Rata za stan uz pomoć Vlade tek 17 eura manja

Radi se o stanu od 60 kvadrata i cijeni od 82.000 eura (1.366 eura po četvornom metru), uz kredit na 15 godina i kamatu od sedam posto. Paralelno s ratom, otplaćivala bi se i Vladina pozajmica
Prema izmijenjenom Zakonu o stambenoj štednji, koji je ovih dana stupio na snagu, pet stambenih štedionica koje posluju u Hrvatskoj može početi izravno kreditirati i stanogradnju, odnosno građevinske tvrtke. U praksi to znači da svaka stambena štedionica može kreditirati svog “građevinarca”, koji će za nju graditi stanove po mjeri štediša te štedionice, a konačna je namjera štedišama ponuditi jeftinije stanove na tržištu.
Iako je mjera zamišljena kako bi potaknula građevinski sektor, u štedionicama ne vjeruju da će u cijeloj ovoj godini plasirati ijedan kredit građevinarcima, odnosno sagraditi ijedan stan po tom, novom modelu! Stambene štedionice moraju prvo, naime, izmijeniti vlastite propise, za njih dobiti odobrenja matičnih kuća, no da bi građevinarci za štedionice uopće počeli graditi stanove, žele se prvo “riješiti” onih desetak tisuća već sagrađenih, a praznih stanova na tržištu.
U cilju poticanja kupnje tih stanova, Vlada će, očekuje se, idući tjedan predstaviti zakon o državnim pozajmicama onima koji kupuju ne prvi, već općenito jedini stan. S detaljima tog zakona javnost će biti upoznata tek tada, dok je za sada poznato samo to da će pozajmica biti veća što je stan jeftiniji, i da će se otplaćivati uz kamatu od četiri do pet posto, s počekom od čak 20 godina. Limit za isplatu pozajmice, koja bi trebala ići direktno na račun građevinara – investitora, bit će cijena stana od 1.600 eura po četvornom metru.
Okvirno, ukoliko detalji novog zakona ne kažu drugačije, na primjeru kupnje stana od 60 “kvadrata” po cijeni od 82.000 eura (1.366 eura/m2), kupac će od države dobiti 200 eura pozajmice za svaki kvadrat, dakle 12.000 eura, a preostalih će 70.000 eura, primjerice, namiriti kreditom na 15 godina uz kamatu od sedam posto. Ukoliko je kupac štediša stambene štedionice unatrag pet godina, on će sa ušteđenih 28.000 eura, od kojih dobivene kamate i državna poticajna sredstva čine oko 2.500 eura, kredit od preostale 42.000 eura kroz narednih 15 godina otplaćivati s nešto malo manje od 350 eura mjesečno. Odluči li državi istovremeno odmah vraćati i pozajmicu uz kamatu od 4,5 posto, ukupna će mu rata iznositi 438 eura mjesečno. S druge strane, komercijalni kredit u banci u visini od 70.000 eura kupca će “koštati” 629 eura na mjesec, a plaća li se odmah i dug državi uz povoljniju kamatu, rata će iznositi 720 eura. To je, kako pokazuje okvirna računica, samo 17 eura jeftinije od rate (737 eura) koju bi kupac plaćao da u banci uzme svih 82.000 eura kredita po kamati od sedam posto! Državna pozajmica, čija bi otplata stajala 90 eura mjesečno kroz 15 godina, mjesečni izdatak pojeftinjuje samo ukoliko se otplata odgodi na 20 godina. Nakon isteka tog roka, međutim, kupca, koji je možda već u mirovini, čeka otplata i postojećeg, i državnog kredita zajedno.
Kako neslužbeno odgovaraju u bankama, za sada nema oklijevanja onih koji dižu kredit zbog najave državne pozajmice. Građani, kažu u bankama, još o pozajmicama ne znaju dovoljno, i strepe da im one neće puno pomoći, pa za sada nema onih koji od kredita do daljnjega odustaju. A agencijama za posredovanje u prometu nekretninama, međutim, doznajemo da je upita oko pozajmica puno, i da mnogi kupci namjeravaju pričekati zakon o pozajmicama, kako bi možda prošli jeftinije. Jeftinije bi svakako prošli u slučaju da imaju stambenu štednju, a pritom kupuju i stan kojeg je izgradila štedionica, no i ta će varijanta pričekati neko vrijeme. Kako odgovaraju iz nekih štedionica, ni to, međutim, ne bi značajnije pokrenulo tržište nekretninama, budući da je stambenih štediša u Hrvatskoj još uvijek svega deset posto.

 POZAJMICE NA KORIST BANKAMA I GRAĐEVINARIMA

S novim zakonom o državnim pozajmicama za kupnju stana profitirat će jedino banke i dio građevinara, ne i građani – uvjereni su u agencijama za posredovanje nekretninama. Zanimljivo će biti vidjeti i to, kažu, kako će država svoju pozajmicu osiguravati. Bit će to, pretpostavljaju agenti, najvjerojatnije teret na vlasničkom listu u obliku “otkupa” stana.