Hrvatska je ovisna o uvozu mlijeka!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika katarina.ergovic
ALARMANTNO
Autor: 
Kako bi očuvao proizvodnju mlijeka na svom otkupnom području, Dukat od 1. kolovoza podiže otkupnu cijenu mlijeka za 15 lipa, iz kompanije pojašnjavaju da su se na taj potez odlučili kako bi kooperantima dijelom kompenzirali rast ulaznih troškova
Duško JARAMAZ/PIXSELL
Otkupna cijena mlijeka u kolovozu raste za 80 lipa u odnosu na početak godine

Mliječna industrija Dukat od 1. kolovoza podiže otkupnu cijenu mlijeka za 15 lipa i to je, priopćili su iz te kompanije, šesto ovogodišnje povećanje otkupne cijene mlijeka. To znači da će otkupna cijena mlijeka u kolovozu biti 80 lipa više nego na početku godine, što je rast od 35 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Iz Dukata objašnjavaju da su se na ovaj potez odlučili kako bi očuvali proizvodnju mlijeka na svom otkupnom području, i time kooperantima nastoje dijelom kompenzirati rast ulaznih troškova te odmah dodaju da ne mogu, kao ni ostatak prerađivačke industrije, u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. No, koliko će stalno povećanje otkupnih cijena povećati cijene mlijeka i mliječnih proizvoda u dućanima, potrošači će tek vidjeti, a od početka godine već su osjetili značajna poskupljenja i mlijeka, ali i mliječnih prerađevina poput sira, maslaca, jogurta ili vrhnja.

Otkupna cijena

Duško Glišić, direktor Dukata, poručuje da ta kompanija ulaganjem u otkupnu cijenu mlijeka, koje od početka godine iznosi 115 milijuna kuna, nastoji kooperantima kompenzirati strelovit rast ulaznih troškova i cijena energenata, ali naglašava i da prerađivačka industrija ne može samostalno i bez participacije države sanirati probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je, kako kaže, danas na koljenima.

– Vjerujemo da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova u proizvodnji mlijeka kroz dodatna plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj, poručuje Glišić. Isto se, smatra on, odnosi i na prerađivačku industriju koja se bori s enormnim rastom cijena energenata, ambalaže i svih drugih ulaznih troškova.

U svom priopćenju Dukat upozorava na to da je proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom padu te da je u posljednjih deset godina smanjena za 28,8 posto, sa 602 milijuna kilograma u 2012. godini na 429 milijuna kilograma u 2021. godini.

– Ako uzmemo u obzir da se potrebe Hrvatske za mlijekom kreću oko 950 milijuna kilograma mlijeka godišnje, dolazimo do alarmantnog podatka da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao država prehrambeno ovisni o uvozu ključnih prehrambenih proizvoda – mlijeka i mliječnih proizvoda, alarmiraju iz Dukata.

Hrvatska je, primjerice, prije samo 13 godina, odnosno 2009. godine, imala otkup od 675 tisuća tona mlijeka i tada je njezina samodostatnost bila na 80 posto, što sada može samo sanjati. Cijelo desetljeće nakon toga otkup je svake godine padao po nekoliko postotnih poena, da bi u 2020. u odnosu na 2019. godinu bio zabilježen pad od samo 0,3 posto i tada se činilo da se događa određena stagnacija i da je možda pad zaustavljen.

Manje krava

No, podaci DZS-a sad su pokazali da je u svim segmentima zabilježen pad otkupa mlijeka, kravljeg za 1,3 posto, ovčjeg za 2,3 posto, a kozjeg za 4,3 posto. Proizvodnja mlijeka za piće pala je šest posto. Pad je zabilježen i u proizvodnji sira, vrhnja i jogurta.

Samo u prošloj godini broj krava se smanjio za gotovo dvije i pol tisuće, a u sedam godina prije toga pao je za ukupno više od 25 tisuća grla. Farmeri se odlučuju klaonicama prodati muzne krave, zbog visokih cijena stočne hrane i otkupne cijene mlijeka koja ne pokriva troškove. Ministarstvo poljoprivrede u ožujku je objavilo Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, u kojem je kao glavni cilj istaknuto podizanje govedarske proizvodnje za čak petinu, pa bi se proizvodnja mlijeka povećala na 700 milijuna litara, za što se predviđaju ulaganja veća od pet milijardi kuna do 2030. godine.

No, Hrvatska to sve mora izvesti na tržištu Europske unije koja proizvede 15 posto više mlijeka od svojih potreba. Države koje proizvode više nego što njihovi stanovnici potroše u Hrvatskoj imaju dobro tržište za izvoz mliječnih proizvoda. Susjedna Slovenija ima proizvodnju veću od svojih potreba i to za 14,4 posto. Mađarska je na 91 posto samodostatnosti, što znači da nije u poziciji kao Slovenija, ali stoji znatno bolje od Hrvatske. Iz te dvije države dolazi i najviše mliječnih proizvoda na hrvatsko tržište, na kojem se od ulaska u uniju uvoz sira povećao tri puta.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno