Fotografsko putovanje od 350 kilometara kroz UNESCO-ove spomenike

U povodu Dana europske baštine 2021. godine Znanstvena knjižnica Zadar priredila je izložbu »UNESCO-ovi spomenici u Fototeci Znanstvene knjižnice« koju je pobliže predstavila v. d. ravnateljice Marijana Senkić-Klapan. Izložba je organizirana uz pokroviteljstvo Službe za UNESCO, Ministarstva kulture i medija te se može razgledati do 30. listopada. Dostupna je i u virtualnom obliku koji je realiziran uz pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pravi umjetnički biseri
Budući da Znanstvena knjižnica Zadar baštini jedan od najvrjednijih knjižničnih fondova u Hrvatskoj, koji se sustavno izgrađuje već više od 160 godina, ne začuđuje činjenica kako njezina Fototeka sadrži prave umjetničke bisere.
– Fototeku je 50-ih godina prošloga stoljeća ustrojio dr. Vjekoslav Maštrović, ravnatelj tadašnje Naučne biblioteke. Zbirka sadrži preko 2500 fotografija među kojima su posebno značajne stare povijesne fotografije ranih zadarskih umjetnika, kazala je na početku Senkić-Klapan i naglasila kako je Znanstvena knjižnica, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Gradom i Županijom, digitalizirala cijelu zbirku koja je u cijelosti dostupna u Skupnom katalogu hrvatskih knjižnica CROLIST i u digitalnom repozitoriju Znanstvene knjižnice DIKAZ-u.
Realizacijom projekta digitalizacije fotografija, Znanstvena knjižnica Zadar postala je prvom knjižnicom u Hrvatskoj koja je svoju zbirku predstavila putem bibliografske baze podataka i digitalnog repozitorija.
Zamisao organizatora izložbe bila je da objedinjenom izložbom posjetiteljima prikažu najpoznatije spomenike UNESCO-a u četiri dalmatinska grada. Postav izložbe sastoji se od šezdesetak fotografija koje datiraju od druge polovine 19. stoljeća do 70-ih godina 20. stoljeća.

Očuvanje baštine
– Izložbu smo organizirali jer fond Znanstvene knjižnice Zadar kroz određene dijelove želimo prikazati javnosti. Na red je došla Fototeka iza koje stoji mukotrpan rad. Ovo je prva tematska izložba iz zbirke Fototeke koju javno prikazujemo, naglasila je Senkić-Klapan i podsjetila kako je izložba vezana uz Dane europske baštine 2021. godine.
– Uhvatili smo zadnji vagon da se ubacimo u aktivnosti koje se održavaju tijekom rujna i listopada. Predstavljena je izložba koja prolazi kroz pet dalmatinskih gradova: Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik. Cilj nam je bio kroz fotografsko putovanje od 350 kilometara posjetitelje provesti kroz UNESCO-ove spomenike u najvećim dalmatinskim gradovima. Najveći dio fotografija odnosi se upravo na Zadar, objasnila je Senkić-Klapan dodavši kako se ovom izložbom javnosti željelo približiti hrvatske spomenike pod zaštitom UNESCO-a i pokazati kako su izgledali u prošlosti.
Cilj izložbe je, dodala je Senkić-Klapan, javnost potaknuti na razmišljanje o potrebi očuvanja baštine na svjetskoj razini.
Izložba, osim fotografija donosi i priču svakog od navedenih gradova, kao i zaštićenih spomenika.

Povijest Zadra
U izložbenoj vitrini posvećenoj Zadru predstavljena je povijest Zadra i njegovi najvažniji spomenici: Foša, Kopnena vrata, Gradski perivoj, Trg pet bunara, bastion sv. Marcele i sv. Roka, Morska vrata i Zgrada bivše vojarne u perivoju Vladimira Nazora.
– Obrambeni sustav Republike Venecije, izgrađen u Zadru i Šibeniku u 16. i 17. stoljeću, na popisu je zaštićene baštine od 2017. godine. Stara jezgra Zadra, osim svojim impozantnim zidinama, privlači i svojom veličinom zbog koje je bila važno gospodarsko, političko, trgovačko i strateško središte mletačke Dalmacije i Albanije. Zadarski bedemi prikazani su na fotografijama u dugom vremenskom razdoblju od početka druge polovine 19. stoljeća, do 70-ih godina 20. stoljeća. Među njima su djela anonimnih fotografa, kao i radovi Nikole Androvića i Josipa Golsteina, Tomasa Burata, Jerolima Marasovića, Ante Brkana, Josipa Špralje, Ladislava Radulića i dubrovačkog nakladnika Putnik, rekla je Senkić-Klapan i nastavila izlaganje o Šibeniku.
Šibenik je jedini grad u Hrvatskoj, tumačila je Senkić-Klapan, koji na UNESCO-ovoj listi ima dva spomenika – katedralu sv. Jakova, najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća u Hrvatskoj i tvrđavu sv. Nikole, jedinstvenu građevinu venecijanskog renesansnog fortifikacijskog graditeljstva i jedinu mletačku utvrdu smještenu isključivo na moru, izgrađenu u 16. stoljeću na otočiću Ljuljevcu.

Opisi i povijesni kontekst
– Izložbu ne čine samo fotografije, što bi bilo malo suhoparno, već i njihovi opisi i povijesni kontekst koji se vezuje uz najpoznatije šibenske spomenike, objasnila je Senkić-Klapan i naglasila kako je šibenske spomenike svojim objektivom uhvatio skradinski fotoamater Jerolim Marasović, nepoznati autor i splitski Arhiv za propagandu Jadrana.
Trogirsku zbirku čini osam fotografija, nastavila je, koje prikazuju najljepše primjerke kulturne baštine upisane na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Trogir je prepoznat kao jedan od najljepših i najbolje sačuvanih romaničko-gotičkih gradova na jadranskoj obali i u srednjoj Europi. Najznačajnija trogirska građevina svakako je, istaknula je, katedrala sv. Lovre s monumentalnim glavnim portalom Majstora Radovana.
– Kulturna baština Splita prikazana je u fotografijama Arhiva za propagandu Jadrana Izvršnog odbora Jadranske straže u Splitu. Izdvojila bih fotografije katedrale sv. Dujma, Peristila i Sfinge, kazala je Senkić-Klapan i svoje izlaganje završila misaonim putovanjem u Dubrovnik čijom vizurom dominiraju zidine građene pet stoljeća koje čuvaju jedinstveni kompleks javnih i privatnih, sakralnih i svjetovnih građevina iz svih perioda gradske povijesti.
– Dubrovačke je ljepote svojim objektivom uhvatio Silvino Mascarich i Arhiv za propagandu Jadrana iz Splita. Na UNESCO-vom je Popisu svjetske baštine od 2009. godine i Festa sv. Vlaha koja se neprekidno održava od 972. godine, zaključila je Senkić-Klapan.