PODRŠKA JE KLJUČ »Prave« obitelji nisu isključivo one koje se ostvaruju kroz biološko nasljeđe

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Poslije edukacije cijela grupa uspjela posvojiti jedno ili dvoje djece
Posvajanje može dovesti do nekih zbunjujućih pitanja. Također, postavlja se pitanje razvoja identiteta, jer posvojeno dijete ima dva identiteta: biološki i posvojeni. Treba imati na umu da dijete zasigurno razmišlja o biološkoj obitelji, da se s njim mora razgovarati o tome, kao i o onome što dijete osjeća vezano za to, jer mu na taj način pomažemo da bolje prihvati sebe i izgradi svoj identitet, što u konačnici pomaže da ima kvalitetan odnos sa svojim roditeljima, ali i s drugim ljudima, ističe Mila Špinderk, profesorica psihologije
MARIN GOSPIC
Maja Škifić, socijalna radnica u Obiteljskom centru Zadar

Tijekom 2019. godine u Centru za socijalnu skrb Zadar podneseno je 11 zahtjeva za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje, a tijekom 2020. su podnesena tri zahtjeva. Podnošenje zahtjeva prvi je korak na putu posvojenja, a podnosi se prema mjestu prebivališta posvojitelja.
Poznato je da potencijalni posvojitelji nailaze na razne zapreke na tom putu, preporučljivo je da se naoružaju sa strpljenjem, a u svemu tome im je potrebna velika podrška. U tome veliku ulogu imaju obiteljski centri koji od 2015. godine djeluju pod centrima za socijalnu skrb. Tada je uvedena i obavezna stručna priprema i podrška za potencijalne posvojitelje, što je povoljno utjecalo na cijeli proces. Važno je to i za djecu koja u domovima i udomiteljskim obiteljima čekaju na posvojenje.
Iz zadarskog Obiteljskog centra dolaze dobre vijesti.
- U Obiteljskom centru u 2019. godini održana su dva ciklusa edukcije za buduće posvojitelje u kojima je sudjelovalo sedam parova. Izuzetno nas raduje podatak da je zadnja grupa potencijalnih posvojitelja u periodu od 9 mjeseci po završetku edukacije posvojila jedno ili više djece (braću i sestre), navodi Maja Škifić, socijalna radnica u Obiteljskom centru Zadar, koja zajedno s Milom Špinderk vodi stručnu pripremu za posvojenje, program edukacije i podrške za potencijalne posvojitelje.
Priprema se provodi se u prostorijama Obiteljskog centra u Velebitskoj ulici, u skladu s odredbama Obiteljskog zakona iz 2015. godine.

Specifičnost roditeljstva posvojenoj djeci

- Program stručne pripreme sastoji se od ciklusa radionica u trajanju od 40 sati namijenjenih svima koji su u pripremnoj fazi postupka posvajanja. Na edukaciji posvojitelji mogu saznati više o cijelom procesu i specifičnostima roditeljstva posvojenoj djeci, a osim stjecanja znanja i informacija, edukacija je idealna prilika za upoznavanje i širenje kruga ljudi koji su u nečem vrlo slični - žele posvojiti dijete.
Tijekom edukacije većina posvojitelja je istaknula pozitivna iskustva u povezivanju s drugima posvojiteljima, važnost neformalne podrške bilo da je riječ samo o razmjeni iskustava na internetskim forumima na temu posvojenja ili uključivanja u udrugu posvojitelja. Naši posvojitelji znaju da nam se uvijek mogu obratiti za savjet i podršku svom roditeljstvu. Upravo zbog ovakvih iskustava, mišljenja smo da bi bilo poželjno stvarati dodatne mehanizme stalne podrške posvojiteljima u vidu obiteljskog savjetovanja, radionice za roditelje i grupe podrške, ističe Škifić.
Program u Obiteljskom centru Zadar sastoji se od niza tematskih radionica kao što su: rast i razvoj djeteta, razvojne mogućnosti i potrebe djeteta, razvoj privrženosti, razvoj i formiranje identiteta djeteta, važnost porijekla i bioloških roditelja u životu djeteta, kako i kada reći djetetu da je posvojeno, kako se nositi s gubitkom, proces tugovanja, adaptacija djeteta na novu obitelj, poteškoće i potrebe posvojenog djeteta, emocije i njihova kontrola... Nudi i praktične savjete, a nakon završene pripreme posvojiteljima se pruža mogućnost da se obrate u Obiteljski centar ukoliko trebaju individualno savjetovanje, kako tijekom procesa posvojenja, tako i nakon dolaska djeteta u obitelj.
- Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajan odnos roditelja i djeteta. Posvojenje se zasniva samo ako je u primarnom interesu djeteta. To je samo drugačiji, ali ne i manje dobar način osnivanja obitelji jer djetetu omogućuje razvoj, stvaranje privrženosti i odgajanje u sigurnom okruženju, dok posvojiteljima omogućuje roditeljstvo, ističe Mila Špinderk, profesorica psihologije.

Prihvatiti spoznaju da imaju dvije obitelji

Nadležni Centar za socijalu skrb izdavanjem mišljenja omogućava posvojiteljima da steknu pravo upisa u jedinstveni registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj, u kojem se trenutačno nalazi 1.536 posvojitelja.
Postupak zasnivanja posvojenja djeteta provodi Centar za socijalnu skrb prema prebivalištu djeteta, ali nakon posvojenja, praćenje i podršku radi centar prema prebivalištu posvojitelja.
- Situacija je zahtjevna i činjenica je da se ne postaje obitelj samim činom posvojenja, već je riječ o procesu adaptacije i prihvaćanju novonastale situacije. Stoga sadržaj edukacije omogućuje posvojiteljima sagledavanje šireg konteksta, kako prilagodbe djeteta, tako i njihove prilagodbe. Omogućuje im stvaranje realnih očekivanja, iskazivanjem pomoći djetetu u suočavanju s prošlošću, tugovanjem. Naime, da bi se djeca uspješno integrirala u obitelj i zajednicu nužna je adekvatna priprema roditelja, njihova kompetentnost u toj ulozi kao i odgovarajuća podrška, govori Škifić.
Iako posvojeno dijete, kao i bilo koje drugo dijete, treba roditelje koji će ga voljeti, podržavati i voditi brigu o njegovim potrebama, za razliku od druge djece, oni moraju prihvatiti spoznaju da imaju dvije obitelji i da nisu rođeni u obitelji koja vodi brigu o njima, pojašnjava Špinderk.
- To može dovesti do nekih zbunjujućih pitanja. Također, postavlja se pitanje razvoja identiteta, jer posvojeno dijete ima dva identiteta: biološki i posvojeni. Treba imati na umu da dijete zasigurno razmišlja o biološkoj obitelji, da se s njim mora razgovarati o tome, kao i o onome što dijete osjeća vezano za to, jer mu na taj način pomažemo da bolje prihvati sebe i izgradi svoj identitet, što u konačnici pomaže da ima kvalitetan odnos sa svojim roditeljima, ali i s drugim ljudima. Brojna istraživanja pokazuju da posvojiteljska obitelj može pružiti kvalitetno okruženje za razvoj djeteta, no postoje i poteškoće s kojima se mogu suočiti. Vrsta poteškoća ovisi o temperamentu djeteta, razvojnoj dobi, a većina ih se događa dolaskom u posvojiteljsku obitelj. Tako se, na primjer, mogu javiti problemi spavanja, hranjenja, pokazivanja znakova takozvane nesigurne privrženosti pa djeca postaju anksiozna pri odvajanju od posvojitelja, pokazuju strah pred nepoznatim ljudima. Zna doći do iskazivanja agresivnog ponašanja, napadaja ljutnje, perioda tugovanja, što onda kod roditelja može izazvati frustraciju i pojačati nesigurnost u svoje roditeljske kompetencije, navodi psihologinja.

