Sa svake strane gradskog mosta mogla bi se izgraditi biciklistička staza

Nakon započetih građevinskih radova u srpnju na Obali kralja Krešimira, sada su, početkom listopada, krenuli radovi i na rekonstrukciji Liburnske obale, pa će, po završetku tih radova, grad Zadar dobiti rivu kakvu i zaslužuje, a što nas uistinu treba puno radovati i na tome s velikim zadovoljstvom čestitati Upravi našega Grada.
Današnja Liburnska obala, njen operativni dio, pun je napuklina i ulegnuća na kojima se poslije kiše dugo vremena zadržava voda, stvarajući lokve, neugodne za prolaznike pa će stoga ta obala, nakon obnove, dobiti ljepši izgled i obradovati prolaznike, kojima će olakšati hodanje, a prvenstveno se to odnosi na putnike i turiste prema našim otocima, a ta će riva postati ugodnija i turistima-nautičarima, koji svoje velike i luksuzne jahte privezuju uz tu obalu.

Ne poštuju se prometni znakovi
Isto tako, nakon obnove i proširenja Obale kralja Petra Krešimira te produljenja gata i ta će riva imati bolju i proširenu funkcionalnost, a zasigurno će postati još ljepša i ugodnija šetnica građanima i turistima. Svi ti investicijski zahvati usmjereni su pružanju još boljih uvjeta života. U tom smislu je sada u tijeku i rekonstrukcija i proširenje Ulice dr. Franje Tuđmana, gdje se radi i biciklistička staza.
To me sve ponukalo na prijedlog da se i na zadarskome mostu naprave određeni investicijski zahvati u smislu dogradnje biciklističke staze, kojom bi se tada, po toj veoma frekventnoj prometnici, osiguralo lakše i sigurnije hodanje našim građanima i turistima, posebno osobama starije životne dobi te slijepim i slabovidnim osobama, a pogotovo se to odnosi na ljetne mjesece, za vrijeme turističke sezone, kada most postaje glavna prometna žila kucavica u oba smjera.
Na početku mosta s jedne i s druge strane tj. s Poluotoka i Obale kneza Branimira postoje po dva prometna znaka, kojima se upozoravaju sudionici u prometu kako se trebaju ponašati, odnosno koja pravila vrijede.
Prvi, gornji prometni znak, spada u prometne znakove zabrane prometa u oba smjera" svim vozilima, a drugim, donjim prometnim znakom, žena s djetetom, koji spada u "znakove obavijesti," označava se "pješačka zona". Vidi se da su ta oba prometna znaka nagrđena, pogotovo prometni znak koji se odnosi na pješačku zonu pa bi ih trebalo očistiti ili zamijeniti s novima. Ali nije toliko velik problem u tim neurednim prometnim znakovima, daleko veći problem je što većina biciklista, vozača električnih romobila, pa čak i motociklista, koji te znakove ne poštuju i često jure po mostu, ugrožavajući pješake, jureći između njih, dovodeći ih u opasne situacije. Ja još do sada nisam vidio nekog našeg policajca da je nekog od tih prekršitelja prometnih upozorenja zaustavio pred mostom pa ih na to upozorio ili da je nekog od njih zaustavio na mostu prilikom vožnje i naplatio mu kaznu. Predlažem stoga, da bi se izbjegli potencijalni sudari s prolaznicima, da se sa svake strane mosta izgrade posebne biciklističke staze.
Ta biciklistička staza imala bi širinu 1,5 metara, moguće je elegantno izvesti, jer se mogu koristiti postojeće široke podvodne armirano betonske kolone i postojeća željezna armatura mosta, koje bi, koristeći današnje suvremene čvrste, ali lagane materijale, izdržale statiku i ne bi ugrozile statiku postojećeg mosta. Kaže se da je u građevinarstvu gotovo sve moguće, samo je pitanje cijene!

Prometna strka i zbrka
Procijenio sam da se preko mosta s jedne i s druge strane uputi svake tri sekunde po jedan pješak na godišnjoj razini.(To što na strani Poluotoka postoji semafor, ne smeta ovom proračunu, jer dok je zabranjeno kretanje pješacima radi crvenog svjetla na semaforu, pješaci se kroz to vrijeme skupljaju ispred pješačkog prijelaza Uzimajući navedenu procjenu u proračun, proizlazi da se svake minute (60 sekundi) uputi preko mosta s obje strane po 20 pješaka (60:3), što znači da za jedan sat preko mosta prijeđe u jednom smjeru 1.200 prolaznika (20×60), odnosno 2.400 prolaznika u oba smjera.
S obzirom da je Zadar izrazito turistička destinacija, to znači da je u stvarnosti u odnosu na prosječan broj prolaznika preko mosta, znatno manji broj prolaznika preko mosta u mjesecima izvan turističke sezone, a daleko veći u turističkim mjesecima, a pogotovo u mjesecima glavne sezone u srpnju i kolovozu. Stoga s velikom sigurnošću možemo računati da je broj prolaznika preko mosta u ta dva mjeseca najmanje duplo veći u odnosu na prosjek.
U najfrekventnijem dijelu dana promet reguliraju prometni redari, koji vozila odnosno pješake propuštaju u zavisnosti od broja skupljenih vozila odnosno naguranih i nervoznih pješaka. Kada redar dade znak za prolaz pješaka, jurnu svi, ne gledajući svoju desnu stranu pa dolazi i među tim pješacima često do neugodnih situacija. Osim toga, tu se miješaju biciklisti, romobilisti.. Nastaje prometna strka! Stoga bi trebalo upozoriti pješake da se kreću desnom stranom, što većina i čini pa bi se stoga zbog određenih pješaka prije oznake za pješački prijelaz pred mostom trebalo postaviti oznake kretanja desnom stranom. Bilo bi zanimljivo sa svake desne strane ceste prije zebre, na samom dijelu na kojem se skupljaju pješaci nacrtati putokaze ili još bolje, stopala, kao što je to napravljeno u City Galleriji pred stepenicama.

Oštećene ploče i asfalt
Kada sam već dao prijedlog o proširenju mosta izgradnjom biciklističkih staza radi zaštite naših građana i turista, obratio sam pažnju i na neke dijelove ulica na Poluotoku koje bi trebalo popraviti, ne samo estetike radi, već i radi zaštite starijih osoba, slijepih i slabovidnih osoba. Hodajući od mosta prema Gradu prolazom kroz Nova vrata pa Ulicom Jurja Barakovića koja je ulica bezprijekorno čista i uredna sve do njenog kraja kada se dođe do Narodnog trga gdje počinje Ulica don Ive Prodana. Kod tog dijela desetak kamenih ploča trebalo bi zamijeniti.
Na Narodnom trgu gotovo pred ulazom u Grad stoji rupa promjera oko 10 cm, što je opasno za prolaznike. Na taj otvor treba što prije postaviti poklopac.
Širokom ulicom prema Kazalištu nailazi se na neravne i oštećene kamene ploče, koje treba što prije zamijeniti. Ima još gradskih crnih točaka na kojima je oštećen asfalt, na pješačkom prijelazu na Obali kneza Branimira prema Ulici Stjepana Radića.
Navedeni su samo neki primjeri oštećenih dijelova ceste na pješačkim prijelazima, kojih po gradskim prometnicama ima znatno više pa bi bilo dobro, da određene službe Grada organiziraju pregled svih dijelova cesta na gradskom području i što prije saniraju odgovarajuće dijelove ceste u cilju zaštite svih pješaka, posebno Zadrana starije životne dobi i osoba s invaliditetom.
 
Roman SEGARIĆ