Bazgine bijele čipke vilinskog doma

Slika korisnika isikiric
SINERGIJA 1+1=3
Daleko je još od nas, no već mu se veselim. Dosta mi je zime! Inače, obožavam sva godišnja doba, svako u svoje vrijeme, no počinju me hvatati nestrpljivost i čežnja za toplinom
Bazga

Svibanj je prava rapsodija ljepote flore iliti cvjetane, kako hrvatsku inačicu imena zagovara jedan sveučilišni profesor u miru.
Sve cvjeta, lista i raste. Sviba, jedna među tisućama biljaka koje cvjetaju tog mjeseca, zaslužna je za njegovo lipo ime. I moja florenzička malenkost je u te blažene dane u sedmom nebu i ne zna kojem bi cvijetku prije poklonika ljubav i pažnju. Znam samo da nikada, baš nikada, još od ranog djetinjstva nisam propustila brati cvijet bazge, predivnu bijelu čipku u obliku rozete koju, stisnuti jedan do drugoga, tvore stotine cvjetića. Već izdaleka će nas bazga privući desetinama bijelih čipki na svakom stabalcu, a kad joj se približimo zadržat će nas omamljujuće opojnim mirisom. Brala bih ih s mamom ili prijateljicama uvijek u nekom uzvišenom ozračju, s rukama žutim od njihova polena i nosnicama prepunim mirisa koji zazivaju zdravlje i sreću.
Cvjetovi se beru, ovisno o podneblju, od početka do kraja svibnja, ali uvijek isključivo po sunčanom i suhom vremenu. S mamom sam svježe ubrane cvjetove uvijek sušila u prozračnom hladu, obično na konopčiću koji se protezao preko cijele prostorije, koja bi opojno zamirisala od stotina čarobnih vilinskih čipki. Važno je da ih sušite s puno zraka kako ne bi pocrnile. Osušene cvjetove koristimo za poticanje znojenje i liječenje dišnih tegoba. Zimi su to naše »mirisne tablete« protiv prehlade i gripe. Svježe cvjetove možemo odmah iskoristiti i za fantastičan i zdrav sirup koji je u kombinaciji s izvorskom vodom jedan od najzdravijih napitaka za ljetnu žegu. Naime, sadrži salicinsku kiselinu i doslovno snižava temperaturu tijela, ako to nije osvježenje - ne znam što je!
Svježi cvjetovi mogu biti i izvrsna poslastica na način da ih jednostavno umočite u smjesu za palačinke i ispečete.
Kora s grana i stabla bazge bere se od veljače do ožujka i od listopada do studenoga. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomoć kod mršavljenja. U rujnu se sabiru dozrele bobice bazge. Korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa ili probavnih tegoba. Izvrsne su i za marmelade, sirupe, a znalci od njih spravljaju i vino.
Stara vjerovanja kažu da bazgu treba saditi oko naših kuća jer su dom dobrih vila, pa će nas one štiti od zla. Stari druidi su je imali visoko na popisu ljekovitih i svetih biljaka, baš kao i sjevernoamerički Indijanci. U njemačkoj narodnoj predaji stoji da se pred njezinim veličanstvom prepunim dobrote čovjek treba sedam puta pokloniti. U starini se šuškalo da je bazga miljenica Mjeseca te da kad raste blizu vrbe posjeduje posebnu moć. Tada bi kažu trebalo brati grančice i od njih izraditi tanke pločice, koje nanizane na ogrlicu nose sreću. Stablo »čarobne frulice« U Mozartovoj Čarobnoj fruli, kraljica noći je Taminu poklonila tu frulici izrađenu baš od bazge, koja se potom pretvorila u zlatnu, sposobnu nesretnike oslobađati od nevolja.
Da sam živjela u starom Rimu, svakako bih pokušala osvježiti boju kose s pripravkom iz bazginih plodova, a nekoliko stoljeća kasnije vjerojatno bih zapisala koji ljubavni stih tintom od tih istih bobica. A da sam živjela u doba starih Grka,možda bih svirala na žičanom instrumentu (sambice - otuda i njegov znanstveni naziv: Sambuca) i stvarala melodije, za koje ne mogu, a da se ne zapitam kako bi li zvučale.
Bazga (Sambucus) je, mjerena i strogim znanstvenim okom ili uhom, upravo savršena biokemijska simfonija tkana plemenitim notama i melodijama. Cvjetovi bazge su bogato premreženi glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice pak sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Moja duša kojom se uvijek pri pomisli na bazgu razliva uzvišen osjećaj sestrinstva s ovom biljkom, zna, zahvaljujući znanosti, da su za taj ushit dobrim dijelom zaslužni flavonidi. Riječ je o moćnom antioksidansu koji štite naše stanice od oštećenja, pa se zato bazga koristi u liječenju degenerativnih oboljenja, ali i kao prevencija od karcinoma. Jednako je tako veliki saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Provjereno djeluje antivirusno i antimikrobno i vrlo je korisna kod astme i upale dišnih putova jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja. Tko bi to rekao, ali tako jest, da se bazgin cvijet u proljeće može koristiti i kao sredstvo protiv peludnih alergija. Bazga može pomoći i kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa. Izvrsna je i za detoksikaciju jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezda. Djeluje kao laksativ, ali i diuretik te pridonosi zdravlju bubrega. Savršena je u stanjima gdje je potrebno jače znojenje, a liječi i vodenu bolest. Naprosto,nema dijela te vilinske biljke koji nije blagotvoran: cvijet, list, kora...
I kao što vidite, kad joj se pruži prilika, jednostavno ne odustaje dok nas nježno, nenametljivo i mirisno ne očisti od nepoželjnih podstanara, bila to »loša voda«, toksini, virusi ili bakterije. Pa vi sad recite, unatoč hladnom intelektualizmu znanosti, da dobre vile u svemu tome nemaju i svoje prste. Jer u bazgi zaista žive simfonije, bilo da su odsvirane frulicom, starogrčkom sambicom, sirupima, čajevima, marmeladama...ili jednostavnom rapsodijom njezinog divnog mirisa.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno