»Ahilej – junak trojanskoga rata« u Arheološkom muzeju Zadar

 »Ahilej – junak trojanskoga rata« program je kojim se Arheološki muzej Zadar u suradnji s Klasičnom gimnazijom Ivana Pavla II. Zadar uključio u manifestaciju Zadar čita 2021.
Program je započeo uvodnim predavanjem dr. sc. Kornelije A. Giunio »Ahilej – junak grčkog svijeta«, a potom je slijedila radionica učenika Klasične gimnazije i izložba učeničkih radova na temu »Ahilej – junak Trojanskog rata« uz mentorstvo Ane Gambiraža, mag. bibl. Na kraju je bila izložba izdanja Homerovog epa »Ilijada« koja se čuvaju u fondu Knjižnice Arheološkog muzeja Zadar autorice Marine Maruna, više knjižničarke.
Izložbe učeničkih radova, kao i izdanja Homerovog epa »Ilijada« mogu se razgledati u Arheološkom muzeju Zadar do kraja travnja 2021.

Snaga i mudrost
Naime, književnost, kiparstvo, slikarstvo i film tek su neke od vrsta umjetnosti u kojima susrećemo junake antičkoga svijeta. Njihova snaga, mudrost, oštroumnost, hrabrost neiscrpna su inspiracija mnogim umjetnicima. Značajno mjesto među junacima grčkoga svijeta pripada Ahileju, glavnom liku epa Ilijada koji se pripisuje pjesniku Homeru. Ep tematizira borbu oko Ilija (Troje), posljednjih mjeseci desetogodišnjeg Trojanskog rata započetog zbog Parisove otmice lijepe Helene. Temeljni je motiv epa srdžba Ahileja, najvećeg junaka među Grcima, kojeg je uvrijedio vrhovni zapovjednik kralj Agamemnon. Zbog njegova izlaska iz rata Trojanci, predvođeni Hektorom, potiskuju Grke, a Ahilej odbija Agamemnonove molbe da se vrati u rat sve dok Hektor ne ubije njegova prijatelja Patrokla. Ep završava Ahilejevim vraćanjem Hektorova tijela njegovu ocu, starome trojanskom kralju Prijamu, koji je došao u grčki tabor izmoliti tijelo svojeg sina.

Ulomak sarkofaga u Muzeju
Prikaz Ahileja kojeg Prijam moli za tijelo sina Hektora, scena je koju nalazimo na ulomku sarkofaga koji se čuva u Arheološkom muzeju Zadar. Ulomak je pronađen u Danilu (Rider), a datira se u prvu polovinu 3. st. poslije Krista. O tom vrijednom spomeniku učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru pričala je dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja Zadar.
Ilijada je pjesničko djelo neprolazne vrijednosti, a Ahilej jedan od najvećih likova svjetske književnosti. Njegov lik neiscrpna je inspiracija kako u književnosti, tako i u slikarstvu, ali i ostalim umjetnostima. Znanje o Homerovoj Ilijadi stečeno na nastavi Hrvatskoga jezika i književnosti, kao i predavanje dr. sc. Kornelije A. Giunio, potaknulo je učenike na likovno stvaralaštvo kroz radionicu se održala u knjižnici Klasične gimnazije.

Ilijada u fondu Knjižice Muzeja
Djela klasične (grčke) književnosti neizostavan su dio fonda svake knjižnice. Ona svjedoče o povijesti i kulturi jednoga naroda, inspiriraju, potiču na razmišljanja, istraživanja, obogaćuju…
Homerov ep Ilijada u fondu Knjižnice Arheološkoga muzeja Zadar nalazimo u različitim izdanjima, obzirom na jezik teksta, godinu izdanja te »namjenu« publikacije.
Najstariji primjerak Ilijade koji čuva Knjižnica Muzeja, uvezan u dva sveska, tiskan je na starogrčkom jeziku godine 1873.-1874. Predgovor (Praefatio) autora Wilhelma Dindorfa i sažetak (Summaria) autora Friedricha Augusta Wolfa tiskani su na latinskom jeziku. U fondu Knjižnice publikacija je inventarizirana pod brojem 1758.

Najstariji prijevod
Najstariji prijevod Ilijade na hrvatski jezik koji nalazimo u Knjižnici Muzeja naslovljen Homerova Iliada, tiskan je u Zagrebu 1883. U fondu Knjižnice publikacija je inventarizirana pod brojem 1178, a kao privez pridodana joj je i Homerova Odysseja, tiskana u Zagrebu 1882. Prijevod i tumač (oba sveska) izradio je Tomo Maretić koji za Iliadu kaže:
»Iliada je u najčišćem smislu riječi herojski epos, gdje nam pjesnik dovodi one stare vitezove, da ih motrimo, kakvi su u svom šatoru, a ponajpače kakvi su u boju. U Iliadi je puno junaka, hrabrost i neprestrašljivost svima su zajednička svojstva, ali u drugim se svojstvima oni puno razlikuju jedan od drugoga, a Homer nam nedostižljivom vještinom crta ta raznolika svojstva njihova; on ima ne samo bistro oko za njihov vanjski lik, nego i za njihovo srdce, on vidi, što kojega potiče na ovaj ili onaj čin.«

Lektirna izdanja
Od ostalih izdanja Homerove Ilijade koji su čuvaju u fondu Knjižnice najzastupljenija su »lektirna« izdanja tiskana u prvoj polovini 20. stoljeća što potvrđuju i podatci na naslovnicama (… per le scuole…; fuer den Schulgebrauch…). Izdanja, uz izvorni tekst na starogrčkom jeziku, upotpunjena su bilješkama i komentarima na talijanskom ili njemačkom jeziku, a tiskana su diljem Italije (Napoli, Milano, Torino, Bergamo) i Njemačke (Gotha, Leipzig, Berlin).
Zanimljivost »lektirnih« izdanja je u tome što na nekim primjercima nalazimo različite rukopisne bilješke (npr. prof. Alessandro Selem, 1919., Andrej Kleničić?, maturand 1909. Zadar) koja nam svjedoče o njihovim prijašnjim vlasnicima ili tek »privremenim korisnicima«.

INVOKACIJA
Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina
Pogubnu, kojano zada Ahejcima tisuću jada,
Snažne je duše mnogih junaka ona k Aidu
Poslala, a njih je same učinila plijen da budu
Psima i pticama gozba; a Zeusu se vršaše volja
Otkad se bjehu onomad razdvojili poslije svađe
Atrejev sin, junacima kralj i divni Ahilej.
Izvor: Izbor iz antičke poezije: Grčka/. Zagreb: Katarina Zrinska, 1998.