Tema priče od devet riječi je stvarna pogibija jedne obitelji od jedne granate

Poznati zadarski spisatelj i umjetnik Tomislav Marijan Bilosnić, dobitnik je druge nagrade za kratku priču »Ni traga« na prvom natječaju za kratku priču o Domovinskom ratu, koji je organizirala Udruga hrvatskih branitelja Domovinskoga rata 91. Na natječaju je sudjelovao veliki broj spisatelja iz Hrvatske i regije, a najboljom je pričom proglašen uradak Denisa Peričića »Obadva«, koji će biti nagrađen plaketom »Da se ne zaboravi«.

Istinita priča
Ovim smo povodom kontaktirali Bilosnića, kako bi nam prepričao svoje dojmove nakon nagrade i šire nam objasnio temu njegove kratke priče.
– Sam Natječaj je inspiriran najkraćom pričom na svijetu koju je svojedobno napisao Ernest Hemingway, a sastojala se od svega šest riječi. Moja se priča sastoji od devet riječi, devet je moj broj. Tema je o istinitoj pogibiji jedne obitelji od jedne granate. Pisao sam je točno onoliko dugo koliko ju je bilo potrebno izreći, a u tolikom vremenu dogodila se i ta strašna tragedija u Domovinskom ratu, kazao nam je Bilosnić i kazao kako su svi natjecatelji zaslužili nagradu.
– Nagrada je u svakome slučaju istodobno i priznanje i opterećenje. U ovome slučaju čak i lutrija, poglavito kada se priča sastoji od svega jedne rečenice. Vjerujem da su nagrade podjednako mogli osvojiti svi natjecatelji i nitko. »U sridu« su gađali svi, pa čak i sudbeno povjerenstvo, za koje se nadam da nije pogriješilo, objasnio je Bilosnić, te prokomentirao situaciju na domaćoj književnoj sceni.

Zadra nema na kulturnoj sceni
– Ne znam što pandemija smeta umjetničkom stvaranju. Ja sam je prihvatio kao stvaralačku samoizolaciju, dakle koronu nisam ni osjetio. One što kukaju kako im je pandemija ne samo poremetila, već i dovela u pitanje umjetničke planove i projekte, doista bi trebalo dobro proučiti. A što se tiče odgovora na drugi dio pitanja o »domaćoj kulturnoj sceni«, o njoj bih (noseći se s inozemnim iskustvima) mogao pričati epopeje, pa da opet ne bih ništa više kazao od činjenice: kao što više Zadra nema na kulturnoj karti Hrvatske, tako ni Hrvatske na kulturnoj karti uljuđenog svijeta. Da je to pravilo, potvrđuju nam iznimke, zaključio je Bilosnić.