Hrvatska u EU najkasnije u 2011.

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
swoboda_drobnjak
Adam VIDAS
Do kraja sljedeće godine moguće je okončanje pregovaračkog procesa, istaknuo je Swoboda

Hrvatske će ući u Europsku uniju  krajem 2010. ili tijekom 2011. Točan datum se ne zna, jer se u ovoj fazi pregovora s time ne izlazi u javnost.  Naša strategija je okončanje pregovora  do kraja 2009., zatim potpisivanje ugovora o pristupanju i njegova brza ratifikacija. No, nismo jedini za upravljačem tog procesa.  Sam proces ratifikacije u 29 zemalja plus u Hrvatskom potrajat će, prema praksi, oko godinu dana, rekao je u Zadru na početku rada godišnje konferencije Akademije za politički razvoj glavni pregovarač za pregovore o pristupanju  Republike Hrvatske Europskoj uniji Vladimir Drobnjak.

Drobnjak je dodao da početkom sljedeće godine počinje izrada nacrta ugovora o pristupanju RH EU. Nedavno veliko NE Irske Lisabonskom sporazumu, naglašava Drobnjak, nikad nije opterećivalo pregovore Hrvatske s EU. Lisabonski proces po glavnom hrvatskom pregovaraču, nije samo prepreka proširenju, nego i pitanje daljnjeg funkcioniranja EU, na čemu se intezivno radi radi prevladavanja. Štoviše, kaže Drobnjak, Hrvatska će biti prva zemlja nakon Grčke i njenog pristupanja početkom 70-tih godina prošlog stoljeća, koja će samostalno biti primljena u EU. Prema Drobnjakovoj ocjeni, Hrvatska je u pregovaračkom procesu „u poziciji s koje se vidi obala!"

Osim Drobnjaka konferenciji je nazočio izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda. Swoboda je govoreći o tekućim pitanjima pristupa Hrvatske EU naglasio da korupcija nije samo problem u Hrvatskoj, ali ako se na tom polju pokažu pomaci, te se nešto učini s restruktuiranjem u brodogradnji, moguće je okončanje pregovaračkog procesa do kraja sljedeće godine. Međutim, i sam Swoboda je rekao da bez ratifikacije Lisabonskog sporazuma nema proširenja EU, te da će biti katastrofa ako Irska ponovno na referendumu odbaci Lisabonski sporazum, i to samo 2-3 mjeseca prije izbora za EU parlament.

Swoboda je kao i predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU Vesna Pusić naglasio da je od brzine važnija kvaliteta pristupa. Od 33 poglavlja plus 2 tehnička koja dolaze na kraju, Hrvatska je zaklopila 21. Po Pusićevoj, nismo dobro odgovorili u pravosuđu i tržišnom natjecanju u situaciji kad 12 poglavlja treba završiti do kraja sljedeće godine. Vesna Pusić je ipak ukazala na pozitivnu atmosferu, te na stavove nekih zemalja koje su sklone hrvatskom pristupanju. Tu se prije svega misli na izjavu češkog premijera Topolaneka da će prioritet češkog predsjedanja biti ulazak RH u EU. Na primjeru gradnje, gdje je potrebno čak 28 dozvola, Pusić je rekla da je to 28 punktova s kojih prijeti korupcija, te da bi se u borbi protiv korupcije trebalo ići na smanjivanje tog broja.

Ministrica pravosuđa Ana Lovrin rekla je da lustracije u pravosuđu neće biti i da se vlada neće miješati u postavljanje sudaca. Međutim, kazivala je hrvatska ministrica, vlada će učiniti sve, donijeti takve instrumente koji će sprječavati loš rad pojedinih sudaca. Ministrica se složila s ocijenom da je slabost hrvatskog pravosuđa ipak u ljudstvu. Međutim, odgovor na pitanje kad će dnevni red Vlade RH biti javan, Ana Lovrin je odgovorila da je već dobijena jedna presuda prema zakonu o pravu na informaciju, što je izazvalo smijeh kod nazočnih. Ministrica Lovrin pozivajući Hannesa Swobodu da je potvrdi u iskazu, rekla da je po tom pitanju različita praksa u vlada zemalja članica EU. No Swoboda je otvoreno rekao da nije zadovoljan nekim zakonskim rješenjima kao npr. sadašnjim rješenjem instituta zaštićenog svjedoka, našto mu je minisitrica Lovrin odgovorila da od početka slijedeće godine idu nove izmjene Zakona o kaznenom postupku koji će definirati i tu materiju, ali i zaštiti istragu. Naime, po novom zakonu, onaj tko dozna detalje istrage neće moći iste javno obznanjivati.

Na kraju uvodnog dijela konferencije pod nazivom „Pristupanje EU - perspektive Hrvatske i zemalja EU", upućen je apel za što bržim pronalaženjem krivaca za napade na članove akademije Igora Rađenovića i Josipa Galinca te na novinara Dušana Miljuša.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno