Šveđani arhitektonski osmišljali Ist i Nadinsko polje

Paver Njirić je govorila o radovima švedskih studenata koji su u Zadru boravili u sklopu svoje fakultetske edukacije te koji su imali radni zadatak arhitektonski osmisliti dva zadarska područja – prostor bivše vojarne na otoku Istu te Nadinsko polje u Ravnim kotarima

U prostorijama  Društva arhitekata Zadar u  ponedjeljak je održano predavanje arhitektice Helen Paver Njirić, profesorice na zagrebačkom, bečkom i Master  dizajn studiju KTH u Stockholmu o arhitektonskom  projektu koji je ovaj tjedan  završila s grupom svojih studenata iz Švedske. Paver Njirić je govorila o radovima  švedskih studenata koji su u  Zadru boravili u sklopu svoje  fakultetske edukacije te koji  su imali radni zadatak arhitektonski osmisliti dva zadarska područja – prostor bivše  vojarne na otoku Istu te Nadinsko polje u Ravnim kotarima.
Blagostanje i arhitektura
Predavanje je uključivalo i  otvaranje izložbe spomenutih  radova koja će se u prostorijama Društva arhitekata  moći pogledati do 30. listopada. Okupljene studente, njih  dvadesetak iz nekoliko europskih država, pozdravo je predsjednik Društva arhitekata  Darko Franceschi, izrazivši zadovoljstvo njihovim dolaskom,  naglasivši da je dobro vidjeti  neka Zadru gravitirajuća područja iz jednog drugog arhitektonskog rakursa.
Kako je to naglasila Helen  Paver Njirić ono što je možda  specifično za prezentirane radove, konkretno 16 projekata,  je odsustvo potrebe da se bude  drugačiji. Životno, a dakako  radno okruženje studenata s  KTH-a je okruženje blagostanja države koja zadnjih  300-400 godina nije imala rat  na svom terenu. Ta povijesna  činjenica rezultira mentalitetom u okviru kojeg pojedinac  nema potrebu čuvanja bilo  čega staroga, a ni potrebu da  bude drugačiji.
– To odsustvo potrebe da se  bude drugačiji je fascinantno.  Zašto bi se nečija kuća razlikovala od susjedne? Blagostanje razultira jednim drugačijim mentalitetom od ovdje prisutnog pa, primjerice,  arhitektonski projekti njihovih novih kuća ne idu u smjeru biti poseban, biti drugačiji.  Dakako razlikuju se jedan od  drugoga, no polazište u projektiranju se ne temelji na potrebi za dominantnom originalnošću. U prilog tome ide i  to da su i nakon Drugog svjetskog rata Šveđani razrušeni  dio Stockholma iz temelja  promijenili i napravili novi,  naglasila je Paver Njirić.
U svom se predavanju profesorica osvrnula pojedinačno na prezentirane radove  pokušavajući okupljenima  približiti arhitektonska  rješenja za dva spomenuta zadarska područja iz kuta švedskih studenata. Kako oba prostora karakterizira praznina i  odsustvo bivše primarne djelatnosti studenti su imali mogućnost iz temelja osmisliti  novu namjenu.
Minska polja i razrušene kuće
– Izgrađeni prostori su  uništeni i propadaju s vremenom. Otoci kao polja i polja  kao otoci nezaobilazne su  točke zadarskog šireg prostora koji bi pokretanjem edukacijsko-istraživačkih centara mogli predstavljati pokretačke točke u široj mreži zadarskog prostora. Možda i ova  područja mogu postati  značajna za grad – svojim prepoznatljivim habitusom, svojim pejzažima i običnim posebnostima. Stoga su pri osmišljanju ovih projekta jednako važne ideje prostorno-strukturalnog i semantičko – pejzažnog konteksta,  nova interpretacija ambijentalnog mediteranskog naslijeđa kao i akcentiranje osebujnog pejzaža, mišljenja je  Paver Njirić.
Svoje impresije iznijeli su i  studenti, no u kontekstu izostanka potrebe da se istaknu,  da budu drugačiji, nisu se previše trudili izdvojiti se i pričati  o svom iskustvu u Zadru i  okolici već su se tek kratko  predstavili, rekli iz koje zemlje dolaze i izrazili zadovoljstvo sudjelovanjem u projektu.
Paver Njirić je dodala u  njihovo ime kako su ih posebice zaintrigirala minska  polja i razrušene kuće u zadarskom zaleđu što je za njih,  s obzirom na to da dolaze iz  jednog potpuno drugačijeg  političko-društvenog  uređenja bilo poprilično iznenađenje vidjeti.
– Za njih kao strance bilo je  jako zanimljivo vidjeti razorene, prazne kuće, minska polja, neke značajke ovog našeg  prostora njima potpuno strane, istaknula je profesorica  Paver Njirić.
Projekt poput ovoga bi trebao imati i svoj nastavak, a  neki od u Zadru prisutnih studenata nastavljaju dalje za  Split gdje će ponovno imati  priliku raditi na novim arhitektonskim rješenjima za neke splitske prostore.