Putovanje katamaranom traje oko sat i pol, dok je brodska veza vrlo spora i traje nešto duže od dva sata. Ovo su zasigurno jedni od čimbenika koji utječu da se na otok ne doseljavaju mlade obitelji. S ovakvom povezanošću s kopnom teško da čovjek može živjeti na Ravi, a raditi u Zadru, ističe Njegomir Mavar, predsjednik MO Vela Rava
Između Iškog kanala i Dugog otoka smješten je otok Rava. Prema temeljnim zemljopisnim obilježjima, Rava pripada skupini malih naseljenih hrvatskih otoka, dok prema upravno-teritorijalnom ustroju Hrvatske pripada Gradu Zadru.
Na otoku su se razvila dva naselja: Vela Rava smještena u središnjem dijelu otoka te Mala Rava na sjeverozapadnom dijelu otoka. U prošlosti ta su naselja činila jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, a i danas imaju neke zajedničke funkcije sa središtem u Veloj Ravi kao što su crkva s grobljem, pošta, trgovina, a od 1914. do sredine devedesetih godina i škola. Na otoku djeluju dva mjesna odbora, Vela Rava i Mala Rava.
Iseljavanje
Kako se živi u Veloj Ravi razgovarali smo s novoizabranim predsjednikom MO-a Njegomirom Mavarom.
– Stalno naseljenih Veloravljana ima 50. Vikendom se ta brojka poveća s obzirom na to da mnogi mještani koji inače žive u Zadru posjete otok, a onda se ponovno u nedjelju navečer brojka svede na 50 žitelja. Upravo vikendaši donose aktivnost na otok koja se odnosi na obavljanje poljodjelskih radova u vrtu ili maslinicima. Na otoku živi isključivo staro stanovništvo tako da su mladi ljudi nositelji radova, pojašnjava Mavar. Ovaj je problem osobito aktualan u vrijeme sezone berbe maslina kad se osjeti nedostatak radne snage koja bi radila u mjesnoj uljari.
– Također, u sezoni branja maslina starijem je stanovništvu potrebna pomoć mlađih članova obitelji. Stari ljudi baš i nemaju snage popeti se na stablo masline ili nositi teške vreće, pojašnjava Mavar.
Otok Rava – “centar svita”, kako je Ravljani znaju zvati, povezan je s kopnom dva puta dnevno, osim utorkom kad imaju samo jednu brodsku vezu.
– Putovanje katamaranom traje oko sat i pol, dok je brodska veza vrlo spora i traje nešto duže od dva sata. Ovu su zasigurno jedni od čimbenika koji utječu da se na otok ne doseljavaju mlade obitelji. S ovakvom povezanošću s kopnom teško da čovjek može živjeti na Ravi, a raditi u Zadru, ističe predsjednik MO-a Vela Rava.
Zanimljivo je da je na Veloj Ravi nakon Drugog svjetskog rata živjelo 400 stanovnika, da bi na posljednjem popisu stanovništa bilo evidentirano njih 109.
– Uvjeti življenja na otoku, industrijski razvoj zemlje, samo su neki od razloga zašto je došlo do iseljavanja s Vele Rave. Trbuhom za kruhom jedan po jedan Veloravljanin je odlazio na kopno, a neki i u inozemstvo. Neki kažu da ima više Veloravljana u inozemstvu nego na samom otoku. Vrijedi spomenuti da je prije 50 godina bilo više učenika u matičnoj školi nego što je danas stanovnika, navodi Mavar.
Maslinarstvo
Satnovništvo Vele Rave čine umirovljenici koji se bave poljoprivredom i ribarstvom za vlastite potrebe.
– Na otoku postoji duga tradicija obrađivanja maslina. Također, stanovništvo se bavi povrtlarstvom. Čim malo zatopli počnu radovi u vrtu te se zemlja priprema za sadnju krumpira, salate i ostalog povrća. Na otoku nema profesionalnih ribara, ali zato mještani ribare za svoje osobne potrebe, kazuje Mavar.
Grad Zadar, pod čijom je upravom Vela Rava, prati potrebe mjesta radi poboljšanja života. Tako je Grad Zadar organizirao prikupljanje i odvoz smeća s otoka. Među problemima koji muče mještane je uređenje seoskih putova i šetnice. Da bi stanovništvo imalo što bolji i lakši pristup maslinicima, među prioritetima je probijanje putova do maslinika. Na otoku je otvorena trgovina gdje se stanovništvo opskrbljuje namirnicama.
– Naime, prije otvaranja trgovine mještani su za svaku sitnicu morali odlaziti u Zadar. Ova situacija je mnogo povoljnija za staro stanovništvo koje sad može kupiti šećer, ulje ili sol u svom mjestu. Što se tiče infrastrukture, ona bi trebala biti kao na kopnu i na tome treba raditi, napominje Mavar.
Turistička ponuda u Veloj Ravi svedena je na privatni smještaj, a često mjesto posjete nautičari.
– S obzirom na to da je Rava poznata po maslinarstvu, turisti često kupuju maslinovo ulje i svojim ih kućama odnose kao prigodni suvenir, dodaje Mavar.
Ljeti Vela Rava vrvi turistima, ali i mještanima koji žive u inozemstvu.
– Slika Vele Rave ljeti nije u potpunosti realna, jer da bi čovjek mogao spoznati težinu življenja na otoku, potrebno je u kontinuitetu proći i zimu i ljeto, zaključuje Mavar.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Zadar
RADNO VRIJEME
Pogledajte kako rade trgovine na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
INFOteka turizma
SPOMENIK KULTURE
Sv. Nikola napokon sjaji novim sjajem
INFOteka turizma
SKRIVENI BISER PAŠMANA
Ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima
Zadar
KONCERT
Jet Set Band na Uskrsni ponedjeljak na Narodnom trgu
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE