O LJUBAVI U KNEŽEVOJ Važnost ljubavi je ogromna za razvoj potencijala djeteta

Zadarska etnologinja Jasenka Lulić Štorić održala je Edukativnoj dvorani Kneževe palače predavanje pod nazivom "Voli, ne voli – tko koga, zašto i kako". Predavanje je započelo pjesmom popularnih Beatlesa "All you need is love" čime je Lulić Štorić htjela potaknuti okupljene da se vrate u vrijeme kad je sama ljubav bila aktualnija.

Izgraditi hrid u sebi
– Svašta se nazivlja ljubavlju. Ona je nešto duboko, nešto što daje čovjeku snagu, smisao, održava ga na životu. Povijest je puna sukoba lijepih i ružnih stvari, a čovjek se nalazi između tih sukoba, bira svoj put. Ništa nije idealno, a sve je nastalo kao rezultat sukobljavanja jer čak i iz sukoba čovjek iznjedri nešto pozitivno, otvorila je predavanje Lulić Štorić.
– Postoji priča o tome kako je otok Gospa od Škrpjela u Boki Kotorskoj nastao. Braća su na hridi u zaljevu pronašla sliku Gospe i htjeli su je odnijeti u Perast, ali slika se stalno vraćala na hrid. Nakon toga godinama su bacali kamenje na mjesto hridi i nastao je otok gdje je izgrađena i crkva u kojoj su ljudi ostavljali zavjetne darove. U crkvi se nalazi i ikona Svete Bogorodice koju je 25 godina na damastu vezla Jacinta Kunić koristeći i svoju kosu. Na otoku se nalazi i manja zgrada Pomirilišta. Tako se 22. srpnja svake godine održava, kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore, zaštićena manifestacija "Fašinada" nazvana tako jer barke do otoka plove povezane dovlačeći do njega kamenje kako bi se održala statika. Kad je u 20. stoljeću to područje zadesio veliki potres mnoge su građevine bile oštećene, ali ne i ova crkva. Ne treba u životu graditi na trusnom području ili na pijesku, već na stijeni. Treba prepoznati simboliku i znati tu hrid izgraditi u sebi, ističe Lulić Štorić.

Papirić s dijelom molitve
– U svom etnološkom radu često se prisjećam susreta s jednom ženom koja je živjela na selu. Bila je udovica, muž joj je bio umro u ruskom zarobljeništvu te je ovisila o rodbini. Jednom prilikom sam je upitala što radi da bi mi ona odgovorila da čita knjigu o geografiji Raba. Unatoč teškoj materijalnoj situaciji imala je ogroman interes prema životu i bogat život čitajući praktički sve što joj je došlo pod ruku. Voljela je sa mnom razgovarati i dala mi je razmišljati o odvajanju bitnog i nebitnog u životu. Htjela bih se dotaknuti i Viktora Frankla, austrijskog neurologa i psihijatra koji je preživio holokaust. U knjizi "Zašto se niste ubili" Frankl je zaključio da su koncentracijske logore preživljavali samo oni koji su našli smisao, bila to njihova obitelj ili želja da ostave trag u svijetu. U džepu svog logoraškog odjela Frankl je pronašao papirić s dijelom židovske molitve te je osjetio da na takav znak mora odgovoriti životom. Život nas pita, a mi trebamo odgovoriti. Nije važno što očekujemo od života već što on od nas očekuje, priča nam Lulić Štorić dotaknuvši se i priče iz Biblije o proroku Joni i stradanja prijeških lavandijera.

Majčina ljubav

– Čovjek sebe stavlja u središte te između njega i drugih ljudi nastaju odnosi. U dobra starog Rima otac je nad članovima obitelji imao potpunu vlast, a danas postoje prava djeteta. Mijenjaju se i predodžbe o ulozi oca i majke. U muzeju sam s djecom održavala radionice. Jedna od njih bila je posvećena Šumi Striborovoj, bajci u kojoj bezuvjetna majčina ljubav spasi sina. Majčina ljubav izuzetno je važna za razvoj djeteta. Jednom prilikom sam sa studenticom radila darivanja u mjesecu prosincu te su sva djeca pričala osim jedne djevojčice koja je imala lošu obiteljsku situaciju. Nemjerljiva je važnost ljubavi za razvoj potencijala djeteta. Slično kao u Šumi Striborovoj je i u "Pinocchiu" gdje je otac spreman učiniti sve za dobrobit svog sina. Bajke su jako važne jer sadrže vrijednosni sustav koji je zajednički za sve kulture. Sve su kulture u biti slične. Dijete u adolescenciji prolazi kroz promjene koje su svima njima zajedničke. Bitno je da se sa djetetom što više priča. Kroz priče dijete doživljava katarzu, ogromna je važnost usmene komunikacije. Malo dijete vezano je za roditelja, a uloga roditelja je da ga u jednom trenutku pusti. Odnos braće i sestara karakterizira borba za prostor, a u odnosima partnera bitno je da oni osim erotske važna je i prijateljska komponenta, objašnjava Lulić Štorić.
– Samo se s bliskima možemo posvađati te se na taj način uči prihvaćanje drugih. Ljudi koji sa samim sobom žive skladno imaju na nesvjesnoj razini vjeru. Ne zna se što život donosi, trebamo nešto stabilno i čvrsto. Ljubav prema nekome sastoji se u tome da daješ toj osobi da diše, da se razvije i otvori što ona može samo ako je voljena. Samo ljubav može mijenjati čovjeka, zaključila je Lulić Štorić.
 

Obične svakodnevne stvari

Dotakli smo se i Jordana B. Petersona, kanadskog kliničkog psihologa poznatog po knjizi "12 pravila za život". Od 12 Štorić Lulić je istakla njih pet.
– Ponašaj se prema sebi kao prema osobi za koju si odgovoran, uspoređuj se sa sobom od jučer, a ne sa nekim drugim od danas, sredi vlastitu kuću prije nego što kreneš kritizirati svijet, ne gnjavi djecu kada skejtaju te pomozi mački kada je sretneš na ulici.
Objasnila je posljednja dva, malo indirektnija pravila.
– Kod ne gnjavljenja djece kada skejtaju misli se na to da djecu treba pustiti da vide svoje granice. Kod posljednjeg istaknutog pravila, Peterson hoće reći da treba vidjeti obične svakodnevne stvari u kojima leži vrijednost.