalje očekujem kako će se kod nas održati i provoditi samo dragovoljno cijepljenje, a očekujem i vjerujem da će biti još veći broj onih koji će se odlučiti za cijepljenje. Državne institucije su glede cijepljenja svoje uradile, besplatno cjepivo je svima dostupno, sve ostalo ovisi isključivo o osobnoj odluci svakog pojedinca, kazuje dr. Dželalija.
Ali, nastavlja dr. Dželalija, usprkos navedenom, moguće je da će ipak postati obvezno, ako se epidemiološko stanje pogorša i iziđe izvan očekivanih okvira koje naš zdravstveni sustav ne može nadzirati i podnositi,
– Dakle, obvezno cijepljenje bio bi jako loš znak kao najava nastupa velike opasnosti za zdravlje svih nas, a ne samo necijepljenih, zaključuje o problematici obveznosti i očekivanih preduvjeta za to.

Stvorena protutijela
I dalje je najveće pitanje docijepljivanje, to jest prisutnost protutijela onih koji su se cijepili, primjerice, pri samom početku procijepljivanja. Zaista, ključno je to kako bi cijepljeni znali koliko dugo i u kojoj su mjeri zaštićeni, kao što je i važan čimbenik pri odluci za primanje prve doze.
– Znanost još nije sigurna u zauzimanju stava o stvorenim protutijelima. Međutim, dolazi vrijeme kad i to pitanje mora biti razjašnjeno. Ako se to zaista jasno i sigurno ne razjasni, sve manje će biti onih koji će se odlučiti ne samo za opetovano, nego i za prvo cijepljenje. Nalaz protutijela u serumu osoba u kojih je očitovana bolest ili su se cijepili zasigurno je uvijek dobar znak, to znači da je kod njih obrambeni sustav odgovorio na vanjski izazov, bilo na prirodni virus ili na sastojke cjepiva te ih ta protutijela mogu potpuno zaštiti od nastanka bolesti ili će im smanjiti težinu simptoma. U tijeku su i novi brojni znanstveni radovi od kojih očekujemo odgovor o dozama i cijepljenju, tumači dr. Dželalija i dodaje da u stvaranju imunosti na COVID-19 (SARS-CoV-2), osim protutijela, značajnu ulogu, iako još uvijek nepotpuno razjašnjenu, ima i stanični imunitet.
Mnoštvo je rasprava o cijepljenju djece koje se najavljuje. Dr. Dželalija otkio je jesu li roditelji s razlogom zabrinuti ili je riječ o bezrazložnom nepovjerenju.

Omjer koristi i rizika kod djece
– Iako je rizik od teških oblika bolesti COVID-19 znatno manji kod djece, u nekim zemljama u svijetu cijepljenje je u tijeku. Cijepljenje se ponajprije odnosi na djecu s 12 ili više godina s kroničnim bolestima i liječenjem, kao i na djecu koja dijele kućanstvo s osobama koje boluju od kroničnih bolesti i kada je riječ o teško imunokompromitiranim članovima kućanstva. Cjepivo Comirnaty (Pfizer-BioNTech) jedino je cjepivo koje je za sada registrirano za mlađe od 18 godina ili za primjenu u dobi od 12 i više godina. Dosadašnja iskustva cijepljenja djece diljem svijeta neusporedivo su manja u odnosu na iskustva u odraslih te to svakako upućuje na još veći oprez, pogotovo što je zabilježen razvoj miokarditisa, upale srčanih mišića, kao ozbiljna nuspojava ili sigurnosni signal. Znanstvenici će razjasniti radi li se o pojavi neovisnoj o cijepljenju ili je ta pojava ipak posljedica cijepljenja, saznajemo od dr. Dželalije koji dodaje da je u ovom trenutku teško s dovoljnom razinom sigurnosti procijeniti omjer koristi i rizika cijepljenja zdrave djece u dobi od 12 godina i starije.
Sustavno cijepljenje zdrave djece planira se u cilju smanjivanja širenja virusa, a provedbu cijepljenja možemo očekivati početkom školske godine. Odluku o cijepljenju ili necijepljenju, ističe dr. Dželalija, donosit će roditelji djece.
Najavljuju se i brojni prosvjedi diljem Lijepe Naše protiv epidemioloških mjera. Premda to velikim dijelom zalazi u sociološke aspekte, dr. Dželalija dao je konstruktivan komentar i prikazao širu sliku takvih događanja.

Obećavajući rezultat u Zadarskoj županiji
– Volio bih kad se prosvjedi ne bi dogodili, a ako ih i bude, neka su ispunjeni mirom i korisnim porukama temeljenim na dokazima, a ne na dojmovima. Naime, ne mora svaki prosvjed biti destruktivan, a može pokazati i dobre i korisne vrijednosti i sadržaje koje aktualni nositelji određenih poslova i radnji, iako stručni i odgovorni, to i tako uvijek ne uočavaju, govori dr. Dželalija.
Kako saznajemo od dr. Dželalije, prema najnovijim i provjerenim statističkim pokazateljima, u Zadarskoj je županiji cijepljeno oko 41% odraslog stanovništva, a u Republici Hrvatskoj je oko 50% odraslih cijepljenih.
– Dodamo li tome broj prethodno oboljelih, što čini približno 168 tisuća ili nekih 10% od ukupnog pučanstva u našoj županiji, kao i očekivani makar približno podjednak ili dvostruko ili i veći broj onih koji su preboljeli bolest bez izraženih simptoma, postignut je imunitet zajednice veći od 60 %. Možda se nekima ovakav rezultat i ne čini dobrim, ali ja u tome zaista vidim dobar i obećavajući rezultat. Siguran sam kako ćemo prije dolaska zimskih dana postići imunitet zajednice veći od 70 %, zaključuje dr. Dželalija.