KRALJICA MIRA Biskup Bogdan pozvao vjernike na molitvu protiv zla kako bi prispjeli k slavi uskrsnuća

Blagdan Marije, Kraljice mira, svečano je proslavljen u župi Kraljice mira na Stanovima u Zadru u subotu, 22. kolovoza. Koncelebrirano večernje misno slavlje u župnoj crkvi Kraljice mira predvodio je mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u RH.
Navještaj iz Knjige Otkrivenja opisuje ženu koju Crkva primjenjuje na Mariju, rekao je mons. Bogdan. To je prikaz dramatične borbe između žene koja trudna viče u porođajnim bolima i Zmaja koji je stao pred ženu da joj proždre dijete.
– Dramatična je to scena u kojoj se sučeljavaju žena i njen porod i veliki Zmaj, taj vječni neprijatelj Boga i čovjeka, sa svojom zlokobnom namjerom da joj, čim rodi, proždre dijete. U toj sceni sučeljava se novost poroda koji je za ženu velika radost, radost koja sasvim zasjenjuje sve muke rađanja koje su mu prethodile i nezasitna, stara želja Zloga koji se želi dokopati novorođenog života da ga proždre i da ga zatre. U toj sceni sučeljavaju se svjetlo života i tama smrti, proslava i poraz, uzdignuće i pad, upozorio je biskup Bogdan, rekavši da sve to podsjeća na ostvarenje mesijanskog obećanja s prvih stranica Biblije u Knjizi Postanka koje je Bog uputio u Edenskom vrtu zmiji zavodnici, da zameće neprijateljstvo između nje i žene, između roda njenog i roda zmijinog.

Blagoslovljen ameđu ženama
– To se obećanje doista ostvarilo po Mariji. Ona je ta žena, Djevica zaručena s mužem Josipom. Ona je s Gospodinom i Gospodin je s njom. Ona je milosti puna, blagoslovljena među ženama. Ona je službenica Gospodnja koja svoj život ravna prema Gospodinovoj riječi, istaknuo je mons. Bogdan.
– Postignuće svrhe i cilja kršćanskog života, nebeskog zajedništva i radosti s Marijom, Kraljicom mira i svetima, iziskuje osobni napor, hrabru i trajnu budnost i borbu. I to svakodnevnu. Boj je to protiv zla i grijeha, boj između svjetla života i tame smrti, boj u kojemu Zmaj veliki, stara zmija – imenom Đavao, Sotona, zavodnik svijeta (Otk 12,9), ne prestaje na nas nasrtati, zavoditi nas i napadati. Napada nas otvoreno i skriveno, javno i tiho, podmuklo, suptilno. Napada nas napadajući naše obitelji, želeći ih razoriti. Napada na brak kao zajednicu muškarca i žene koju je Bog od početka predvidio, uzdižući je na dostojanstvo sakramenta, na majčinstvo i očinstvo. Napada nas u ideologiji koja želi izbrisati naravne i od Boga Stvoritelja usađene razlike između muškarca i žene. Napada na novi, još nerođeni život, želeći ga proždrijeti i prije nego ugleda svjetlo Božjeg dana, na mlade nudeći im lažne načine lagodnog života, života bez žrtve, života egocentrične samodostatnosti u kojoj nema mjesta za drugog čovjeka, a još manje za Boga. Napada na starije i bolesnike, želeći i njih proždrijeti prije prirodnog kraja njihovog života, nudeći im u eutanaziji tzv. potpomognutu smrt, upozorio je biskup Bogdan, istaknuvši da je Krist, sin Kraljice mira, svojim djelom spasenja konačno pobijedio tu lukavu staru zmiju, no da borba još nije prestala te da će trajati do konačne pobjede svetih.

Borba između dobra i zla
– Svatko od nas u svom biću osjeća apokaliptički boj, borbu između dobra i zla, svjetla i tame, zakona dobra i zakona zla. Svatko od nas u toj mučnoj borbi treba, poput samog Krista, podnijeti svoj dio. U tome nas pomaže vjera u Krista, snaga njegovih svetih Otajstava i majčinska pomoć Marije, Kraljice mira koja iz nebeske slave ne prestaje zagovarati i štititi sve koji su se svrstali u redove njezinog Sina. Molimo da hrabro ustrajemo u borbama života koje svakodnevno vodimo protiv grijeha, da odolimo svim napadima Zloga koji nas želi odvojiti od Krista i njegove Crkve, kako bismo svi po zagovoru Kraljice mira, jednom prispjeli k slavi uskrsnuća, potaknuo je mons. Bogdan.
Biskup je rekao da živimo u specifičnom vremenu pandemije koronakrize koja je bacila cijeli svijet na noge te je poručio vjernicima da nikada ne posumnjaju i ne smetnu s uma da nas Bog nije nas stvorio slučajno, nego planirano.
– Htio nas je u ovom prostoru i ovom vremenu. Izazovi su veliki pred nama i s nama u svakodnevici koju živimo. Mi smo i u ovoj situaciji trijezni kršćani koji znaju u čije ime i koje ime su kršteni i kome su povjerovali. Bog se na osobit način u ovoj situaciji pokazuje po našoj skrbi i brizi za najpotrebnije, najnemoćnije, poštujući sve prirodne zakone i dostignuća struke i medicine. Pozvani smo pomagati i živjeti kršćansku solidarnost na djelu. Nemojmo se u tome umoriti. Budimo kršćani u svakom trenutku svoga života, poput Marije koja je živjela od svoje vjere, potaknuo je mons. Bogdan.
Razdoblje od 15. do 22. kolovoza, tjedan od Velike Gospe do blagdana Marije, Kraljice mira, Crkva proživljava kao jednu cjelinu, rekao je propovjednik dodavši kako je u središtu je Marijino uznesenje na nebo i njena proslava u nebu.

Kraljica neba i zemlje
– U Marijinom uznesenju na nebo i proslavi u nebu kao Kraljici neba i zemlje, u zajedništvu s anđelima i svima svetima, u potpunosti se ispunilo ono što je ona sama izrekla u hvalospjevu Veliča. Nebo, zajedništvo s Marijom i svetima predstavlja konačnu, najvažniju i najtemeljitiju svrhu našeg života. Zadobiti ono ‘sklonište’ koje je Bog pripravio za nas, prije postanka svijeta. U Marijinoj proslavi u nebu, u Mariji Kraljici, gledamo puno ostvarenje te naše ljudske najdublje i najvažnije težnje koja osmišljava sav naš život, koja ga obasjava jedinstvenim, ničim zamjenjivim i usporedivim svjetlom, želeći da Gospodin i s nama učini ono što je već učinio s Marijom, poručio je mons. Bogdan, istaknuvši misao iz Predslovlja mise na svetkovinu Velike Gospe, da je Marija početak i slika konačnog savršenstva njegove Crkve i putokaz nade i utjehe njegovom putničkom narodu.
– Po Mariji je svijetu došao Spasitelj, on je tijelo njenog tijela, blagoslovljeni plod njezine utrobe. Bog je Mariji pripravio sklonište, uzdigao i uznio i postavio u svoju slavu, rekao je biskup Bogdan, navodeći i načine povezanosti Marije, Kraljice mira s Isusom, Knezom mira. Zbog Marijine uloge u povijesti spasenja i čvrste povezanosti s njenim Sinom, Knezom mironosnim, Marija se časti i štuje kao Kraljica mira. Prije 103 godine, u jeku Prvog svjetskog rata, papa Benedikt XV. odredio je da se u Lauretanske litanije uvrsti naziv Kraljice mira. U svetkovini Kraljice mira u misi se spominje suradnja između Boga i ljudi u pomirenju i miru što ga je Krist ostvario. Slaveći spomen Kraljice mira, vjernici mole Boga da po njenom zagovoru Crkvi udijeli darove jedinstva i mira, da u miru tvorimo jednu obitelj, da među sobom gajimo mir kojeg nam je Krist ostavio, da udijeli željeni mir našim vremenima, poručio je biskup Bogdan.