Korlević: U svakom razredu sjedi troje potencijalnih nobelovaca, samo ih treba potaknuti da to postanu

U svijetu je 5 do 10 posto darovite djece što znači da u svakom razredu imamo potencijalno tri nobelovca. Ako želimo da oni to stvarno postanu, u njima moramo rano potpaliti prvu iskru, malo puhnuti u vatru, a kad se plamen razmaše, tu djecu više nećemo moći pratiti, rekao je počasni doktor Sveučilišta u Zadru dr. h. c. Korado Korlević na predavanju »Rad s darovitom djecom - dar domovini i svijetu«, održanom u Svečanoj dvorani u okviru proslave 20. obljetnice utemeljenja modernoga zadarskog sveučilišta.

Djeca kao dijamanti

Iako je Korlević javnosti najpoznatiji kao osnivač Zvjezdarnice Višnjan, on je desetljećima posvećen odgoju darovite djece, o čemu je u uvodnoj riječi govorio prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
Darovitu djecu usporedio je s dijamantima, koji su velika vrijednost i kada su neizbrušeni, ali tek nakon brušenja dobivaju svoj puni sjaj.
- U sustavu obrazovanja najčešće smo usmjereni na to kako provesti svoje planove i program te najveću pažnju poklanjamo onima koji imaju poteškoće u savladavanju gradiva. Nažalost, tako nam promiču daroviti, s kojima se nemamo vremena baviti i za koje mislimo kako će ionako sve sami napraviti. Ipak, oni trebaju našu pomoć kako bi ta uzajamnost rezultirala još većim dobrom, rekao je Faričić.
Kad pričamo o radu s darovitom djecom, istaknuo je Korlević, to je uvijek priča o budućnosti, u kojoj ćemo trebati njihovu pomoć. Ta budućnost ovisi o znanosti i tehnologiji, a koliko naše društvo poznaje znanost i tehnologiju pokazala je priča o cjepivu, jednom od najvećih dostignuća u povijesti čovječanstva.

Kulturni kolaps

- U zadnjih 20 godina svjedočimo promjeni paradigme, kulturnom kolapsu, u kojem se središte s inženjera, nastavnika, liječnika, slilo prema onima koji prodaju priče - nogometašima, pjevačima, influencerima. Bujaju pseudo-znanost, teorije konspiracije, manipulacije, vraća se jedan dio povijesti. Kao što su u Rimu prestali graditi ceste i zidine, a počeli raditi stadione, tako sada kod nas svaki grad treba imati stadion, škola svoju sportsku dvoranu. Industriju smo protjerali u Kinu i Vijetnam, a danas vidimo kakve su posljedice toga, rekao je Korlević.
Citirao je Izraelce, koji su rekli kako su oni premala zemlja (9 milijuna ljudi) da bi im propao i jedan talent.
- Tamo se na talent gleda drugačije. To je izvanredan, marljiv učenik, koji s akademskog gledišta nije ni po čemu poseban. Ali njegov talent se razvija, šef gradilišta ga uzima, radi se od njega vrtlara, nikoga se ne odbacuje. Izrael svake godine poziva djecu iz Hrvatske koja pokazuju talent i podmiruje im sve troškove. Slična je priča i s Južnom Korejom, koja je nakon jednog totalnog rasula u korejskim ratovima u samo dva desetljeća postala zemlja iz koje kupujemo mobitele, memorije, automobile, brodove.
Ponudio je i neke smjerove u tome kako prepoznati i usmjeriti darovitu djecu.
- Darovitost se nekada manifestira na čudan način. Vidite dva izmanipulirana roditelja, izmanipulirane baku i djeda, koje dijete iskorištava kako ne bi ništa radilo. Na nama je da bacimo mamac, izvučemo dijete i pokažemo mu da nema veće zabave nego »stavljati nos« u zabranjeno. Škola nije mjesto gdje se davi djecu s kurikulumom koji su radili kolege, glancajući ego i nadmećući se tko će ubaciti nešto svoje unutra, ne razmišljajući što će toj djeci trebati u životu. Darovitom djetetu trebaju motivacija, inspiracija, kreativnost, grupni rad, rani početak i podrška zajednice, a posebno praktičan rad i mogućnost da uči na svojim pogreškama, rekao je Korlević.