U vinima za sve prilike imamo i naše pjenušce!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
U najluđu noć s motom »misli globalno - pij lokalno«
Nakon što smo osim kraljevskih crnih dosegli i kraljevska bijela i desertna vina, a niz naših vinara krenuo i u proizvodnju pjenušca (kojeg ne smijemo zvati šampanac«) ovdje imamo paletu vina za sve
Vedran SITNICA
Vinarija Degarra u paleti nudi i autohtone pjenušce, a njihov Prim Brut dobio je srebro na londonskom Decanteru

Iako je ovdašnja tradicija bila »ne miješati vina« (dok smo pili domaće »delance«), svaka pristojna eno gastro preporuka polazi od francuskih tradicija da svaka hrana traži svoje vino. I kako je naš vinski moto »misli (i probaj) globalno, pij lokalno« kazat ćemo da lepeza vinske ponude Zadarske županije danas zadovoljava sve okuse i ukuse, a kako mi lani reče jedan od najvećih vinskih znalaca u Hrvatskoj, Saša Špiranec, s najboljim odnosom cijene i kvalitete!

Za Novu - pjenušac

Idemo s prijedlozima u - finale. U Hrvatskoj malo pijemo pjenušce osim što su obveza (za puknuti) u ponoć za pozdraviti Novu godinu. Od pred nekog vremena imamo ih i ovdje pa smo od Vinarije Jokić preko Degarre (s Pošipom i Maraštinom kao bazom) došli i do Škaulja (prvog rađenog na Grku Agronomskog fakulteta, i sadašnjeg od Crljenka - pa i mi imamo sada pomodne rose pjenušce), pa sad i do PZ MasVina s pjenušcem od Muškata žutog što upravo kreće u promet. Za aromatičnija jela što bacaju na slatko posegnite za Tulom (Martina Baričevića, s prvim ovdašnji pjenušcem s Tulovih greda, ali od – meda).

​Uz predjela: pjenušac ili laganije bijelo

Pjenušci se u »otmjenom« svijetu piju i za - predjela.
Tko ne voli pjenušce, posegnut će uz predjelo za dobrim bijelim, a imamo Pošip, Chardonnay, Maraštinu, Debit, odnedavno i Grk pa i Sauvignon Blanc i kupaže. Osobno bih preporučio i sve bolje i sve prisutnije rosee (ružice) od onog najklasičnijeg u državi, našeg benkovačkog, ujedno i jedinog ovdašnjeg kvalitetnijeg vina do Domovinskog rata, MasVinovog (crljenjak-plavina), Anićevu Kalelargu (u kojoj uz crljenak i plavinu imate i jedinstvenu svrdlovinu), Škaulja, Glavića, Kraljevskih vinograda, Vinarije Biograda, Fiolića, Degarre, Sinovčića...

Za tuku ili puricu (vrijedi i za koke): moćnije bijelo

Američka tradicija purica i ovdje je u varijanti tuka jaka. Iako se kod nas svako meso doživljava kao »teška hrana«, tuke to većim dijelom nisu te ne možete promašiti sa chardonnayem ili pošipom jer ovdje ipak dominira bijelo meso, a osnovno je pravilo kakvo meso takvo i vino.
Ako ste zakleti ljubitelj crnog vina preporuka ide onima s malo tanina, a što je ovdje rjeđi slučaj, ali se s plavinom ili domaćim kupažama nađe, a imamo ih sve boljih. Nisu svi u mogućnosti doseći do tuke, a i pečena kokoš je blagdanski obrok, za što vrijedi ista preporuka vina.

Za janjetinu i sva moćna pečenja: moćni »crnjaci«

Vječni klasik ovdašnje blagdanske trpeze, vrijedi za sve moguće blagdane i slavlja, ostaje – janjetina. Bila s ražnja, pod peku ili kako bila, janjetina spada u težu, ali ne i najtežu hranu, i ljubi naš Crljenak. Uz punomasno jelo od crvenog mesa, potrebno vam je crno moćno vino. Što više masti, to vam više pašu i kiseline i tanini. Bordeaux mješavine za bifteke, ramsteke i jaka pečenja, ne pripadaju tek Bordeauxu, već im je obljubljeno mjesto u Ravnim kotarima gdje smo udomaćili njihove klasike – merlot i cabernet sauvignon, a ovdje se ne srame nikoga na svijetu. Rade ih gotovo svi naši vrsni vinari kao monosortna vina, moćno taninasta, a okusa šumskog voća i našom maraškom. U mješavinama nemamo Cabernet Franc, već ako je potpuna francuska mješavina kod nas podrazumijeva Syrah (Shiraz) s Rhone kao trećeg partnera. I u kupažama i pojedinačno svako od ovih vina ljubit će svinjetinu ili teletinu, a i janjetinu.
Ne preskačite naše dike odnosno Crljenak, ni rijetku za sad samo Anićevu Svrdlovinu, kao i plavac mali, odnosno gotovo sva naša crna vina. Za one koji su obljubili barrique, sve više ovdašnjih vinara im nakon Korlata pribjegava, pa su sad i redovno nabavljivi kod većeg dijela ovdašnjih vinara.

Divljač

Ukoliko vam se na trpezi nađe divljač ne možete pogriješiti tražeći najsnažnija crna vina kojima u ovoj klimi i kamenu obilujemo od cabernet sauvignona, shiraza, merlota, babića, plavca, crljenka,...

Vegetarijanci

I uz povrće i variva ne treba se ostaviti vina pa i suprotno uvjerenjima većine da podnose samo lagana kiselkastija bijela. Uz razna variva, kuhano povrće, salate, blaža bijela vina s izraženim kiselinama poput ovdašnje maraštine ili trebbiana toscana, pa i gegića idu sasvim dobro. No vegetarijanci vole i pečene gljive, paprike, tikvice, balancane..., gdje se već poslužuju crna, makar manje taninasta. Obično ako ste se dohvatili pečenja ili roštilja, ma što na njega stavili, dim već zove crna vina. I gusta variva od graha ili mješavina grahorica također se ljube s crnim vinima.

Sirevi

Iako većina ljudi misli da snažna, štoviše najsnažnija crna vina idu prvenstveno uz ostarjele tvrde sireve tipa Paškog sira, i najmekši, a poglavito plemenitom plijesni napadnuti sirevi, bilo da je riječ o bijeloj (brie, camembert..) ili plavoj plijesni (roquefort, gorgonzola...) traže najmoćnija crna vina.

Za novogodišnji slatkiš

Pravilo je da vino mora biti slađe od slastice koje jedete inače će vam se činiti da pijete vodicu. Ukoliko slatkiš naginje čokoladi, s orahom i sl., onda je bolje krenuti u pravcu crnog. Sada imamo nekoliko slatkih crnih vina uz čuveno aromatizirano vino Asseria Bože Bačića koji je bordoškoj kupaži dodao marašku (poslije i Degarra u jednoj elegantnijoj varijanti), pa Dux Croatorum PZ MasVina s kasnim berbama moćnih crnih vina, odnosno poluslatki Merlot Šime Škaulja... Tu je i Korlat s Merlotom poluslatkim...
Kod bijelih varijanti slatkiša ovdje sada imamo nakon PZ MasVina niz proizvođača vrhunskog muškata žutog polusuhog i poluslatkog. I rijetko i vrhunski prošek Vučemilovićev. I naravno, tu su vam uvijek na raspolaganju pjenušci (šampanjci), samo nemojte pogriješiti mišlju da su šampanjci (pjenušci) – slatki. Većina ih se radi kao suho ili polusuho vino, pa provjerite.

Zadarska zlata s londonskog Decantera 2021.

Za zlato na najprominentnijoj vinskoj smotri na svijetu, Decanteru u Londonu, je potrebno 95 ili 96 bodova. Od osam hrvatskih zlata dva su bila iz Zadarske županije: Vinarija Degarra sa Garageist Bili s 96 bodova, od Maraštine, te Vinarija Bora s Pošipom s 95 bodova.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)