KAD FIKCIJA POSTANE STVARNOST Od doline gubavaca do opsade gradova i života pod zemljom

Prolaznici sa zaštitnim maskama i gumenim rukavicama, radnici u punoj zaštitnoj opremi s dezinfekcijskim šmrkovima u rukama, glas s megafona koji upozorava ljude da se sklone s otvorenih prostora, dopremanje hrane zrakom na »zaražene« brodove – dosadašnji prizori s filmskog platna i malih ekrana postali su realnost, za mnoge noćna mora u kojoj živimo.
Brojni igrani filmovi, uglavnom holivudske kinematografije bave se temom epidemije i pandemije kojima je uzrok najčešće kakav izmišljeni, nepostojeći virus. No on je danas stvaran i zove se Covid -19.
Pandemija koronavirusa i novi način života koji taj mali zarazni organizam diktira, umnogome podsjeća na brojne filmove koji se bave tematikom zaraze. Filmove u kojima se zajednica ili cijeli svijet ujedinjuje protiv zajedničkog neprijatelja, u ovome slučaju virusa, uz neizostavnog junaka ili junake, a koji unatoč većim ili manjim žrtvama, skoro uvijek završavaju happy endom i pobjedom čovječanstva. I dok se pandemiji.

Zaraza kao sporedni motiv
Filmovi o virusima ili još šire o zarazama, tako su postali ponovno popularni, a sigurno je nemali broj onih koji su u prisilnoj kućnoj karanteni posegnuli upravo za nekima od njih. Iako je u velikom broju slučajeva riječ o ostvarenjima upitne umjetničke vrijednosti, čak i kad se radi o blockbusterima s odličnom kino zaradom, ima i nekoliko vrlo kvalitetnih ostvarenja.
Među njima je svakako i jedan od filmova koji zarazu ima kao sporedni motiv. Riječ je o klasiku »Ben Hur«, epskom spektaklu iz 1959. godine, slavnog redatelja Williama Wylera, filmu koji je sve do »Titanica« i 1997. godine držao rekord s jedanaest osvojenih Oscara. U tome svevremenskom ostvarenju Juda Ben Hur dolazi u »dolinu gubavaca« u koju su prognane njegova majka i sestra oboljele od gube, lepre. U »dolinu gubavaca« dobre duše spuštaju konopom hranu kako izopćeni bolesnici ne bi skapali od gladi.
Još jedan od filmova iz pedesetih godina, koji kao osnovnu temu ima epidemiju, je »Panika na ulicama« (»Panic in the Streets«) iz 1950., proslavljenog redatelja Elije Kazana. U tom crno-bijelom filmu kod ubijenog muškarca otkrivena je smrtonosna plućna kuga, zbog čega se u istragu uključuje i služba za javno zdravstvo, točnije mornarički časnik i liječnik (glumi ga Richard Widmark) koji u suradnji s policajcem mora identificirati žrtvu i što brže pronaći sve osobe koje su s njim bile u kontaktu. Ubojice moraju biti pronađene u roku od 48 sati, jer će u protivnom grad pogoditi epidemija katastrofalnih razmjera, dok se istovremeno istražitelji trude spriječiti da istraga dospije u medije, kako ne bi došlo do panike na ulicama.

«Junak« zaraženi vlak
Od starijih ostvarenja na temu virusa svakako je vrijedan spomena i film »Kasandrin most« (»The Cassandra Crossing«) iz 1976. godine s plejadom slavnih glumačkih imena, na čelu sa Sophijom Loren. U tom filmu katastrofe, redatelja Gergea P. Cosmatosa, pojavljuju se i Richard Harris, Martin Sheen, O.J. Simpson, Ava Gardner, a »junak« filma je vlak
koji prometuje na relaciji Ženeva-Stokholm u trenutku kada se u njemu nađe putnik zaražen smrtonosnim virusom. Vlasti to saznaju i sve putnike iz vlaka stavljaju u karantenu, te ga usmjeravaju starom zapuštenom prugom prema derutnom Kasandrinom mostu.
Među najčešće emitiranim filmovima u televizijskim programima s temom virusa je film »Outbreak« (u hrvatskom prijevodu »Izvan kontrole«) iz 1995., američkog Nijemca Wolfganga Petersena, s Dustinom Hoffmanom, Rene Russo, Morganom Freemanom i Donaldom Sutherlandom u glavnim ulogama. U »Outbreaku« je virus u SAD unesen iz Afrike preko majmunčića koji je doputovao brodom, a tim liječnika-spasitelja predvodi Hoffman koji vodi bitku s vremenom kako bi zaustavio širenje smrtonosnog virusa od kojeg obolijeva i njegova partnerica.

Chicago u karanteni
Film »Zaraza« (»Contagion«) Stevena Soderberga također je vrlo zapažen film čijoj popularnosti su pridonijeli i slavni glumci Matt Damon, Kate Winslet, Jude Law i Gwyneth Paltrow. Radnja započinje s Amerikankom koja se vraća u Minesotu iz Hong Konga i ubrzo umire, a njen suprug, i ostatak svijeta, bore se sa zarazom koja se munjevito širi. Liječnici u početku sumnjaju da je virus ubačen od strane terorista, a u sprječavanju njegova širenja cijeli Chicago mora biti stavljen u svojevrsnu karantenu.
Kultni »virusni« klasik je i film »Dvanaest majmuna« (»Twelve Monkeys«) iz 1995. u režiji Terryja Gilliama. Filmski junak kojeg utjelovljuje Bruce Willis je zatvorenik koji je iz 2035. godine poslan u prošlost sa zadatkom sprječavanja epidemije, nastale zbog virusa, koja je 1996. godine izbrisala većinu populacije, a preživjele prisilila na život pod zemljom.
Virus je opustošio Veliku Britaniju u filmu »28 tjedana poslije« (»28 Weeks Later«) iz 2007. godine u režiji Juana Carlosa Fresnadilla. Riječ je o postapokaliptičnom hororu koji opisuje raspad društva zbog slučajnog puštanja opasnog virusa zbog kojeg zaraženi postaju bijesni zombiji.
Horor je i film »The Crazies« iz 2010. Brecka Eisnera u kojem su stanovnici malog grada zahvaćeni virusom koji izaziva ludilo.
Will Smith junak je filma »I Am Legend« također iz 2007. godine. Radnja se odvija godinama nakon što je virus pobio većinu ljudi, a ostale pretvorio u čudovišta.

Uspjeh filma »Variola vera«
Manje poznati južnokorejski film na temu virusa, čiji se neki prizori zastrašujuće podudaraju sa sadašnjosti, je film »Gripa« (originalni naziv »Gamgi«, engleski »The Flu«) iz 2013. godine redatelja Sung-su Kima. Smrtonosni virus napao je stanovništvo južnokorejskog grada u blizini Seula gdje umire krijumčar koji je pomagao ilegalnim imigrantima da prijeđu granicu od kojih se zarazio. Broj oboljelih dramatično raste i vlasti su odlučile potpuno izolirati grad i okolicu, no usprkos opasnostima specijalist za infekcije i požrtvovna humanitarka ulaze u opasnu zonu u namjeri da pronađu lijek za još neutvrđenu bolest.
»Posljednji dani« (»Los últimos días«) je film iz 2013. godine kojeg potpisuju David Pastor i Alex Pastor, a govori o misterioznoj epidemiji koja se širi planetom i zbog koje čovječanstvo razvija iracionalni strah od otvorenih prostora. Cjelokupno globalno stanovništvo zarobljeno je u zgradama.
Za kraj ovog, nažalost, aktualnog filmskog pregleda spomenimo i jugoslavenski film »Variola vera.« Film je snimio Goran Marković, a za radnju je poslužila stvarna epidemija velikih boginja koja je potresla Beograd 1972. i zbog koje se taj grad našao u opsadnom stanju. Bilo je ukupno 135 zaraženih, 35 ih je umrlo, a brojke su vlasti skrivale kako se ne bi širila panika. Goran Marković je potaknut epidemijom snimio ovaj spoj filma katastrofe i horora, smještenoga u neimenovanu beogradsku bolnicu. Film je polučio golem uspjeh u kinima i svim ondašnjim jugoslavenskim republikama.