Šoša: Ako vatrogastvo nije posao koji voliš, zbog novca se ne isplati trčati u vatru

Javna vatrogasna postrojba Zadar na sreću ne pamti tragedije poput one koja je prije nekoliko dana zadesila mladog vatrogasca u Velikoj Gorici. No, bilo je težih ozljeda, pamti Željko Šoša, zapovjednik JVP Zadar.
– Vatrogasni kamion je 1998. godine prešao preko protutenkovske mine i dva vatrogasca su bila teže ozlijeđena. Isto tako 91. imali smo ranjavanje jednog vatrogasca kada je nažalost postao 100% invalid. Što se tiče ostalih ozljeda, uglavnom su bile manje, od prijeloma nogu ili gutanja dima, ali bez težih posljedica za razliku od mladog kolege iz Velike Gorice koji je od posljedica istog, nažalost preminuo, govori Šoša dodajući kako se svi vatrogasci nađu u takvim situacijama.
Očekuju požare, ali su spremni
– Stotinu puta vatrogasci uđu u dim, izađu i bude sve u redu. No jednom se i ovako nešto dogodi. Svi mi znamo da, kada ulazimo u zatvorene prostore, obavezno moramo staviti zaštitnu masku (izolacioni aparat), ali ponekad te povuče adrenalin, čuješ dijete kako plače, i jednostavno se u tom trenu ne možeš kontrolirati i uletiš u dim, ne zaštitiš se… Hrabrost ponekad znamo platiti glavom, iako je to za vatrogasca nedopustivo i ne bi se smjelo događati, naglašava Šoša dodajući kako se u JVP Zadar trude što bolje pripremiti za sezonu, organizacijo, opremom i ljudstvom.
– Protupožarna sezona 2019. za JVP Zadar počela je mirno, te za sada ne broji niti jednu veću i opasniju intervenciju. Jedina veća intervencija u kojoj su sudjelovali zadarski vatrogasci bila je prije nekoliko dana, ali ne na području Zadra, već na plaži Zrće. Kao što inače čine sve postrojbe u RH, tako je bilo i ovog puta, priskočili su jedni drugima u pomoć, kaže Šoša, dodajući kako su na požarište na Zrću upravo oni stigli prvi, bez obzira na to što je u pitanju Ličko-senjska županija. Uz njih, stigle su i postrojbe iz Kolana, Paga, Povljane i Ražanca.
– Svi smo zajednički djelovali jer Ličko-senjska županija ima malu postrojbu u Novalji, dok svi drugi trebaju doći iz Senja, Otočca, Gospića,… Za sad, na sreću, nismo imali većih intervencija, a tome je uvelike doprinijela i posljednja kiša zbog koje trava još uvijek nije posve suha. Ali naravno, očekujemo požare, kao i svake godine. Spremni dočekujemo sezonu uz dovoljno vatrogasnih snaga, ističe Šoša.
16 sezonskih vatrogasaca
JVP Zadar u PP sezoni 2019. broji 110 djelatnika. Do kraja godine imat će i nekoliko novih zapošljavanja jer je nekoliko njenih vatrogasaca otišlo ili će tek otići u mirovinu do kraja godine.
– Morat ćemo se popuniti sukladno procjeni, ali ne nedostaje nas jer uvijek preko ljeta upošljavamo sezonske vatrogasce. Ove sezone uposlili smo ukupno njih 16, sve redom mlade dečke koji su završili ili školu za profesionalnog vatrogasca ili tečaj za dobrovoljnog vatrogasca u trajanju od 3 tjedna. Oni su u pripravnosti za požare otvorenog prostora, govori Šoša dodajući da je, što se tiče opreme, JVP Zadar jedna od najmodernije opremljenih postrojbi u Hrvatskoj.
– Stiže nam novo vozilo koje smo kupili, a nadogradnju je radila forma iz SV. Ivana Zeline točnije terensko vozilo za šume. Inače, JVP Zadar raspolaže s 30-tak vozila, između ostalog ima jedne autoljestve i zglobnu košaru za podizanje na visinu, zatim tri navalna vozila koja izlaze na teren kod požara zatvorenog prostora, četiri autocisterne, šest šumskih vozila, tri terenca, šest manjih vozila za dopremanje ljudi, dva kombija, dva manja zapovjedna vozila,…. To su sve novija vozila, nabavljena unazad 15-tak godina što u vatrogastvu nije puno jer neke vrste naših vozila godišnje prođu oko 300 kilometara. To su vozila koja su u tih 15 godina prošla svega oko tri tisuće kilometara, garažirana i održavana, ističe Šoša.
Razmješteni u pet postaja
Sukladno procjeni, ove sezone su vatrogasci JVP-a Zadar razmješteni u pet postaja, nastavio je Šoša.
– Na Poluotoku imamo dva djelatnika, dežurna 24 sata. Na raspolaganju im je malo vozilo u slučaju požara, a za vrijeme gužvi, da mogu brzo djelovati jer Poluotok je jedna velika požarna zona u kojoj nema dovoljno hidranata, instalacije su iz vremena Italije, zgrade su spojene, tavani drveni, a na njima svega i svačega. Zato je kod požara na Poluotoku i njegovo stavljanje pod nadzor presudna naša brzina, objašnjava Šoša dodajući kako je zato nužno da postoje dežurni vatrogasci s malim vozilom koje može svuda proći, jer poduzmu prve korake dok ne dobiju pojačanje iz baze u Murvičkoj.
– Za vrijeme ljetne sezone, posebno kada padne malo kiše i svi se turisti sjate u grad, ponekad nam iz JVP-a u Murvičkoj do Poluotoka treba i do sat vremena jer se stvori čep. Nemamo problema s prometnim bontonom što se tiče propuštanja interventnog vozila, posebice kada su stranci u pitanju. Međutim, kada je velika gužva, ljudi i u najboljoj namjeri ponekad naprave zastoj. Čuju sirene i uspaniče se te, nenamjerno, zaustave vozilo tako da ih ne možemo preteći. Općenito, što se tiče Poluotoka, zagušen promet je veliki problem kod intervencija i često se događa da ne možemo proći, ističe Šoša.
Zatim, JVP Zadar ljeti ima šest ljudi stacioniranih u Gaženici, nadomak Bibinja, u općini Poličnik (Murvica) danju dežura šest, a noću troje ljudi, pokrivajući tako cijeli prostor od Zemunika preko Nina do Posedarja. Dosadašnjih godina JVP Zadar je imao ljude smještene u školi u Kožinu, a sada su prebačeni u Nin, gdje uz DVD Pljusak iz Nina, zajednički djeluje i nadzire prostor koji je ljeti poznat po velikim gužvama (od Žmirića, preko Kožina i Petrčana, do Nina).
– Zajedničkim snagama gasimo i Nin, a s druge strane, oni nama uskaču u slučaju požara u gradu Zadru. Preko dana u Ninu imamo šest ljudi, a preko noći tri, 24 – satno dežurstvo, navodi Šoša dodajući kako, što se tiče JVP-a u Murvičkoj ulici, imaju 16 ljudi.
-Tamo je smješten i Županijski vatrogasni operativni centar u kojem su dva dežurna vatrogasca od 0-24 h, a koji zaprimaju informacije za čitavu županiju te, prema potrebi, raspoređuju ljude po nalogu županijskog zapovjednika po čitavoj županiji, pojašnjava Šoša dodajući kako uvijek u smjeni imaju i jednog promatrača iz Hrvatskih šuma koji prati nadzorne kamere tako da u svakom trenutku može locirati požar, vidjeti ima li pristupni put, širi li se požar i sl.
Sve manje mladih koji žele biti vatrogasci
– Ako netko misli poći za vatrogasca samo zbog plaće i egzistencije, onda bolje da ne dolazi, glasi Šošin odgovor na pitanje je li plaća vatrogasca danas razlog zbog kojeg se mladi odlučuju na taj poziv.
-To je poziv koji čovjek, prije svega, treba voljeti, a tek onda dolazi i plaća. Po pitanju iznosa plaće, početna plaća mladog vatrogasca, s noćnim i vikend dežurstvima te blagdanima iznosi pet tisuća kuna. Naravno, s godinama i napredovanjem plaća raste, ističe Šoša dodajući kako interes mladih s godinama snažno opada.
– Kada bih prije pet godina raspisao natječaj za prijem vatrogasaca, javilo bi se 60 ljudi, prije dvije godine javilo se 15 ljudi, ove godine10. Nažalost, sve je manje zainteresiranih, a jedan od razloga je taj što je puno Hrvata otišlo vani, a ovi koji su ostali, počeli su se baviti turizmom jer tamo imaju veću plaću nego što imamo mi. I zato, ako to nije posao koji voliš, zbog novca se ne isplati trčati u vatru, ističe Šoša.
 
 
 

Pokrivenost otoka

Iako nisu direktno pod JVP-om Zadar, Vatrogasna zajednica Grada Zadra ima šest DVD-ova razmještenih po otocima: DVD Rava, DVD Iž, DVD Molat, DVD Ist, DVD Silba i DVD Premuda. Po svakom DVD-u budu za vrijeme tri ljetna mjeseca dvojica vatrogasaca, više iz preventivnih razloga kako bi bili u mjestu, da ih ljudi vide, te da, ako dođe do požara, poduzmu mjere dok ne dođe pojačanje s kopna i iz zraka. Dio plaće financira Grad Zadar, a dio iz programa aktivnosti Vlade RH.
-Ljudi se na otocima jako boje vatre i zbog toga su vrlo savjesni. No, s druge strane, veliku muku muče sa strancima koji su čista suprotnost te znaju paliti roštilje usred šume, unatoč zabrani. Zato su po otocima naši dečki da upozoravaju ljude, te da mogu nešto napraviti dok ne dođe pojačanje s kopna. Naravno, tu su i zračne snage koje odmah podižemo kada je otok u pitanju, ističe Šoša.