Večera na Meladi

VEČERA ZA PET – KAKO SAM SE SKORO PRIJAVIO
Moram priznati kako sam uvijek volio gledati "Večeru za pet". Nekako mi je, kada je u pitanju sam čin pripreme, bila čak i preglednija od razvikanog "3,2,1 kuhaj!" Toliko mi se bila svidjela da sam se, onih davnih godina kada je tek počinjalo, čak išao i prijaviti, ali se navodno nije moglo skupiti dovoljno ljudi u Zadru, a kada se skupilo, saznao sam da to i nije baš onako kako mi zamišljamo. Ti kuhaš, dođu gosti, večerate i oni daju ocijene i odu, a cijelo vrijeme je iza tebe jedan tip s kamerom u ruci i to je to. Ne, u stvarnosti ti već u ranu zoru u stan upadne njih 10-15, počnu razvlačiti kabele po kući i postavljati reflektore, a ti se moraš tu skoncentrirati, kuhati, urediti sve, oprati se i upicaniti da izgledaš kao ljudsko biće spremno za televiziju, a ne kao baba Mara koja je do prije pret minuta "radila u vrtlu", čuvala pri tome unuke i gledala jednim okom na televiziju u kutu kuhinje, a koja je i razlog zagorene večere. Poslije se to počelo razvlačiti pa je produljeno trajanje svake epizode što je donekle i logično, jer uz sve te pripreme i snimateljsku ekipu neisplatljivo je snimiti samo pola sata programa, ali je postalo sasvim bez veze gledati kako kandidati lunjaju po stanu domaćina i gledaju mu što ima po ormarima.
Nakon dulje pauze pogledao sam nove epizode i moram priznati da nisam baš nešto podvriskivao od sreće. A čemu ta pauza? Prvo i jedino zbog naslova "Večera za pet – na selu". Odmah me to asociralo na uradak koji se zove "Ljubav je na selu", a koji zbilja, po mome relevantnom mišljenju, ne može gledati nitko tko ima kvocijent inteligencije veći od prosječne amebe ili slušača cajki, tj. da budemo precizni, nitko tko nije na granici s debilizmom. Mislio sam da se i tu na silu spajaju mladi ljudi u svrhu ženidbe. Znate ono – poziv na večeru pa tko s kim završi u braku, ali, na sreću nije to tako, već su samo kandidati ljudi koji kuhaju na selu.

VEČERA ZA PET – DOSLOVNO NA SELU
Jedan od razloga moga gledanja i pisanja ovoga komentara je taj što su mi obožavatelji rekli (ne moji obožavatelji, već obožavatelji ove ugledne kolumne) kako ovaj tjedan serija ide iz Zadra pa sam se udostojio pronaći televizor na kojem ću to pogledati, a pogledao sam samo pola jedne i kvarat druge epizode. I što sam vidio? Kandidati su bili u redu, sasvim pristojni, neke sam cure već gledao u "3, 2,1", ali mi je najbolje bilo to što je ova epizoda snimana, koliko sam ja vidio, na Meladi. Sad, možemo mi govoriti kako Zadar više i nije grad, kako se totalno poseljačio, kako ovo, kako ono, ali nazvati Meladu selom ipak nije u redu, a pogotovo što se ipak radi o kulturnijem dijelu grada, tj. dijelu grada koji ipak nema zog za balote (mislim, još nema, doći će i to) i iz kojeg ne čuješ baš narodnjake pa kazati kako je to "večera na selu" i nije baš u redu. Ali opet, s druge strane, kada bismo govorili o mentalitetu, snimanje u Zadru je ipak doslovno snimanje "na selu" jer Zadar se brzo i sigurno transformira u selo iako se tome strašno opiru ovi koji nam sijeku zelenilo na svakom koraku (a ne sade novo), pogotovo u ulici Nikole Tesle (kada smo već kod Melade, ako je to uopće Melada), u kojoj su sasvim legalno posadili petnaest ogromnih stambenih zgrada bez ijedne vlati trave, grma ili nedajbože stabla koji tako lijepo podsjećaju na rodno selo, zelene livade i sve ostalo što bi neki najradije zaboravili, a nije mi jasno zašto, jer tu nema ništa loše. Uostalom, to su povijesne mijene i to je tako i gotovo.
U svakom slučaju, da ne pišem više o nečem što neki ljudi neće moći razumjeti, vratimo se mi na samu epizodu. I dalje ima onih gluposti tipa "nije mi se svidjelo uređenje stola, a i u desertu je bilo šećera", ali su kandidati bili relativno simpatični pogotovo onaj momak koji je, kako sam čuo, pjevač (vjerojatno nekih dalmatinskih napjeva meni nezanimljivih) pa je sve to bilo gledljivo. Ne bih sada komentirao onaj dio o tome kako je ženama pomoraca (na strancu?) jako težak i mukotrpan život, ali bih se dotakao lizanja i oblizivanja prstiju za vrijeme samog čina spremanja, tako da me ne bi čudilo da su na kraju svi "fasovali" i koronu. Uostalom, za pobjedu treba nešto i riskirati.