Kad zemlja i ljudi uglas uzvikuju mljac na trio fantastikus - grašak, bob i slanutak

Slika korisnika isikiric
SINERGIJA 1+1=3
Istinska knjiga života

Baš je to dobro sročeno u onom našem libru, kad se kaže da ima vrijeme za rat i vrijeme za mir, vrijeme za rađanje i vrijeme za umiranje, kao što je i u našim florenzičkim putovanjima bilo vrijeme za blagdansko bilje ili vrijeme za biljčice što tjeraju zimsku depresiju. Bilo je došlo vrijeme da posijem štogod, na komadiću polja – rezerviranom za već tradicionalne kapulu, češnjak i špinat – naslonjenom na veliku parcelu s grmovima lavande. Odlučila sam se prvi put iskušati s bižima, čičvardom i bobom. Savjet sam potražila kod svojih kumova, istinskih meštara poljodjelstva pa sam po uputama posijala pred koji mjesec i ovo troje. Nešto se ranije sije u našem klimom blagoslovljenom zadarskom kraju
Svih troje mojih novih prijatelja su iz obitelji grahorica (Fabaceae), jedne vrlo zanimljive svojte. Cvijet im je zijevalica pa izgleda kao da se belji. Uz cvijet je zajednička i mahuna, veća ili manja, koja čuva blago. Nećemo samo mi uživati u ovim delicijama, već mi se učinilo kao da je i zemljica s moga polja prošaputala jedno: mljac! Ove su grahorice banket i za nju jer osim što svojim korijenjem sišu minerala iz tla, one zemlji usput i ponešto daruju. Zahvaljujući malim gomoljastim nakupina na korijenju, gdje u simbiozi žive bakterije i u sinergiji s biljkom vezuju dušik iz zraka te ga vraćaju u korisnom obliku u tlo i biljku.
Našem poljodjelskom tlu je to super, a i nama jer dovoljno je reći da je dušik esencijalna molekula za tvorbu aminokiselina, iliti proteina.
Grahorice prepune visokovrijednih proteina koji u potpunosti mogu zamijeniti meso,a nemaju ni kolesterola kojim meso naplaćuje svoju konzumaciju. Uz proteine grahorice sadrže još i niz drugih blaga, poput vlakana, ugljikohidrata, vitamina i minerala. I gle čuda, ne sadrže pretjerano kalorija. Savršene su stoga za dijetu koja prethodi plaži. Dijeta je to na posve zdrav način, jer od hranjivog nam ništa ne fali, a i štumak je pristojno pun pa nema ni osjećaja gladi. Uistinu, dakle, kao iz reklame: do vitke linije bez bez mukotrpnog izgladnjivanja.
Evo i malo podataka za svakog od naših novih suputnika. Biži iliti grašak deklarira zavidnu abecedu vitamina, od A, B1 (tiamin), B2 (riboflavin) i B6 sve do vitamina C i K. Tu su još i željezo, magnezij, kalij i mangan, sve odreda važni minerali.
Zahvaljujući svom tom blagu,izuzetno je blagotvoran za organizam i nije nikakvo čudo što su ga u srednjem vijeku smatrali snažnim sredstvom za jačanje plodnosti. Bio je obožavana namirnica u starorimskim kuhinjama, a tijekom povijesti toliko puta spašavao pučane od gladi. Biži su i antioksidans i protupalno djeluju. Sadrže i protuvirusni cink, ali i omega 3 masne kiseline. Jačaju cijeli naš organizam i imunološki sustav te naročito štite od artritisa, bronhitisa i Alzheimerove bolesti. Uz sve, biži kontroliraju razinu šećera u krvi i spriječavaju osteoporozu, otklanjaju umor, zatvor te poboljšavaju raspoloženje. Sve u svemu, male slasne smaragdne kuglice, neprocjenjive vrijednosti za naš organizam. Kraljevna na zrnu graška zaista ništa nije shvatila. Umjesto njurganja, trebala je dignuti madrace i pojesti ga!
Bob je ponešto više naš, mediteranski. Malčice neobičnog okusa i mesnat i obično se blaguje s komoračem i maslinovim uljem. U Italiji ga jedu oko Uskrsa, sirovog s ovčjim sirom kao grickalicu. Treba probati da bi se shvatilo koliko je dobro! Mene su nevoljnu, zamalo pa natjerali! No, od tada mi sline cure na samu pomisao; slatkasti mladi bob sa sirom, zalogaj gurmanskog savršenstva! Poput brata mu graška sadrži vitamin B1, koji je važan za pravilno funkcioniranje nervnog sustava i energiju u organizmu. Ima i željeza i bakra posebno važnog za zdravlje krvnih sudova i kostiju te jačanje imuniteta. Sadrži i kalij koji regulira krvni tlak te fosfor i magnezij blagotvoran protiv grčeva dok mu je mangan umiješan u metabolizam ugljikohidrata, proteina i kolesterola. Tu su još i vlakna te vitamini A C. Još jedna neprocijenjiva vrijednost.
Čičvarda ili slanutak blaguje se u ljudskom rodu već dobrih sedam tisuća godina, barem koliko je dokazano. Guštali su i tamanili ga stari Egipćani, Grci i Rimljani. Najpoznatiji gastro pripravci od čičvarde su humus i falafel. Spiza gotovo arheološke vrijednosti. Humus je namaz, a falafel su pržene polpetice. U Italiji u okolici Genove radi se pogača od čičvardina brašna. Stalno ju radim, doslovno je neodoljiva! Čičvarda poput graška i boba sadrži slične i iste vrijedne spojeve pa je jednako blagonaklona našem organizmu.
Ne mogu dočekati vrijeme berbe, da i sama poput moje drage zemljice uskliknem jedno slasno: Mljac!

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno