Većina žali, rijetki se vesele, u godini proljetnog mraza i ljetne žege!

Kolovoz zovemo tako zbog teškog, ali ugodnog rada u poljima, mahom na berbama ljetine, što znači puna polja kola. Potom nam dolazi rujan kojeg tako zovemo i zbog rujna vina i zbog tog što lišće počinje rujiti.
Temeljna odrednica ove vinogradarske godine je mraz u travnju (oko -8 u Nadinskom blatu gotovo 3 dana oko 8.4.) i suša koja još traje, s minimalnim razlikama temperatura dana i noći do pred koji dan. Kišu nitko i ne pamti, pa je sve izvjesnije da bez navodnjavanja nema budućnosti mediteranske poljoprivrede. Osim 35 u zraku temperature zemlje (kamena posebice) – kad grije i odozdo i odozgo skoče i na 50 stupnjeva. Neki, u dio vinograda, ovisno o sorti, neće ni ulaziti u berbi, neki su, koje je mraz mimoišao, a imaju natapanje, u dobru, na lesu (pržinama) stanje je bolje, uz manji ali vrhunski rod, i sl. Kod niza vinograda u tijeku je i prisilna zrioba pa i sušenje grozdova, a kiša bi još uvijek pomogla dijelu kasnijih sorti. Savjeti enologa biti će potrebniji nego ikad.

Tragedija Nadina
Pošli smo s najvećeg vinograda u Sjevernoj Dalmaciji, gotovo 350 ha Nadinskog blata i našeg »naj eko sela« Nadina, a prvi nam je sugovornik Tomislav Glavić (KerVin), i predsjednik ovdašnjih kao i vinara Zadarske županije:
– Maraština 100 % šteta, Grk 100%, Grenache 100%, Merlot 50 %, Syrah 70 do 90%, jedino bez štete Cabrenet Frak i Cabernet Sauvignon, makar mu sadašnji izgled nije za hvaliti. Za sad nemam što brati – nešto ću ubrati Merlota i Syraha i Caberneta. Nadinsko blato u mrazu i ledu s travnjem stradalo je od 50 do 70% – kod mene sigurno 75%. Što nije odnio led odnosi suša.
Nadinsko blato i suša?
– Ako Nadinsko blato u jesenskom i zimskom periodu nije dobilo dovoljno oborina i nije akumlirana vlaga, uslijedi suša. Loza jako pati pogotovo novi nasadi do 10 godina i mlađi. Ružna je stvar što najbolju kvalitetu i rodne godine imamo kad zimi poplave vinogradi, ali tada se suše, posebno stariji panji. Nije ni kvaliteta, a na puno pozicija i sorti je u tijeku prisilna zrioba, grožđe se suši a nezrelo. Ni razlike noći i dana u temperaturama nije bilo.
Sad će lanjska nesreća korone (da se vino nije prodavalo) sa ovogodišnjom nesrećom (da vina neće ni biti) ispasti »sreća«, da se ima što prodati od zaliha?
– A znaš kako ljudi zovu takvu sreću!
Tomislava Škaulja (Vinarija Škaulj) zatičemo po povratku iz vinograda:
– Berba će bit jako loša. Rane sorte – Chardonnay, Maraština i Syrah su stradali od mraza. Kasne sorte – Cabernet beskrajno malih zrna kao grašak. Jedino što po mojoj procjeni valja, pa je na sve ovo ugodno iznanađenje, su Plavina i Crljenak (Crljenak od kojeg radi Rose pjenušac, prethodni ide u prodaju ovaj tjedan, jer je u Jazbini Agronomskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta upravo degoržiran, ipak raduje). Chardonnay nemamo zašto brati jer na 2.400 panja 100 kila se ne isplati brati. Maraštine od skoro 5.000 panja ako uberemo tonu – plafon.
Prvi put je ovako porazno. Bila je suša i ekstremnija, ali sada je ova kombinacija proljetnog mraza i suše bila pogubna, zaključuje Škaulj, jedino da mu je u gornjem polju (van Nadinskog blata, preko ceste za Benkovac), Maraština super.
I porazna konstatacija kod Glavića i Škaulja – što uredniji i obrađeniji vinograd – veća šteta!?
S prodajom neće biti problem, jer crna vina u Škaulja odležavaju u barriqueu, pa ima zaliha ‘18., ‘19. i ‘20. (sad je u prodaji 2017.). Faliti može rosea i Maraštine.

PZ MasVin, Degarra – u (dobroj) berbi
Radoslav Bobanović iz PZ MasVina, s kamenim tlom, te nešto polja, na padini ispod Polače odnosno pred Tinjem, ima bitno bolje vijesti:
– Počinjem sutra (utorak) sa Chardonnayem, u srijedu ide Muškat žuti, a i za Merlot parametri su ok, bez obzira na žegu, jer mi imamo cjelovit kontrolirani sustav i navodnjavanje.
A mraz i žega?
– Nije bilo štete od mraza na grožđu, ali nam je mraz uvelike uništio rod smokve. Nešto je usporilo vegetaciju loze, ali bez veće štete. Sunce i žega i pored navodnjavanja pogađa nam masline, nije stvar u vodi, već u suncu, ali ne i vinograd.
Urod je standardan, jer ovdje u kamenu nikad nema velikog roda, dakle kilo i 10 i biti će »ka’ bog«. Čak mogu reći nikad ljepšeg grožđa – osim Caberneta, ali vidjet ćemo još do kraja rujna s njim. Parametri su vrhunski – 100 Chardonnay, Muškat 110, a Merlot iz kamena je već prešao 90 (100 koje spominje Bobanović govori o °Oekslovim mjerenjima refraktometrom, a što podjeljeno s pet daje približno kod nas uobičajenije mjerenje po Baboou, dakle 20 šećera op.a).
Dane Šuletnić iz Degarre, a koji su prešli »iz garaže« do svog vinograda u Islamu grčkom, nas iznenađuje:
– Pošip, naš (za sad imaju berbu tek njega, a ostale sorte su još mladi nasadi), onaj za pjenušac je već pobran i odličan – šećer na 75, kiselina 10 (pjenušci se beru ranije s manje šećera i više kiseline op.a.), a i redovni ćemo uskoro kad krene prema 90, jer naša je orijentacija svjež, živ i aromatičan, a ne težak, alkoholan i tup, zaključuje Šulentić.

Kraljevski vinogradi – u pripremi za prosječnu godinu
– Ništa posebno, niti loše niti dobro, rekao bi 3 ili 3+. Trsje je šokirano najprije hladnoćom i neverom, pa ovom sušom, bez obzira na naše navodnjavanje. Sad me netko pita, a vrhunsko? A, vidjet ćemo, tek je berba. Vrijeme je bilo nepovoljno. Mi smo uz more pa nismo imali veće posljedice sa zahlađenjem početkom travnja i mrazom, osim nešto u Zatonu, tamo je uvijek hladnije nego u Petrčanima. Prvo krećemo ovog tjedna sa berbom Pošipa, ovdje u Petrčanima. To je sad negdje kilo kilo i pet po panju, a inače bi davao 1,20 kg. Uglavnom slijedi podrumarski vinarski posao pa ćemo vidjeti, no, godina nije bila dobra, već prosječna, kazao nam je Zoran Pantalon iz Kraljevskih vinograda.

Na lesu (praporu – pržinama) – dobro
Branko Arbanas u Smilčiću je na bitno drugačijem terroir-u, što bi rekli Francuzi, odnosno visočije, otvorenije Velebitu, ali i vjetru i što je najbitnije – na pržinama.
– Mraz nas nije uništio, a eventualna posljedica je bila kasnija vegetacija, te smo što se toga tiče dobro pošli. Na predjelu Smilčića kao i većine lesnih tala naši nemaju navodnjavanje, i vinogradi prežive, ali vrućine odnosno žega i suša su učinile da su grozdovi i bobice manje. Pa će i rod biti manji, ali će kvaliteta grožđa biti vrhunska. Prvi će na red Syrah, pa Merlot, ali negdje s početka rujna, ne prije. U svakom slučaju u odnosu na mnoge kolege prošli smo dobro, zaključuje Branko Arbanas iz Vina Arbanas.

Raznovrsnost kao dar Zadarske županije
Sreća je Zadarske županije njena raznovrsnost u svemu, pa tako i u terroiru odnosno vinskom okružju i podlozi, kako bi to označili Francuzi. Pa tako od kamenitih tala na uzvisinama u unutarnjem (kopnenijem nam) dijelu, na padinama ili padinama do samog mora, sa ili bez navodnjavanja, preko specifičnog Nadinskog blata, do kraških polja. pa do lesnih (pržinastih) tala, nikad baš sve ne postrada i vina bude. Pa i prilike i podloge za vrhunske kapljice.

Proslava početka berbe grožđa u Zadarskoj županiji u PZ MasVin 12. rujna
Lani u Nadinskom blatu otpočeta tradicija, s namjerom da ostane zauvijek, je obilježavanje ovog uzvišenog trenutka vinogradarske godine, a to je berba, ma kakva bila. Udruga vinogradara i vinara Zadarske županije dogovorila je da se ovogodišnja svečanost upriliči na posjedu Poljoprivredne zadruge Maslina i vino kod Radoslava Bobanovića i Željka Uzelca. A sve će se odigrati 12. rujna. Eto, ispalo je da je u jednom od posjeda koji je, barem kada je vino u pitanju, najbolje prošao u ovoj nedobroj vinogradarskoj godini. Nije to bio plan već povezati, dvije ovdašnje vinske manifestacije odnosno Bike&Wine Ravni kotari turu sa svečanosti berbe, a tura ide i tim posjedom, a ovog je proljeća bila dva put odgođena i planirana za rujan. Međutim organizatori Ilirija d.d., sa suorganizatorima Turističkom zajednicom Ravnih kotara i vinarima te biciklističkim kubom Stankovci, zbog svih mjera i dvaju odgađanja s proljeća, odlučila je Bike&Wine prebaciti na proljeće 2022. godine. No, svečanost berbe neće izostati. I vina će biti.

O vinu i kolovozu
Žeže li kolovoz, žeći će i vino.
Ako je kolovoz vruć, bit će i vino vruće.
Ako je na Lovrenčevo (10. VIII.) lijepo, bit će dobro vino.
Suh kolovoz, suho vino; voden kolovoz, vodno vino.
Što je u kolovozu više kiše, to će i vina biti više.