O posvojenju treba stalno pričati

Dijete do dobi od 7. godine i zakonski mora znati da je posvojeno, ali o posvojenju treba pričati stalno.
- Dijete mora znati da može pitati bilo što i da će mu se reći istina, a da to neće povrijediti roditelje. Naime, ne smije se zanemariti činjenica da dijete ima svoju prošlost, ma kakva ona bila jer je došlo na svijet rođenjem, a ne posvojenjem.
Važno je raditi i na senzibilizaciji javnosti za razumijevanjem posvojenja, za otklanjanjem predrasuda, jer se još uvijek u nekim sredinama smatra da su ‘prave’ obitelji isključivo one koje se ostvaruju kroz biološko nasljeđe, iz čega proizlazi ponekad neprimjerena reakcija okoline, ali i stručnjaka poput odgojitelja, liječnika, nastavnika. Dobro je i što se općenito sve više pažnje usmjerava na edukaciju odgajatelja, učitelja i nastavnika koja je vezana za specifičnosti različitih obitelji pa tako i posvojiteljskih, govori Špinderk.
Za kraj psihologinja i socijalna radnica zadarskog Obiteljskog centra zaključuju kako ih raduje što su s većinom posvojitelja i dalje u kontaktu.
- Bilo da je to kroz podršku koju im pružamo u roditeljstvu ili nas nazovu da podijele s nama iskustvo o napredovanju adaptacije djeteta, a neki nas obraduju posjetom i upoznavanjem s novim članom njihove obitelji.

 

Neke zablude o posvojenju

Povezanost i ljubav se ostvarenju odmah pri upoznavanju djeteta. Naravno, i to je moguće, ali češće se događa da treba vremena da bi se ostvarila čvrsta emocionalna veza roditelja i djeteta.

Ako je dijete voljeno, sretno i privrženo roditeljima, neće razmišljati o biološkoj obitelji. Svatko ima potrebu znati tko je, odakle je došao pa i posvojeno dijete zasigurno razmišlja o biološkim roditeljima. Govoreći mu o tome, pomažemo mu da izgradi vlastiti idenitet, a time dijete razvija povjerenje prema roditeljima.

Djetetu ne treba govoriti o biološkoj obitelji

Djetetu uvijek treba govoriti istinu te pozitivno govoriti o biološkoj obitelji, imajući na umu da je dijete u središtu priče o posvojenju, a ne posvojitelj. Razgovarajući o tome, djetetu šaljemo poruku da njegova prošlost nije nešto loše, nije tajna koju se mora skrivati.

Romantiziranje posvojitelja

Često puta okolina ima pozitivne stereotipe o posvojenju pa ih smatraju osobito plemenitima. Plemenitost i milosrđe se očituje na nekim aspektima života dok je osnovna motivacija posvojitelja biti roditelj, kao i velikoj većini drugih parova.

 

Besplatno i bez uputnice

Obiteljski centar Zadarske županije osnovan je prije 11 godina kao samostalna javna ustanova, a od 2014. godine djeluje kao Podružnica u sastavu Centra za socijalnu skrb Zadar. Obiteljski centar Zadarske županije pruža različite vrste pomoći sa svrhom osnaživanja roditeljstva i obitelji, besplatno i bez uputnice nudi usluge psihološkog savjetovanja, bračnog savjetovanja i obiteljske medijacije, radionica pod nazivom - Rastimo zajedno i Rastimo zajedno i mi, namijenih roditeljima i djeci predškolskog uzrasta, a koje su zamišljene kao mjera osnaživanja roditeljskih kompetencija, te stručne pripreme za posvojitelje i udomitelje.

 

Tuga za biološkom obitelji i razvoj privrženosti s posvojiteljskom

Kako ističu socijalna radnica Škifić i psihologinja Špinderk, moguće su poteškoće kroz proces adaptacije i razvoj privrženosti.

- Različito je trajanje tog procesa, on može trajati mjesec, nekoliko mjeseci ili godinu dana. Jedna od najvažnijih stvari u odnosu roditelja i djece je stvaranje privrženosti. Privrženost je osnova razvoja samopouzdanja, stvaranja osjećaja bliskosti i povezanosti, kao i očekivanja koja imamo prema drugim ljudima.

Specifični zadaci roditelja su prilagođavanje posvojenom djetetu, razgovor o posvojenju, pomoć djetetu u procesu tugovanja i odvajanju od biološke obitelji, stvaranje povezanosti i bliskosti s novom obitelji. Dijete tuguje jer je izgubilo biološke roditelje, braću, sestre, ljude kao i okruženje na koje je naviklo. Dijete može tugovati na drugačiji način nego odrasli jer je premaleno da bi moglo objasniti što osjeća, ali to ne znači da ne osjeća. Roditeljima je bitno naglasiti da to ne shvate osobno, da djetetu treba pomoći na način da mu pomognu imenovati te emocije, da mu dozvole da se tako osjeća te da budu uz njega, odgovaraju na njegova pitanja i daju mu vremena, navode u Obiteljskom centru.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno