Umjetnost (ni)je približila Islam Grčki i Islam Latinski

Održan je kustosko-umjetnički projekt Umjetnost približavanja čiji je cilj bio bolje povezivanje lokalnog stanovništva, udruga i lokalne samouprave kroz umjetničko djelovanje. Naime, kroz projekt SKD »Prosvjete« Umjetnost približavanja u suradnji s Kulom Jankovića i Mjesnim odborima u Islamu Grčkom i Islamu Latinskom, uključivanjem stanovnika ovih naselja u radove umjetnika pokušalo se raditi na iscjeljivanju narušenih susjedskih odnosa dvaju politički razdvojenih, a fizički spojenih sela.

Međuljudski odnosi
Dakle, namjera je bila umjetničkim djelovanjem potaknuti pozitivne političke odluke i doprinijeti ravnopravnom tretmanu susjednih naselja. Projekt je, osim fotografskih radova, razgovora s mještanima, videoradova, instalacija i performansa, predstavljanja knjiga i prikazivanja filmova, uključivao rad s djecom i aktivističke akcije poput uvođenja autobusne linije, organizaciju nogometne utakmice Islam Grčki – Islam Latinski, osnivanje biblioteke u Mjesnom odboru u Islamu Grčkom koje nema, kao što nema ni vodovoda. Javna događanja odvijala su se na različitim lokacijama u naseljima Islamu Grčkom i Islamu Latinskom pronalazeći mjesta približavanja.
Umjetnički radovi koji nastaju u Islamu bave se temom međuljudskih odnosa te utjecajem politike na vanjske vidljive razlike između dvaju susjednih sela. Jedno od takvih mjesta približavanja je spomenik prirode, rijetki primjerak drveta, Zeleni hrast. U povijesti je imao važnu ulogu, bio je međaš između veleposjednika i imperija, Venecije i Turske. Uz Zeleni hrast vezane su legende o magičnom drvetu, a znanstvena ispitivanja pokazala su da je križanac, hibrid cera i hrasta plutnjaka hermafroditnog cvata. Stablo u Islamu je nešto između, neodređeno i veličanstveno.
– Upravo ono navodi na usporedbu s Vladanom Desnicom koji je kulu otvarao drugima, ukazujući na kulturno povezivanje kao vrijednosti iznad nacionalnog određivanja i zatvaranja. Vladan Desnica na pitanje »Čiji ste Vi pisac hrvatski ili srpski?«: Odgovorio je »ili.« Otvaranjem pozitivne povijesti dobrosusjedskih odnosa iz perioda prije devedesetih i orijentacijom na pozitivne vrijednosti u budućnosti umjetnici na boravku u prostoru što se s Kule vidi stvaraju mostove na mjestima razdora, navodi se u programskoj knjižici.
U sklopu projekta »Umjetnost približavanja« nastao je niz umjetničkih radova koji proizlaze iz lokalnog konteksta, a ozvučio se i izložbeni postav i okolni ambijent Kule Janković u kojem se kroz audioroman »Proljeća Ivana Galeba« na još jedan način pridonijeti ideji kule kao mjesta emitiranja pozitivnih ideja i kulture.

Začahureni ljudi
U bogatom programu sudjelovali su Marko Paunović, Gildo Bavčević, Staša Aras, Želimir Periš, Jadran Boban, Duška Boban, Nikola Bajto, Adrijana Vidić, Kata Mijatović, Zoran Pavelić, Dan Oki, Sandra Sterle, Ivana Momčilović, Blondini, Davorka Perić, Lana Stojičević, Ante Gusić, Dunja Gusić, Roberto Vodanović Čopor.
Organizatorica je bila Davorka Perić, kustosica projekta Umjetnost približavanja, voditeljica programa Kulture SKD Prosvjeta.
– Htjeli smo postići da umjetnici, na neki način, djeluju pozitivno na mještane. Bili smo svjesni nedostatka komunikacije među njima i brojnih problema koji su još uvijek tu, dugo nakon rata. Moram, međutim, priznati da nismo uspjeli kada je riječ o privlačenju mještana. Ljudi su se začahurili. Imali smo, doduše, pozitivne reakcije od benkovačke policije, načelnika Posedarja itd., kazuje Perić.
 

***Više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista!