Vinograd na Crkovnom

Poljoprivredni poduzetnik Slavko Marušić iz Zemunika Donjeg pojašnjava kako je na predjelu Crkovno od Zadarske nadbiskupije zakupio 6,5 hektara poljoprivrednog zemljišta na 25 godina. Na zakupljenom zemljištu posadio je tri hektara vinskog grožđa, a ostalo će koristiti za proizvodnju povrća
U vrijeme jematve kada treba osigurati grožđe za proizvesti vino za vlastite potrebe, zna se gdje treba svratiti. Otiđi u Zemunik jer tamo ima kvalitetnog grožđa savjet je prijatelja prijatelju. Grožđu iz Zemunika ne treba cukar da se dobije dobro gusto i mirisno, a napose pitko vino. Grožđe treba samo pažljivo preraditi i ne moš faliti govori Jure koji godinama kupuje grožđe u Zemuniku Donjem i spravlja vino u svojoj konobi u Zadru za vlastite potrebe. I na prošlotjednoj degustaciji vina, održanoj u gradskoj četvrti Belafuža, dio vina dobiven je od grožđa proizvedenog na prostoru Zemunika Donjeg.Nije samo grožđe i vino po čemu su poznati poljodjelci Zemunika Donjeg. Tu su također dinja i lubenica koje su davno postale brand na zagrebačkoj i drugim tržnicama diljem Hrvatske. Zbog nedostatka vode Zemuničani nisu niti mogli proizvoditi ostale poljoprivredne kulture pa su u proizvodnji ovih dostigli gotovo savršenstvo.
Sadnice i lozni cjepovi U posljednjih deset godina na prostoru općine Zemunik Donji posađeno je oko 100 tisuća loznih cjepova, 85 tisuća sadnica višnje maraske i 30 tisuća sadnica maslina, doznajemo u razgovoru s načelnikom Općine Josipom Marušićem. Naravno, tu su i ostale voćne vrste među kojima prevladavaju trešnje, breskve i nektarine, ali u puno manjim količinama.– Dio sadnica i loznih cjepova nabavljen je uz financijsku potporu Općine Zemunik Donji i Zadarske županije, dio je dobiven putem donacija nakon završetka Domovinskog rata, a dio su poljodjelci kupili sami, pojašnjava načelnik Marušić i dodaje. Sufinanciranje nabave loznih cjepova i sadnica nastavit će se i u idućem razdoblju, odnosno sve do onda kada će postojati interesi za podizanje novih nasada.
Zakup zemljišta Kako izgleda novi vinograd uvjerila se naša mala ekipa posjetivši obiteljsko gospodarstvo Slavka Marušića u Zemuniku Donjem. Ovaj vrijedan poljoprivredni poduzetnik nastavio je obiteljsku poljoprivrednu tradiciju proširivši je sadnjom nova tri hektara vinograda.– Moja obitelj se oduvijek bavila poljoprivredom. Bila je to najviše svaštarska proizvodnja na malim parcelama. Uz vinograd proizvodili smo lubenice, dinje i krumpir za tržište. Zbog nastalih promjena kako u Hrvatskoj, tako i u okruženju, uvidio sam da od svaštarske proizvodnje na malim površinama neće biti sreće, govori Slavko i pojašnjava: – Uvozna jeftina roba iz masovne proizvodnje gotovo je ugušila nas male. Niti tradicija, niti kvaliteta nisu mogle držati korak s poljoprivrednim proizvodima iz uvoza. Zbog toga sam odlučio krenuti u masovnu proizvodnju, ali sam zapeo već na prvom koraku, a to je poljoprivredno zemljište.– Vlastitog zemljišta odgovarajuće površine i kakvoće nisam imao pa sam se dao u potragu gdje bih mogao uzeti u dugogodišnji zakup poljoprivredno zemljište. U Zemuniku Donjem, na predjelu zvanom Crkovno, takvo zemljište je u vlasništvu Zadarske nadbiskupije. Zatražio sam navedeno zemljište i od Zadarske nadbiskupije zakupio 6,5 hektara poljoprivrednog zemljišta na 25 godina.– Zakupljeno zemljište nije bilo obrađivano više od dvadeset godina te ga je prvo trebalo osloboditi od korova, drugim riječima osposobiti za proizvodnju, govori gospodar Slavko.Odlučio je, kaže, na zakupljenom zemljištu posaditi tri hektara vinskog grožđa, a ostalo će koristiti za proizvodnju povrća.
Halu u vinariju – Kad sam tlo priveo kulturi iskopao sam bazen iz kojeg redovito zalijevam povrće, a u godini sadnje zalijevati je trebalo i lozne cjepove. Vinograd sam posadio u proljeće 2005. godine. Odlučio sam se za crne sorte: merlot, cabernet sauvignon i plavinu. Posjedujem odgovarajuću halu veličine 150 četvornih metara s potrebnom izolacijom koju ću preurediti u obiteljsku vinariju. Hala je prvenstveno trebala biti skladište za povrće s hladnjačom, ali kako sam krenuo u vinogradarstvo i ona će dobiti drugu funkciju.Dugi ravni redovi, armatura s pet žica, kultivirano tlo bez korova i svježe oplijevljen vinograd, ostavljaju dojam na svakog tko voli ovu božansku poljoprivrednu kulturu. Da bi se sve to uradilo, prednost Marušića je što imaju svu potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju i vrijedne ruke. Uz gospodara Slavka, tu je i njegova supruga Grozdana, koja je završila tečaj i stekla kvalifikaciju voditelja vinskog podruma, i dvoje djece.Počelo je kišiti. Treba se skloniti. Ostavljamo vinograd obitelji Slavka Marušića koja od svaštarskog poljodjelstva traži mjesto pod suncem s vlastitom prepoznatljivom proizvodnjom. Svi oni koji poznaju ovu obitelj sigurni su da će uspjeti.