Naše Ministarstvo turizma i sporta je preuzelo ulogu koordinatora EUSAIR tematske skupine 4 – Održivi turizam Jadransko jonske regije. USAIR je EU Strategy for the Adriatic-Ionian Region, a donijela je Europska komisija, a potvrdilo Europsko vijeće 2014., čime je ta strategija poslala treća makroregionalna strategija u EU-u. Cilja, uz sredstva EU, doprinijeti razvoju regije kroz niz programa.
Uključuje četiri članice EU-a: Hrvatska, Grčka, Italija (Jadransko jonski dio od Furlanije do Pulje) i Slovenija, te nečlanice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.
Što je zadaća Hrvatske
Strategija ima četiri temelja (1) plavi rast/ 2) povezivanje regije/ 3) kvaliteta okoliša i 4) održivi turizam. Hrvatska je koodinator za 4. Održivi turizam, a uz Ministarstvo turizma i sporta u tome su i zadaće Ministarstva kulture i informiranja. Hrvatska je u svojoj zadaći naznačila korištenje i aktivan razvoj kulturnih ruta vijeća Europe, uzevši za okosnicu dvije koje pokrivaju ovaj prostor odnosno – Rutu maslinovog drva, te predmet ovog našeg interesa – Rutu rimskih careva i dunavsku vinsku rutu. Ruta rimskog nasljeđa trebala bi biti slijedeća nova kulturna ruta,i ishodište imati u Hrvatskoj, a inicirana je dokumentima EUSAIR Jadransko jonske strategije i Routes4U programa. Ruta bi ujedno trebala kao krovna ruta obuhvatiti i Rutu rimskih careva, a za nju je napravljeno istraživanje i studija izvedivosti, a obuhvaća sve EUSAIR zemlje i promiče arheološki turizam.
Kad je u pitanju arheološki turizam Ministarstvo turizma do sada je 2017. izdalo prvu i jedinu publikaciju nastalu suradnjom sektora turizma i arheologije – »20 top arheoloških destinacija Hrvatske«. U njemu se na više od stotinu stranica prikazuje arheološke destinacije u priobalnom i kontinentalnom dijelu naše zemlje te UNESCO-ova odredišta.
Projekt traži najprivlačnije priče i doživljaje za sve brojnije kulturne turiste i istraživače koji su u potrazi za novim i nedoživljenim.
Gdje smo tu mi?
I u spomenutom izdanju »20 TOP arheoloških lokaliteta Hrvatske« i spomenutoj kulturnoj ruti Vijeća Europe – Ruta rimskih careva i dunavska vinska ruta, iz Zadarske županije su uvršteni – Zadar i Nin.
Rimsko nasljeđe Nina u najkraćem čine: Ostaci najvećeg rimskog hrama na Jadranu iz 1. stoljeća; ostaci rimske kuće s mozaikom iz 2. stoljeća; rimski kameni ostaci u solanama; ostaci rimskih građevina (1.-6. st.) u okolici crkve sv. Križa; urbani plan stare gradske jezgre iz rimskog doba; ostaci južnih rimskih gradskih vrata iz 1. stoljeća; rimski kamen s imenom rimskog građanina kao dokument izgradnje Gornjeg gradskog mosta, iz 1. stoljeća.
Tu su i serilie liburnica, ostaci dvaju liburnskih brodova iz 2. st pr. Kr. i priča o Zatonu kao ninskoj luci u koju su pristajale i rimske galije, a Liburni su kao pomorski narod za Rim gradili brodove. Tu je i Muzej ninskih starina u kojem je predstavljen dio tog nasljeđa.
Nin
Zanimljivost je da je u Ninu otkrivena najpoznatija i najmonumentalnija skupina carskih statua (još u 18. st.) julijevsko-klaudijevske dinastije. Navodno je bilo osam skulptura, a čuvaju se četiri ali – u zadarskom Arheološkom muzeju (August, Tiberije, Julije Cezar, te jedan od Tiberijevih nasljednika, a tu su i glava Nerve, te portreta Vespazijana).
Zadar
Zadar kao arheološki rimski lokalitet na zapadnom kraju grada ima glavni trg – rimski forum, najveći je rimski forum
na istočnoj strani Jadrana (45 sa 90 metara), ujedno najbolje očuvani u Hrvatskoj, te povišeni kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom od kojih taberni su vidljivi ostaci uz Forum. Zadar ima i natpis oca kolonije – Parens coloniae – Augusta. Imao je i dva gradska vodovoda s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, niz termalnih pogona… Emporij (trgovište) spominje i natpis na slavoluku uzidanom s unutrašnje strane Morskih vrata, u kojem stoji da je udovica Melija Anijana oporučno dala popločati emporij i podići slavoluk sa statuama u spomen na svog muža, uz trošak od 600.000 sestercija. Pozicije amfiteatra, kao i teatra položaje možemo gotovo sa sigurnošću pretpostaviti izvan utvrde Forte. Tu si i Arheološki muzej (2. najstariji u Hrvatskoj) i Muzej antičkog stakla, te Međunarodni centar za podvodnu arheologiju.
Asseriju i Muline svakako treba dodati
Asseria, uz Podgrađe kod Benkovca, bio je rimski municipij nastao na liburnskoj gradini. U središtu naselja bio je forum s kapitolijem, koji je imao originalan smještaj i rješenja (podignut na rubu starih zidina, primjer je urbanizirane prapovijesne gradine, kula na istočnoj strani), a otkrivene su i gradske kuće. U glavna gradska vrata uklopljen je početkom II. st. Trajanov slavoluk. U Asseriji je djelovala radionica jedinstvenih nadgrobnih spomenika – liburnskih cipusa. Mnoštvo cipusa i rimskih ostataka kao i repliku reljefa Romula i Rema što sišu vučicu moguće je vidjeti u Zavičajnom muzeju u benkovačkom kaštelu.
Muline su jako dobro istražene i objašnjene još za dr. Ilakovca.
Od antičkog doba Ugljan je služio kao utočište plemenitašima kad bi htjeli pobjeći od gradske vreve u svoja imanje i Ville Rustike. Tradicija proizvodnje maslinovog ulja ovdje stara kao i sama civilizacija a perjanica su joj Muline, Ovdje je moguće vidjeti repliku tzv Mulinskog tijeska izrađenu prema ostacima drevnog rimskog iz prvog stoljeća.
Tu su koristili metodu čuvanja maslina u moru što svjedoče bazeni, a mlado maslinovo ulje imalo je ugodniji okus i poznato je u Rimskom Carstvu kao Oleum Liburnicum, kako je napisao rimski pisac Apicius iz 4. stoljeća.
Bile najveći poznati, rimski proizvođač maslinovog ulja u Hrvatskoj sa pet instaliranih preša s procijenjenom sezonskom proizvodnjom od 85 tisuća litara. Vrijedi kazati da su nađeni i ostaci presa za grožđe – vino. Kod transporta ulja koristilo se oko 3.240 amfora (svaka sa kapacitetom od 26 litara). Mnoge dvojbe oko naziva cijelog otoka Ugljana smatra se da je riješio dr. Petar Skok u svome dijelu »Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima« 1950. gdje dokazuje da Ugljan nije nazvan ni po ulju, niti ugljenu, već po imenu Gelliusa koji je u doba Rimskog carstva na Ugljanu imao posjed.
Spomenuti je i Corinium, Argyruntum, Nadinum..
Turiste ne valja voditi tamo gdje ne postoji mogućnost kvalitetne prezentacije već tek ostatak kakvog zida ili priče, a u nas je toliko toga neotkriveno i ne prezentiranog, ali što valja spomenuti.
Karin u kojem se naziru ostaci amfiteatra bio je za Rima Corinium.
Starigrad dolaskom Rimljana je Argyruntum sa statusom municipija za Tiberija. Argirunt spominje u 1. st. Plinije Stariju u Naturalis Historiae. Arheološka istraživanja još iz 1908. duž glavne antičke ceste našla su nakropolu sa 400 grobova.
Starije ilirsko naselje nad selom Nadin u liburnsko-rimskom dobu nazvano je grad Nadinium na putu iz Asserije za Iader, sa ostacima gradskih bedema, a vidljivi su i nedavni iskopi grobova na nekropoli. Napomenuti je da bi se s nešto smjerokaza i info tabli, uz krčenje dijela grmlja i stabala sa zidina, mogao pokazati turistima.
Vrana od koje je za Trajana izgrađen vodovod do Zadra, se latinski nazivala Aurana, Laurana i Arauzona.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Andrej Kramarić postigao dva pogotka u porazu Hoffenheima kod Bochuma
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Real Madrid pobjedom u San Sebastianu napravio još jedan korak prema naslovu prvaka
Ostali sportovi
ATP Madrid
Borna Ćorić je doživio težak poraz od Zvereva i ispao u drugom kolu Madrida
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Ostali sportovi
Fair play vrijedan nagrade
Odbojkaši Medicinske škole Ante Kuzmanića ispravili suca na svoju štetu
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
legendarni veslač