U Zadarskoj županiji bilježi se rast mobbinga u poslovnom okruženju

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Ana Bačić Ražov, klinička psihologinja sa ZJZ-a Zadar upozorava
Mobbing je široko rasprostranjena pojava i na zadarskom području, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca pa se problem promatra s medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko - forenzičkog stajališta, kaže Bačić Ražov
Marija PALEKA
Ana Bačić Ražov, klinička psihologinja sa Zavoda za javno zdravstvo Zadar

Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Prekomjerno radno opterećenje, prekovremeni rad, preveliki pritisak nadređenih, psihološko i seksualno uznemiravanje, rad velikom brzinom, kratki rokovi za izvršenje posla, česta komunikacija s klijentima ili strah od gubitka radnog mjesta samo su dio uzroka stresa na radnom mjestu, ističe Ana Bačić Ražov, klinička psihologinja sa Zavoda za javno zdravstvo Zadar.

Pet faza

Mobbing (work abuse ili employee abuse) je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mjestu. To je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih, psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna i u nemogućnosti da se obrani. Takve aktivnosti smatraju se mobbingom ako su učestale i dugotrajne.
- Mobing je široko rasprostranjena pojava i na zadarskom području, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca pa se problem promatra s medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko - forenzičkog stajališta, kaže Bačić Ražov dodajući kako se to radi s ciljem upozoravanja na značajnost problema kako bi ga se pravovremeno prepoznalo i naučilo prepoznavati.
Ražov naglašava kako se mobbing može spriječiti sustavnom primarnom prevencijom, informiranjem, edukacijom i konkretnim zahvatima npr. osobnim treningom komunikacijskih vještina, zaštitnim zakonodavstvom i organizacijskom politikom i praksom koja primjenjuje pravilnike o radu koji ne toleriraju zlostavljanje.
- Prema istraživanjima 55% je okomiti, a 45% vodoravni mobbing. Okomiti mobbing događa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika; ili jednog po jednog dok ne uništi cijelu skupinu (zato se još naziva i bossing) ili kada jedna skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog (što se događa u 5% slučajeva). Horizontalni mobbing odvija se između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici, pojašnjava Bačić Ražov dodajući kako se mobbing kreće kroz 5 faza: neriješen sukob, potisnuta agresija, stigmatizacija žrtve mobbinga, Burn-out sindrom žrtve, te konačna faza s potencijalnim tragičnim ishodom - suicid.

Pogađa i žene i muškarce

Posljedice mobbinga na radnom mjestu su smanjenje učinkovitosti, ometanje napredovanja, učestali izostanci s posla, bolovanja (bijeg u bolest), napuštanje radnog mjesta, dobivanje otkaza, dodaje Bačić Ražov naglašavajući i zdravstvene posljedice mobbinga koje se manifestiraju kroz fizičķe i emocionalne poremećaje te bihevioralne simptome koji se očituju u promjenama ponašanja same žrtve.
Prema riječima psihologinje, mobbing u Zadarskoj županiji jednako pogađa i žene i muškarce, iako na globalnoj razini, ipak više pogađa žene.
- Mobbing je važno znati prepoznati. Potencijalna žrtva mobbing će prepoznati po ovih nekoliko znakova: poslodavčeva sumnja zaposlenikove odluke i propitivanje rješenja; dodjela posla štetnog za zdravlje; dodjela posla ispod razine ili koji umanjuje samopoštovanje; šire o vama glasine ili poluistine; ogovaranje iza leđa; gledanje s visine; oponašanje mimike te ismijavanje; davanje uvredljivih nadimaka; zadiranje i uplitanje u privatni život, ističe psihologinja, posebno naglašavajući kako je kod nas daleko najgori oblik mobbinga, spolno uznemiravanje, kojemu je, nažalost, izloženo sve više žena.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)