Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

GRADILIŠTE NA RIJECI Premošćivanje Karišnice 4 milijuna kuna

23.04.2020. 11:42


Županijska uprava za ceste Zadarske županije provodi zahtjevan projekt rekonstrukcije čeličnog mosta preko rijeke Karišnice i dijela lokalne prometnice L 63077, mosta koji spaja Donji Karin i Gornji Karin, nedaleko ušća rječice u Karinsko more i Franjevačkog samostana Blažene Djevice Marije.
– Ugovorena vrijednost radova je 4.000.000 kuna bez PDV-a, a do sada je izvedeno oko 25 posto vrijednosti ugovora, kazao je Branko Kutija, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zadarske županije.
Nakon što je ŽUC u Kaštel Žegaru početkom 2020. završio obnovu i rekonstruiranje devastiranog i oronulog Gornjeg mosta, masivnog kamenog mosta s četiri svoda koji premošćuje rijeku Zrmanju na putu Žegar-Krupa, od 20. siječnja 2020. traju radovi na željeznom mostu u Karinu koji premošćuje rijeku Karišnicu i spaja gradove Obrovac i Benkovac.


Armiranobetonski zid, piloti, upornjaci
– Trenutno je izveden potporni armiranobetonski zid u duljini oko 44 metra uz vrt Franjevačkog samostana te armiranobetonski piloti, temelji mosta na oba upornjaka i na stupištu u rijeci Karišnici, rekao je mr.sc. Davor Ivan Banić, dipl.ing.građ, glavni nadzorni inženjer iz zadarske tvrtke 3. Konstrukcije d.o.o. za projektiranje i savjetovanje.
Izvoditelji radova je zajednica ponuditelja: Ciglenica d.o.o. Zaprešić, direktora Vladimira Jambreka i Vodoprivreda-Zagorje d.o.o. Klanjec, direktora Božidara Hitreca. Projektant je dipl.ing.građ. Silvio Panović iz tvrtke za projektiranje i nadzor Via Factum d.o.o. Biograd na Moru.
– Sukladno planu izvođenja, radovi su trenutačno privremeno stali zbog stručnog i temeljitog planiranja izvedbe građevne jame stupa u rijeci, u trenutku pripreme za izvođenje radova na upornjacima. Radovi se trebaju nastaviti ovih dana, naglasio je Banić.
Nadzorni inženjer za geotehničke radove je dipl.ing.građ. Ozren Sorić iz tvrtke Geotehnički studio d.o.o. Zagreb, Podružnica Zadar, dok je nadzorni inženjer za betonske radove dipl.ing.građ. Žana Banić iz tvrtke 3. Konstrukcije.


​Dosadašnji most ide u ropotarnicu povijesti
– Izvoditelj radova je kamene blokove, nastale prigodom pažljivog uklanjanja postojećih kamenih upornjaka, privremeno deponirao na gradilištu, a odstranjeni su i drveni dijelovi prvotnog mosta, objašnjava Banić.
Tijekom radova došlo je do povećanja količine uklonjenih kamenih upornjaka, jer se tijekom izvođenja radova utvrdio dodatni kameni zid na koji se oslanjala AB ploča, te drugačije dimenzije upornjaka.
– Naime, došlo je do povećanja količine privremenog nasipa u rijeci, zbog povećanja površine radnog platoa tijekom izvođenja radova na pilotima stupišta u rijeci, detaljan je Banić.
Riječ je o osiguranju samog nasipa, kaže on, te se dodatno nasip ojačava zbog povećane razine mora.
– Zbog povećanog vodostaja i u skladu sa zahtjevom Hrvatskih voda, Ispostava Split, planira se izvođenje privremenog AB propusta dimenzija 4,0 x 2,0 metara, kako bi se povećala zaštita privremenog nasipa u rijeci, prije izvođenja nosive rasponske konstrukcije mosta,ističe Davor Ivan Banić.
 




Dva Karina u dva grada


Donji Karin je malo mjesto smješteno uz Karinsko more i administrativno u sastavu Grada Benkovca, a po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine ima 174 stanovnika. Gornji Karin je također smješten uz Karinsko more, ali je administrativno u sastavu Grada Obrovca, a po posljednjem popisu stanovništva ima 1.125 stanovnika. Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se ulijeva u Jadransko more, odnosno u Karinsko more, te je most prirodna granica između gradova Obrovca i Benkovca.
Nakon doseljenja Hrvata Karin je središte hrvatskog plemena Karinjana. Grad drže Gusići, potom Karlovići, od 1527. Turci, potom Mlečani i opet Turci do 1685. godine. Na obližnjoj gradini Miodrag ostatci utvrde (15.-17. stoljeće.). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u 15. stoljeću franjevački samostan, koji je za turskih ratova razoren, a obnovljen početkom 18. stoljeća. Crkva i franjevački samostan uništeni su tijekom neprijateljske agresije na Hrvatsku, potpuno 13. veljače 1993. godine. Država je u potpunosti financirala zahtjevnu i skupu obnovu, a samostan je otvoren na blagdan Gospe od Anđela, 2. kolovoza 2006. godine.