Sindikati i poslodavci puni zamjerki na prijedlog novog Zakona o radu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Sigurnost radnog statusa u fokusu socijalnih partnera
U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske kažu kako svakako ne mogu pristati na dodatno pojačavanje nesigurnosti radnog položaja u Hrvatskoj, dok iz OTP banke navode kako vjeruju da će budući zahtjevi i načini poslovanja uvjetovati veću fleksibilnost u području radnog zakonodavstva
Hrvoje JELAVIĆ/PIXSELL
Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine

Dugoočekivani prijedlog novog Zakona o radu (ZOR) koji je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike početkom ovog tjedna poslalo socijalnim partnerima izazvao je njihove podijeljene reakcije. Novine koje bi Zakon mogao donijeti, a koje su priželjkivali, dakako, podržavaju, dok za dijelove Zakona za koje su tražili da se promijene, ali toga u prijedlogu nema, najavljuju da će u pregovorima koji počinju idućeg tjedna, uspjeti revidirati te prijedloge.
Sindikatima je u postojećem ZOR-u najspornija regulacije ugovora o radu na određeno, a zlouporabu takvih ugovora potvrđuje podatak kako je Hrvatska pri europskom vrhu po udjelu nesigurnih ugovora na određeno te bi novi ZOR trebao utjecati na to da se taj udjel počne smanjivati. Iako bi trebali biti iznimka, prema podacima HZMO-a, proizlazi da je udio takvih ugovora oko 25 posto. Prema podacima Eurostata, koji se temelje na drugačijoj metodologiji, Hrvatska ima stopu ugovora na određeno oko 15 posto te je u EU među pet država s najvećim udjelom ugovora na određeno (više imaju tek Španjolska, Nizozemska, Poljska i Portugal), dok je u Sloveniji takvih ugovora tek 11 posto.

Ugovori na određeno

Prema prijedlogu novog ZOR-a radnik kod istog poslodavca, ali i svih s njim povezanih tvrtki, smio bi s ugovorom na određeno raditi najviše tri godine, a razdoblje između dvaju uzastopnih ugovora, koje se ne smatra prekidom, produljit će se na tri mjeseca, dok su sindikati tražili šest mjeseci.
Propisana je i obveza utvrđivanja objektivnog razloga za sklapanje prvog ugovora na određeno, što do sada nije bio slučaj, a novina je i da se s istim radnikom ubuduće smije sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno.
Govoreći o ovom dijelu predloženih novina koje donosi prijedlog ZOR-a Sunčica Brnardić, savjetnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za radno i socijalno pravo, kazala je kako pozdravljaju namjeru regulacije rada na određeno vrijeme.
- No, smatramo da predložena rješenja nisu dovoljna kako bi se učinkovito spriječile zlouporabe takvog zapošljavanja, pogotovo u svrhu isprobavanja radnika ili smanjivanja rizika poslodavca, čemu taj institut nije namijenjen, ističe Brnardić.
Novi ZOR bavi se i radom od kuće, koji je uzeo maha tijekom pandemije, a u dosadašnjem Zakonu nije bio precizno reguliran, već je odnos između poslodavca i radnika za takav oblik rada bio u sivoj zoni. Prijedlog sada predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Pritom se kaže da radnik može obavljati dio ili sve ugovorene poslove radom na izdvojenom mjestu rada kada to omogućava narav posla i samo ako je nizak rizik utvrđen prema propisima o zaštiti na radu.

Rad od kuće

- OTP banka d.d. je, od samog početka pandemije, vrlo brzo i uspješno prilagodila svoje poslovanje zahtjevima udaljenog i hibridnog rada. Razumijemo da ovo područje nije jednostavno regulirati te da je na Vladi velika odgovornost da zakonodavcu dostavi kvalitetan i moderan prijedlog izmjena Zakona o radu, kaže Danijela Omelić iz Odjela korporativnih komunikacija OTP banke d.d.
Na odredbe o ovom načinu rada očekivano drugačije gledaju sindikati, pa tako savjetnica SSSH Sunčica Brnardić najavljuje kako će u pregovorima s Ministarstvom predložiti snažnija rješenja za rad od kuće.
- Takav rad mora biti isključivo dobrovoljan, a radnici ne smiju patiti zbog takvog rada, pogotovo u odnosu na njihovo radno vrijeme i opterećenje. Ova zadnja dva područja općenito se pokazuju kao najsimptomatičnija u Vladinom Nacrtu prijedloga – povećava se opterećenje radnika širenjem mogućnosti rada za drugog poslodavca, dopuštenog fonda prekovremenog rada i općenito ovlasti poslodavaca u području radnog vremena – čita se namjera da radno vrijeme postane dulje i nepredvidljivije, a sve to trebalo bi i negativno utjecati na rast plaća u uvjetima nedostatka radnika, naglašava Brnardić dodavši kako svakako ne mogu pristati na dodatno pojačavanje nesigurnosti radnog položaja u Hrvatskoj te će u pregovorima inzistirati na konkretnim rješenjima koje su Vladi već predočili u procesu konzultacija, a za koja smatraju da doista mogu doprinijeti zaštiti prava radnika u Hrvatskoj.

Upravljanje radnim provcesima

S druge strane, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) već dugi niz godina traže ono što nazivaju fleksibilizacija radnog zakonodavstva, a to znači zakonski okvir da se poslodavcima olakša otpuštanje radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme.
Iako u OTP banci ističu kako nisu članica HUP-a pa »ne bi posebno komentirali prijedloge ili mišljenja HUP-a«, ipak kažu kako, »s obzirom da vjeruju da će budući zahtjevi i načini poslovanja uvjetovati veću fleksibilnost u području radnog zakonodavstva, načelno podržavaju sva rješenja koja će poslodavcima omogućiti upravljanje radnim procesima u skladu s propisima, ali i u skladu sa suvremenom međunarodnom praksom«.

Primjena europskih direktiva

Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine, a njime će Hrvatska primijeniti i odredbe dviju novih europskih direktiva, o ravnoteži poslovnog i privatnog života te o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Time se pak uvodi pravo radnika da za poslodavca bude nedostupan izvan radnog vremena, a predviđa se i lakši prijelaz s punog na nepuno radno vrijeme na zahtjev radnika. Roditelji koji skrbe o djeci te radnici koji skrbe o starijim i bolesnim članovima obitelji moći će raditi nepuno radno vrijeme, a i dalje uživati sva radnička prava, a dobit će i pet dana dodatnog dopusta.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (1 glasova)